Apokalips—?I Mekem Yumi Fraet No i Givim Hop Long Yumi?
“Long tingting blong ol man tede, apokalips i no jes wan samting we Baebol i tokbaot, be hem i wan samting we maet i rili save hapen.”—Javier Pérez de Cuéllar, we bifo hem i sekretari-jenerol blong Yunaeted Nesen.
FASIN we haeman ya i yusum tok ya “apokalips” i soemaot tingting we bighaf blong ol man oli gat long saed blong mining blong tok ya. Mo tu, i soemaot mining we plante film, buk, stori mo ripot blong niuspepa, oli givim long saed blong tok ya. Yes, oli ting se tok ya i minim wan bigfala trabol we bambae i kam long wol ya. ?Be tok ya “apokalips” hem i rili minim wanem? Mo samting we i impoten moa, ?wanem trufala mesej we i stap long buk blong Apokalips, no Revelesen, long Baebol?
Tok ya “apokalips” i kamaot long wan Grik tok we i minim “mekem wan samting we i haed i kam long klia ples.” ?Buk blong Revelesen long Baebol, i mekem wanem samting i kam long klia ples? ?Hem i talemaot wan mesej blong panis nomo, we bambae olgeta man oli lus evriwan? Wan man blong histri, Jean Delumeau, we i memba blong Institut de France, i talemaot tingting blong hem long saed blong apokalips, i se: “Hem i wan buk we i leftemap tingting mo i givim hop. Ol man oli fraet long toktok blong buk ya from we oli stap tingting nomo long ol haf blong buk ya we oli tokbaot bigfala trabol.”
Jos Blong Fastaem Mo Apokalips
?Wanem tingting blong ol faswan “Kristin” long saed blong Apokalips mo hop we hem i givim long saed blong Taosen Yia Rul (Mileniam) blong Kraes antap long wol ya? Man ya blong stadi long histri i toktok bakegen, i se: “Long tingting blong mi, i luk olsem we ol Kristin blong faswan handred yia oli bilif long mileniam . . . Sam long ol Kristin blong faswan handred yia we oli bilif long Mileniam, i gat Papias, bisop blong Hierapolis long Esia Maena, . . . i gat Tabu Justin, we hem i bon long Palestaen, mo we oli kilim hem i ded from bilif blong hem long Rom long yia 165, mo tu, i gat Tabu Irenæus, bisop blong Lyons, we i ded long yia 202, wetem man ya Tertullian, we i ded long yia 222, mo . . . wan bigman blong raetem buk, nem blong hem Lactantius.”
Buk ya, The Catholic Encyclopedia, i tokbaot Papias, we oli talem se ol man oli kilim hem i ded from bilif blong hem long Pegamam long yia 161 no 165 K.T. Buk ya i talem se: “Bisop Papias, blong Hierapolis, wan disaepol blong Tabu Jon, i wan man blong talemaot bilif long mileniam. Hem i talem se bilif ya we hem i gat, i kamaot long ol man we oli laef long taem blong ol Aposol. Mo Irenæus i stori se, sam narafala grup blong elda oli bin luk mo lesin long disaepol Jon, nao oli lanem se bilif blong mileniam i wan haf blong olgeta tijing blong Masta. Eusebius i talem se . . . Papias i raetem long wan buk blong hem se, afta we ol dedman oli laef bakegen, kingdom blong Kraes bambae i rul long wol ya blong wan taosen yia.”
?Samting ya i soemaot wanem long saed blong paoa we buk blong Apokalips, no Revelesen, i gat long ol faswan man blong bilif? ?Buk ya i mekem oli fraet no i givim hop long olgeta? I gud tumas blong save se, ol man blong histri oli kolem ol Kristin blong bifo se chiliasts, we i kamaot long Grik tok khiʹli·a eʹte (taosen yia). Yes, ol man oli save ol Kristin ya from strongfala bilif we oli gat long Taosen Yia Rul blong Kraes we bambae i mekem wol i kam paradaes. I gat wan ples nomo long Baebol we i tokbaot hop blong mileniam, hemia long Apokalips, no Revelesen. (20:1-7) Taswe, Apokalips i no mekem ol man blong bilif oli fraet, be hem i givim wan nambawan hop long olgeta. Man ya Cecil Cadoux, we i tijim histri blong jos, long Yunivesiti blong Oksfod, i raetem buk ya The Early Church and the World, we i se: “Bilif long mileniam (Chiliastic), nating se biaen Jos i sakemaot, hem i wan bilif we ol man blong jos oli bin holem blong longtaem, mo sam bigman blong raetem buk, oli bin tijim bilif ya tu.”
?From Wanem Oli Sakemaot Hop Blong Apokalips?
Histri i pruvum klia se klosap evriwan blong ol faswan Kristin oli bilif long Taosen Yia Rul blong Kraes antap long wan paradaes long wol. Taswe, ?wanem i hapen blong mekem se biaen, oli “sakemaot” bilif ya blong “mileniam”? Sore tumas be, sam toktok oli kamaot agensem bilif ya. Man ya, Robert Mounce, we i mekem dip stadi, i soem se, ol toktok ya oli stret nomo from we “plante man we oli bilif long mileniam oli letem tingting blong olgeta i go bitim mak nao oli stat talem olkaen samting we bambae oli hapen long wan taosen yia ya.” Be, ol man ya we oli bitim mak long toktok blong olgeta, oli save stretem rong ya, sipos oli wantem, mo samting ya i no minim se bambae oli sakemaot hop blong Mileniam.
Yumi sapraes long fasin we ol man oli yusum blong agensem bilif ya blong mileniam. Buk ya, Dictionnaire de Théologie Catholique, i tokbaot Caius blong Rom, wan lida blong jos (long en blong ol yia tu handred, mo stat blong ol yia tri handred). Hem i se: “Blong agensem bilif long saed blong mileniam, [Caius] i strong blong talem se Apokalips [Revelesen] wetem Gospel blong Tabu Jon, tufala tugeta oli giaman buk.” Buk ya i gohed blong talem se Dionysius, wan bisop blong Aleksandria long ol yia fo handred, i raetem wan stori agensem bilif blong mileniam. Hem i wantem “blokem ol man we oli fasgud long bilif ya blong oli no save yusum Apokalips blong Tabu Jon blong sapotem bilif blong olgeta, taswe hem i rere nomo blong talem se buk ya i giaman.” Ol nogud tok ya we oli trikim man blong oli no bilif long hop blong mileniam we bambae i karem blesing i kam long wol, i soemaot paoa we ol waesman oli gat long tingting blong ol narafala man long taem ya.
Long buk ya The Pursuit of the Millennium, Tija ya Norman Cohn, i raetem se: “Faswan, taem we ol man oli stat blong no moa trastem bilif blong Mileniam, hemia long ol yia fo handred. Long taem ya, i gat wan man blong hae save, we i stadi long histri blong ol jos, nem blong hem Origen. Toktok blong hem i gat bigfala paoa antap long ol man i bitim toktok blong narafala man blong hae save. Origen i stat talem se, Kingdom i no wan samting we bambae i mekem wok blong hem long wol, be hem i wan samting we bambae i stap insaed long sol blong man we i gat bilif.” Origen i dipen long waes blong ol man Gris. Hem i no dipen long Baebol. Taswe, hem i haedem nambawan hop we Kingdom blong Mesaea bambae i karem i kam long wol, taem hem i talem se hem i “wan samting . . . insaed long sol blong man we i gat bilif.” Léon Gry, wan Katolik man blong raetem buk, i raetem se: “Strongfala paoa we waes blong Gris i gat long man . . . i mekem se sloslou, ol tingting blong [mileniam] oli stat blong lus.”
“Jos i Lusum Mesej Blong Hem We i Givim Hop”
I sua se Augustine nao, hem i Papa blong Jos we i mekem bigfala wok blong karem waes blong ol man Gris wetem skul we long taem ya oli talem se hem i Kristin skul, i go long plante ples. Fastaem, hem i wan man we i sapotem tijing blong mileniam, be biaen, hem i sakemaot tingting ya se long fiuja bambae i gat Taosen Rul blong Kraes antap long wol ya. Hem i talem se tok we i stap long Revelesen japta 20 i bitim mak lelebet mo i rong.
The Catholic Encyclopedia i talem se: “Augustine i holemtaet tingting ya se bambae i no gat mileniam. . . . Hem i talem se, faswan grup blong man we japta ya i tokbaot se bambae oli laef bakegen, i stap minim taem we man i baptaes we i olsem se hem i bon bakegen long saed blong spirit. Sabat blong wan taosen yia, we bambae i kamaot afta long sikis taosen yia blong histri blong man, hem i talem se hemia i minim taem we ol man bambae oli laef gogo i no save finis.” The New Encyclopædia Britannica i talem se: “Tingting ya we Augustine i gat long saed blong mileniam, i kam wan stamba tijing blong jos. . . . Ol Protestan grup ya olsem Luteran, Kalvinis, mo Anglikan, evriwan oli . . . holemstrong long tingting blong Augustine.” Taswe, ol memba blong ol jos blong Krisendom oli no gat hop long saed blong mileniam.
Mo tu, wan man Swiselan we i stap stadi long histri blong ol skul, Frédéric de Rougemont, i talem se “taem [Augustine] i sakemaot bilif long taosen yia rul, hem i no luksave se hem i spolem bilif blong Jos. From haenem blong hem, hem i gat bigfala paoa antap long ol man, ale, hem i agri long wan mastik we i karemaot stamba mak we [Jos i gat] long saed blong wol ya.” Wan narafala man blong stadi long histri blong ol skul, Adolf Harnack blong Jemani, i agri se taem Jos i sakemaot bilif long saed blong Mileniam hem i karemaot ol man long wan “skul we oli gat save long hem,” nao i putum wan “bilif we man i no kasem save long hem” long ples blong “olfala bilif mo ol olfala hop” we oli gat fastaem. Tede, ol jos haos long plante kantri oli emti. Hemia wan pruf se ol man oli nidim wan bilif mo wan hop we i klia.
Long buk ya Highlights of the Book of Revelation, man ya George Beasley-Murray, we i mekem dip stadi long Baebol, i raetem se: “From bigfala paoa we Augustine i gat long tingting blong man, mo from we plante smosmol grup blong skul oli tekem bilif ya blong mileniam, ol Katolik mo Protestan skul oli joen tugeta blong sakemaot bilif ya. Taem yumi askem olgeta se man i save jusum wan narafala hop long wol ya, stamba ansa we oli save givim hemia se: I no gat hop nating. Wol ya bambae i lus olgeta, taem Jisas Kraes i kam blong putum wan heven we i no save lus samtaem mo wan helfaea we bambae i bon olwe, nao ol man bambae oli no moa tingbaot ol samting long laef blong bifo. . . . Jos i lusum mesej blong hem we i givim hop.”
!Nambawan Hop Blong Apokalips i No Lus Yet!
Ol Witnes blong Jeova oli bilif fulwan se olgeta nambawan promes we bambae oli kamaot tru long Mileniam, oli mas kamtru. Jean Delumeau, Franis man ya blong stadi long histri, i toktok long wan program blong televisin we i karem nem ya “Yia 2000: Fraet Long Apokalips.” Hem i se: “Ol Witnes blong Jeova oli stap folem trufala tingting blong mileniam, from we oli talem se i no longtaem . . . bambae oli kamtru long wan hapi taem blong 1,000 yia—hemia afta we bigfala trabol i pas.”
Hemia stret samting we aposol Jon i luk long wan vison blong hem. Buk blong Apokalips, no Revelesen, i eksplenem samting ya. Jon i raetem se: “Mi luk niufala heven wetem niufala wol . . . Nao mi harem wan tok we i kamaot long bigfala jea blong God, we i singaot bigwan, i talem se, ‘!Yu luk! Naoia God i mekem ples blong hem wetem ol man. Hem bambae i stap oltaem wetem olgeta, mo olgeta bambae oli man blong hem. God bambae i kampani wetem olgeta, mo hem bambae i God blong olgeta. Hem bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.’ ”—Revelesen 21:1, 3, 4.
Ol Witnes blong Jeova oli joen long wan bigfala wok blong tijim Baebol long fulwol. Wok ya i blong givhan long plante moa man blong oli kasem hop ya. Bambae oli glad blong halpem yu blong lanem moa long saed blong hop ya.
[Tok Blong Pija Long Pej 6]
Papias i talem se hem i kasem tijing blong Mileniam stret long maot blong sam man we oli joen wetem ol aposol
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
Tertullian i bilif long Taosen Yia Rul blong Kraes
© Cliché Bibliothèque Nationale de France, Paris
[Tok Blong Pija Long Pej 7]
“Taem [Augustine] i sakemaot bilif long taosen yia rul, hem i no luksave se hem i spolem bilif blong Jos”
[Tok Blong Pija Long Pej 8]
Paradaes long wol, we Apokalips i tokbaot, hem i wan nambawan hop we yumi wantem tumas blong kasem