Ol Refrens Blong Kristin Wok Mo Laef Buk Blong Miting
1-7 OKTOBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | JON 9-10
“Jisas i Kea Long Ol Sipsip Blong Hem”
(Jon 10:1-3) “Tru mi talem long yufala, man we i no pas long doa blong go insaed long yad blong ol sipsip, be i klaem long stonwol blong go insaed, man ya i wan stilman mo i man blong kilim man. 2 Be man we i pas long doa, hem i man blong lukaot long sipsip. 3 Man we i stap lukaot long doa, hem i stap openem doa long man ya mo ol sipsip oli lesin long voes blong hem. Hem i singaot ol sipsip blong hem long nem blong olgeta, mo i lidim olgeta oli go afsaed.
(Jon 10:11) Mi mi gudfala man blong lukaot long sipsip. Mo gudfala man blong lukaot long sipsip, hem i glad nomo blong givim laef blong hem blong sevem ol sipsip blong hem.
(Jon 10:14) Be mi mi gudfala man blong lukaot long sipsip. Mi mi save ol sipsip blong mi, mo ol sipsip blong mi oli save mi,
nwtsty pija mo video
Yad Blong Sipsip
Yad blong sipsip, hemia wan stonwol we oli wokem olsem fenis blong protektem sipsip long ol stilman mo ol wael anamol. Long naet, ol man blong lukaot long sipsip oli putum ol sipsip long fenis ya, blong ol sipsip oli stap sef. Long taem bifo, ol yad blong sipsip oli nogat ruf. Mo i gat ol defren kaen sep mo saes, mo i gat wan rod nomo blong go insaed. (Na 32:16; 1Sa 24:3; Sef 2:6) Jon i talem se blong go insaed long yad blong sipsip, yu mas “pas long doa,” we “man we i stap lukaot long doa” i stap long hem. (Jon 10:1, 3) Long sam ples, i save gat plante grup blong sipsip we oli stap long wan yad long naet, mo i gat wan man we i stap long doa blong lukaotgud long olgeta. Long moning, bambae hem i openem doa, nao ol man we sipsip blong olgeta i stap long yad ya, bambae oli kam mo oli singaot ol sipsip blong olgeta, mo ol sipsip oli haremsave voes blong masta blong olgeta, nao oli folem hem. (Jon 10:3-5) Jisas i talem samting ya blong tokbaot fasin blong hem blong kea long ol disaepol blong hem.—Jon 10:7-14.
w11 1/5 pej 10-11 haf 5
Kristin Famle i Mas—“Wekap”
5 Fasin we man blong lukaot long sipsip i mekem long ol sipsip blong hem, i olsem tu man we tufala i savegud tufala mo tufala i trastem tufala. Man blong lukaot long sipsip i save evri samting long saed blong ol sipsip blong hem, mo ol sipsip oli save hem mo oli trastem hem. Oli haremsave voes blong hem mo oli obei long hem. Jisas i talem se: “Mi mi save ol sipsip blong mi mo ol sipsip blong mi oli save mi.” ?Olsem wanem? ?Jisas i gat smol save nomo long saed blong kongregesen? Nogat. Grik tok we long vas ya oli tanem i kam “save,” i minim “save gud evri smosmol samting long saed blong olgeta wanwan.” Yes, Gudfala Man Ya Blong Lukaot Long Sipsip i save gud olgeta sipsip blong hem wanwan. Hem i save samting we evriwan oli nidim. Hem i save ol slak fasin blong olgeta. Mo hem i save ol gudfala fasin blong olgeta. I no gat wan samting long saed blong olgeta wanwan we i haed long fes blong hem. Mo ol sipsip blong hem oli save gud man ya we i lukaot long olgeta. Oli trastem hem blong i lidim gud olgeta.
(Jon 10:4, 5) Taem hem i tekem olgeta oli goaot, hem i go fastaem long olgeta, mo ol sipsip oli folem hem from we oli save voes blong hem. 5 Be oli no save folem wan strenja, bambae oli ronwe long hem from we oli no save voes blong ol strenja.”
cf pej 124-125 haf 17
“Hem i Toktok Long Olgeta Long Parabol nomo”
17 Hemia samting we George A. Smith i luk mo i raetem long buk ya The Historical Geography of the Holy Land. Hem i se: “Long medel dei, samtaem mifala i stap spel klosap long wel blong ol man Judia, mo mifala i luk tri o fo man blong lukaot sipsip oli kam wetem ol sipsip blong olgeta. Ol sipsip blong olgeta oli joen wanples, nao mifala i stap tingting se, ?olsem wanem ol man ya bambae oli luksave ol sipsip blong olgeta? Be taem ol sipsip oli dring wota finis, ol man ya blong lukaot sipsip oli go stanap long defren kona mo oli singaot ol sipsip blong olgeta. Nao ol sipsip ya oli seraot, oli ron i go stret long masta blong olgeta.” Parabol we Jisas i yusum, i makemgud poen ya we Jisas i wantem tijim, hemia se sipos yumi kasemsave ol tijing blong hem mo yumi obei long hem, mo yumi letem hem i lidim yumi, bambae hem i lukaotgud long yumi from we hem nao i “gudfala man blong lukaot sipsip”.
(Jon 10:16) “Mo mi mi gat ol narafala sipsip we oli no blong yad ya. Olgeta ya tu, mi mas tekem olgeta oli kam, mo bambae oli lesin long voes blong mi, mo olgeta evriwan bambae oli kam wan grup nomo, mo wan man nomo bambae i lukaot long olgeta.
nwtsty not blong stadi long Jon 10:16
tekem olgeta oli kam: O “lidim.” Grik tok ya aʹgo we oli yusum long ples ya, i save minim “tekem i kam (insaed)” o “lidim,” i dipen long stori. Wan olfala Grik hanraet we oli raetem samwe long ol yia 200 Kristin taem, i yusum Grik tok (sy·naʹgo), we plante taem oli tanem i kam “hivimap wanples.” Olsem wan gudfala man blong lukaot long sipsip, Jisas i hivimap ol sipsip blong hem, i lidim olgeta, i protektem olgeta, mo i fidim olgeta, hemia olgeta blong semfala yad ya (Luk 12:32 i singaot olgeta se “smol grup blong ol sipsip”) mo ol narafala sipsip. Nao oli kam wan grup blong sipsip we i gat wan lida nomo. Pijatok ya i soemaot se ol man blong Jisas oli glad blong joengud wanples.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
(Jon 9:38) Nao man ya i talem se: “Masta, mi mi bilif long hem.” Nao hem i bodaon long hem.
nwtsty not blong stadi long Jon 9:38
bodaon long hem: O “nildaon; bodaon we fes i go kasem graon.” Taem oli yusum Grik tok ya pro·sky·neʹo, blong tokbaot wosip we man i mekem long wan god, oli transletem i kam “mekem wosip.” (Mt 4:10; Lu 4:8) Long stori ya, man ya we bifo i blaen, i luk Jisas olsem man blong wok blong God, ale hem i bodaon long Jisas. Hem i no luk Jisas olsem God o i wan god, be i luk hem olsem “Pikinini blong man,” hemia Mesaea we i gat bigfala paoa. (Jon 9:35) Taem hem i bodaon long Jisas, hem i mekem sem mak olsem ol man we Hibru haf blong Baebol i tokbaot olgeta. Oli bodaon taem oli mitim ol profet, ol king, o ol narafala man blong wok blong God. (1Sa 25:23, 24; 2Sa 14:4-7; 1Ki 1:16; 2Ki 4:36, 37) Plante taem, ol man we oli bodaon long Jisas, oli wantem soem bigfala tangkiu long Jisas.—Yu luk ol not blong stadi long Mt 2:2; 8:2; 14:33; 15:25.
(Jon 10:22) Long taem ya, Lafet Blong Dedikesen i stap long Jerusalem. Hemia i koltaem,
nwtsty not blong stadi long Jon 10:22
Lafet Blong Dedikesen: Nem blong lafet ya long lanwis Hibru hemia, Hanukkah (chanuk·kahʹ) we i minim “Opening blong wan samting; Dedikesen.” Lafet ya i blong 8 dei, we i stat long namba 25 dei blong manis ya Kislev, long taem blong kolkol we san i kamaot blong smol taem nomo. (yu luk not blong stadi long tok ya taem blong kolkol long vas ya mo long Apendiks B15) Lafet ya i blong tingbaot dedikesen blong tempol long Jerusalem long yia 165 Bifo Kraes. King Antiochus IV Epiphanes blong Siria i no soem respek nating long Jehova, we i God blong ol man Jiu, taem hem i spolem tempol blong God. Eksampol, king ya i wokem wan olta antap long bigfala olta we bifo oli stap yusum evridei, blong bonem sakrefaes ya we i bon fulwan. Long namba 25 blong manis ya Kislev, long yia 168 bifo Kraes, Antiochus i spolemgud tempol blong Jehova, hemia taem hem i sakrefaesem pig long olta ya mo i tekem sup blong pig ya, i saksakem smosmol olbaot long tempol. Hem i bonem ol get blong tempol, i spolem rum blong ol pris, i tekemaot olta we oli wokem long gol, wetem tebol blong bred, mo ples blong putum laet we oli wokem long gol. Biaen hem i dediketem tempol blong Jehova i go long giaman god ya Sus. Tu yia biaen, Judas Maccabaeus i winim taon ya mo i mekem haos tempol i kam klin bakegen, ale long namba 25 blong manis ya Kislev, long yia 165 bifo Kraes, oli dediketem tempol ya bakegen. Hemia tri yia stret afta we Antiochus i mekem doti sakrefaes i go long Sus. Naoia evridei oli mekem sakrefaes bakegen i go long Jehova. I no gat wan vas we i talem se Jehova i halpem Judas Maccabaeus blong i winim taon ya bakegen mo blong i mekem haos tempol i kam klin. Nating se i olsem, Jehova i bin yusum ol man blong narafala neson, olsem man Pesia ya Sirus, blong oli sapotem tru wosip. (Aes 45:1) Taswe, i stret nomo blong talem se, Jehova i save yusum wan man blong hem blong mekem samting we hem i wantem i kamtru. Baebol i soemaot se tempol i mas stanap bakegen mo ol man bambae oli yusum blong mekem se ol profet tok long saed blong Mesaea, ol wok blong hem, mo sakrefaes blong hem oli save kamtru fulwan. Mo tu, ol Livaet bambae oli gohed blong mekem sakrefaes go kasem taem we Mesaea i kam mo i givim bigfala sakrefaes, hemia laef blong hem we i blong pemaot olgeta man. (Da 9:27; Jon 2:17; Hib 9:11-14) Baebol i no talem se ol man blong Kraes oli mas mekem Lafet blong Dedikesen. (Kol 2:16, 17) Be i nogat wan vas we i talem se Jisas o ol disaepol blong hem oli tok agensem lafet ya.
8-14 OKTOBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | JON 11-12
“Gat Sore Olsem Jisas”
(Jon 11:23-26) Jisas i talem long hem se: “Brata blong yu bambae i laef bakegen.” 24 Mata i talem long hem se: “Mi save se bambae hem i laef bakegen long las dei.” 25 Jisas i talem long hem se: “Stamba blong laef bakegen long ded, mi ya, mo stamba blong laef, mi ya. Man we i bilif long mi, nating se hem i ded, be bambae hem i laef bakegen. 26 Mo man we i laef mo i bilif long mi, bambae hem i neva ded samtaem. ?Yu yu bilif long tok ya?”
nwtsty ol not blong stadi long Jon 11:24, 25
Mi save se bambae hem i laef bakegen: Mata i ting se Jisas i stap tokbaot laef bakegen long fiuja. (Yu luk not blong stadi long Jon 6:39.) Hem i bilif strong long tijing ya blong Jisas. Sam lida blong skul, hemia ol Sadusi oli no bilif long laef bakegen, nating se tijing ya i kamaot long Baebol. (Da 12:13; Mk 12:18) Mo ol Farisi oli bilif se sol i no save ded. Nating se i olsem, Mata i save se Jisas i tijim ol man se bambae i gat laef bakegen, mo hem i save we Jisas i mekem sam dedman oli laef bakegen, be ol dedman ya oli no ded longtaem olsem Lasaros we i ded fo dei finis.
Stamba blong laef bakegen long ded, mi ya, mo stamba blong laef, mi ya: Ded blong Jisas mo laef bakegen blong hem i openem rod blong ol dedman oli save laef bakegen. Afta we Jisas i laef bakegen, Jehova i givim paoa long hem blong i mekem ol dedman oli laef bakegen, mo blong mekem oli laef olwe. (Yu luk not blong stadi long Jon 5:26.) Long Re 1:18, Jisas i singaot hem wan se “man ya we i laef,” mo hem nao i “holem ol ki blong ded mo blong Beregraon.” From samting ya, Jisas nao i stamba blong laef mo ded. Hem i promes blong openem ol gref mo mekem ol dedman oli laef bakegen, nating se bambae oli go long heven blong rul wetem Jisas, o oli laef long niufala wol aninit long rul blong hem.—Jon 5:28, 29; 2Pi 3:13.
(Jon 11:33-35) Taem Jisas i luk we hem i stap krae, mo ol man Jiu tu we oli stap wetem hem oli krae, tingting blong hem i kam hevi tumas, i stap pulum win blong hem from. 34 Nao hem i talem se: “?Yufala i putum bodi blong hem long weples?” Oli ansa se: “Masta, yu kam luk.” 35 Nao Jisas i krae.
nwtsty ol not blong stadi long Jon 11:33-35
krae: O “stap krae.” Grik tok we oli tanem i kam “krae,” plante taem i mining man we i krae bigwan. Hemia semfala tok we oli yusum blong tokbaot Jisas taem hem i talemaot se bambae oli spolem Jerusalem.—Lu 19:41.
tingting i kam hevi tumas, i stap pulum win blong hem from: Tufala tok ya i makemgud strong filing we Jisas i bin gat long taem ya. Grik tok we oli tanem i kam “tingting i kam hevi” (em·bri·maʹo·mai) i blong soemaot wan strong filing. Be long stori ya, tok ya i soem se samting we i hapen i rili tajem hat blong Jisas, nao tingting blong hem i kam hevi. Grik tok we oli tanem i kam “pulum win blong hem from” (ta·rasʹso) i minim harem nogud bigwan. Wan man blong stadi dip long Baebol i talem se, tok we i stap long vas ya i minim “harem nogud long tingting o filing, o blong sore bigwan.” Semfala tok ya i stap long Jon 13:21, we i tokbaot filing we Jisas i gat taem Judas i letem hem i go long han blong ol enemi.—Yu luk not blong stadi long Jon 11:35.
i krae: Grik tok ya (da·kryʹo) we oli tanem i kam “krae,” oli yusum long ol vas olsem Lu 7:38; Wok 20:19, 31; Hib 5:7; Re 7:17; 21:4. I luk olsem se tok ya i minim wota blong ae i ron taem man i krae. Long Grik haf blong Baebol, oli yusum tok ya long vas ya nomo, mo hemia i defren long tok we oli yusum long Jon 11:33 (luk not blong stadi) we i tokbaot Meri mo ol man Jiu we oli krae. Jisas i save se bambae hem i mekem Lasaros i laef bakegen, be hem i harem nogud tumas taem hem i luk we ol gudfala fren blong hem oli stap krae. Jisas i sore mo i lavem ol fren blong hem, taswe hem i no sem blong krae. Stori ya i soemaot klia se Jisas i kasemsave filing blong olgeta we oli lusum wan famle o fren blong olgeta long ded.
(Jon 11:43, 44) Taem hem i talem ol tok ya finis, hem i singaot bigwan se: “!Lasaros, yu kamaot!” 44 Nao man ya we i bin ded, hem i kamaot mo ol kaliko we oli fasem ol han mo leg blong hem, wetem kaliko we i kavremap fes blong hem, oli stap yet long hem. Nao Jisas i talem long olgeta se: “Yufala i go tekemaot ol kaliko ya blong hem i save wokbaot.”
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
(Jon 11:49) Be wan long olgeta, nem blong hem Kaeafas, we long yia ya hem i hae pris, hem i talem long olgeta se: “Yufala i no save samting ya nating.
nwtsty not blong stadi long Jon 11:49
hae pris: Taem Isrel i stap olsem wan independen neson, hae pris i mekem wok blong hem long ful laef blong hem. (Na 35:25) Be taem ol man Isrel oli stap aninit long paoa blong ol man Rom, naoia ol man Rom oli save putumap man i kam hae pris, o oli save tekemaot hem. (Yu luk Diksonari, “Hae pris.”) Ol man Rom nao oli putumap Kaeafas blong i kam hae pris. Hem i wan man we i gat bigfala save mo i mekem wok olsem hae pris blong plante yia i bitim ol narafala. Hem i kam hae pris samwe long yia 18 Kristin taem, mo i mekem wok ya go kasem long yia 36 Kristin taem. Jon i talem se Kaeafas i hae pris long yia ya, hemia long yia 33 Kristin taem. Taswe tok we Jon i talem, i soemaot se Kaeafas nao i mekem wok blong hae pris long taem we oli kilim Jisas i ded.—Yu luk Apendiks B12 blong save haos blong Kaeafas.
(Jon 12:42) Be i tru, plante lida oli bilif long hem be oli no talemaot long klia ples, from we oli fraet se ol Farisi bambae oli sakemaot olgeta long sinagog.
nwtsty ol not blong stadi long Jon 12:42
ol lida: Grik tok we oli tanem i kam “ol lida,” i minim ol memba blong hae kot blong ol man Jiu, hemia Sanhedrin. Tok ya i stap tu long Jon 3:1, we i tokbaot Nikodimas se hem i wan memba blong hae kot ya.—Yu luk not blong stadi long Jon 3:1.
sakemaot olgeta long sinagog: O “putumaot olgeta; blokem olgeta blong oli no moa kambak long sinagog.” Grik tok ya a·po·sy·naʹgo·gos, i kamaot nomo long Jon 9:22; 12:42 mo 16:2. Man we oli sakemaot hem long sinagog, bambae i mas stap hem wan mo ol narafala oli no save joen wetem hem. Taem oli blokem wan man Jiu blong i no moa joen wetem ol narafala, samting ya i save mekem famle blong hem i kasem problem long saed blong mane. Oli yusum ol sinagog ya olsem ples blong tijim man, mo ples blong mekem kot we i gat paoa blong jajem man we i mekem trabol mo blong putumaot man.—Yu luk not blong stadi long Mt 10:17.
15-21 OKTOBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | JON 13-14
“Mi Mi Soemaot Eksampol Long Yufala”
(Jon 13:5) Biaen, hem i putum wota long wan besin, mo i stat blong wasem leg blong ol disaepol, mo i waepem i drae wetem tawel ya we hem i parpar long hem.
nwtsty not blong stadi long Jon 13:5
wasem leg blong ol disaepol: Long Isrel bifo, bighaf blong ol man oli werem sandel. Ol sandel ya oli flat mo i gat wan rop we man i mas putum i goraon long leg blong hem daon mo i fasem long sandel. Man we i werem sandel mo i wokbaot longwe, bambae i gat das o sofmad long leg blong hem. Taswe, bifo we man i go insaed long wan haos, hem i mas tekemaot sandel blong hem. Man we i singaot narafala i kam long haos blong hem, i soem kaen fasin, taem hem i wasem leg blong narafala we i kam. Baebol i tokbaot sam stori we i olsem. (Je 18:4, 5; 24:32; 1Sa 25:41; Lu 7:37, 38, 44) Taem Jisas i wasem leg blong ol disaepol blong hem, hem i wantem tijim olgeta long wan impoten lesen, hemia blong gat tingting daon mo rere blong mekem wok blong narafala.
(Jon 13:12-14) Taem hem i wasem leg blong olgeta finis, mo i werem kot blong hem bakegen, hem i go sidaon bakegen mo i talem long olgeta se: “?Yufala i kasem save samting ya we mi jes mekem? 13 Yufala i singaot mi se ‘Tija’ mo ‘Masta,’ mo hemia i stret, from we mi mi Tija mo mi mi Masta. 14 Taswe, sipos mi mi Masta mo mi Tija, be mi wasem leg blong yufala, yufala tu i mas stap waswasem leg blong yufala.
nwtsty not blong stadi long Jon 13:12-14
i mas: O “i wok blong yufala blong.” Grik tok we oli yusum long vas ya, plante taem i givim tingting blong mane, olsem man i mas pembak ‘kaon blong hem.’ (Mt 18:28, 30, 34; Lu 16:5, 7) Be long vas ya mo long ol narafala vas, tok ya i no givim tingting blong mane, be i givim tingting blong wan wok we man i mas mekem.—1Jo 3:16; 4:11; 3Jo 8.
(Jon 13:15) Mi mi soemaot eksampol long yufala. Samting we mi mekem long yufala, yufala tu i mas mekem.
Man We i Hae Moa Long Olgeta Man i Mekem Wan Wok Wetem Tingting Daon
Taem Jisas i wasem leg blong ol disaepol blong hem, hem i givim wan impoten lesen long saed blong tingting daon. Yes ol Kristin oli no mas ting se oli impoten tumas, ale, ol narafala oli mas mekem wok blong olgeta oltaem. Mo tu, i nogud ol Kristin oli wantem kasem ol posisen we i givim ona mo haenem long olgeta. Be oli mas folem gudfala eksampol blong Jisas, we ‘i no kam blong bambae ol man oli mekem wok blong hem, hem i kam blong mekem wok blong olgeta, mo blong givim laef blong hem blong pem rod blong plante man oli gofri.’ (Matiu 20:28) Yes, ol man mo woman we oli folem Jisas oli mas wantem tumas blong mekem wok blong narafala wetem tingting daon.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
(Jon 14:6) Jisas i talem long hem se: “Mi nao rod ya, mo mi nao trutok ya, mo mi nao laef ya. I no gat man i save kam long Papa blong mi, sipos hem i no pas long mi.
nwtsty not blong stadi long Jon 14:6
Mi nao rod ya, mo mi nao trutok ya, mo mi nao laef ya: Jisas i rod ya, from we hem nao i mekem rod blong yumi save toktok long God tru long prea. Mo tu, hem nao i openem “rod” blong olgeta man oli save kam fren blong God. (Jon 16:23; Ro 5:8) Jisas i trutok ya, from we hem i tokbaot trutok mo laef blong hem i laenap wetem trutok. Mo tu, hem i mekem ol profet tok oli kamtru blong soemaot impoten wok we hem i mekem blong stamba tingting blong God i kamtru. (Jon 1:14; Re 19:10) Baebol i talem se: ‘Jisas i mekem se olgeta promes blong God oli kam “Yes.”’ (2Ko 1:20) Jisas i laef ya, from we tru long ransom sakrefaes blong hem, olgeta man oli save kasem “laef ya we i prapa wan,” hemia, “laef ya we i no save finis.” (1Ti 6:12, 19; Ef 1:7; 1Jo 1:7) Mo tu, hem i “laef ya,” from we bambae hem i mekem plante milian man we oli ded, oli laef bakegen long Paradaes.—Jon 5:28, 29.
(Jon 14:12) Tru mi talem long yufala, man we i soemaot se hem i bilif long mi, bambae hem tu i mekem ol wok we mi mi stap mekem. Mo bambae hem i mekem plante moa wok i bitim hemia, from we mi mi stap go long Papa.
nwtsty not blong stadi long Jon 14:12
plante moa wok i bitim hemia: Jisas i no stap minim se ol disaepol blong hem bambae oli mekem plante moa wok i bitim hem. Defren olgeta, hem i gat tingting daon mo i akseptem se wok blong prij mo tij, we ol disaepol oli stap mekem, bambae i bigwan moa long wanem we hem i bin mekem. Ol man blong hem bambae oli prij long plante moa ples, oli kasem plante moa man, mo bambae oli prij blong plante yia. Tok ya we Jisas i talem, i soemaot se hem i wantem se ol man blong hem oli gohed nomo blong mekem wok ya.
22-28 OKTOBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | JON 15-17
“Yufala i No Blong Wol Ya”
(Jon 15:19) Sipos yufala i man blong wol ya, bambae wol ya i laekem yufala, from we yufala i blong wol. Be yufala i no blong wol ya, mo mi mi jusumaot yufala finis long wol ya. Taswe wol i no laekem yufala.
nwtsty not blong stadi long Jon 15:19
wol: Grik tok ya koʹsmos we oli yusum long vas ya, i minim wan wol we ol man oli stap long hem, be ol man blong God oli no joen long hem, ol man long wol ya oli no frengud wetem God. Jon nomo i talem bakegen ol tok we Jisas i talem long ol man blong hem se, oli no blong wol ya o oli no man blong wol ya. Mo semfala tingting ya i kamaot tu taem bakegen long laswan prea we Jisas i mekem wetem ol aposol blong hem.—Jon 17:14, 16.
(Jon 15:21) Yufala i holem nem blong mi, taswe bambae oli mekem evri samting ya agens long yufala, from we oli no save Man we i sanem mi mi kam.
nwtsty not blong stadi long Jon 15:21
Yufala i holem nem blong mi: Long Baebol, tok ya “nem” i save minim man we i karem nem ya, fasin blong hem, mo ol samting we oli representem hem. (Yu luk not blong stadi long Mt 6:9.) Long saed blong nem blong Jisas, hemia i save minim paoa mo haenem we Papa blong hem i givim long hem. (Mt 28:18; Fil 2:9, 10; Hib 1:3, 4) Long vas ya Jisas i stap eksplenem from wanem ol man blong wol bambae oli mekem sam samting blong agensem ol man blong hem: from we oli no save Man ya we i sanem hem. Sipos oli save God, bambae oli naf blong kasem save mo luksave mining blong nem blong Jisas. (Wok 4:12) Hemia i save minim posisen blong Jisas, se hem i man ya we God i putumap hem olsem Rula, King blong ol King, we olgeta man oli mas bodaon mo stap aninit long hem, blong oli save kasem laef we i no save finis.—Jon 17:3; Re 19:11-16; skelem wetem Sam 2:7-12.
(Jon 16:33) Mi mi talem ol samting ya long yufala, blong yufala i save kasem pis long mi. Long wol ya bambae yufala i kasem trabol, !be tingting blong yufala i mas strong! Mi mi winim wol ya finis.”
it-1 pej 516
Strong tingting
Wol ya i olsem enemi blong God, from we i fulap long ol doti fasin we God i no laekem. Taswe ol Kristin oli nidim strong tingting blong oli save stap klin long fes blong God, mo holemstrong long hem nating se i gat fasin agens. Jisas Kraes i talem long ol disaepol blong hem se: “Long wol ya bambae yufala i kasem trabol, !be tingting blong yufala i mas strong! Mi mi winim wol ya finis.” (Jon 16:33) Pikinini blong God i neva letem wol ya i pulum hem, mo hem i winim wol ya, hemia taem hem i no joen long eni samting we i blong wol ya. Gudfala eksampol blong Jisas Kraes we i winim wol, mo frut we i kamaot from stret fasin blong hem, i save halpem man we i nidim strong tingting blong i folem eksampol blong Jisas, hemia blong stanap strong mo no kam doti long wol ya.—Jon 17:16.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
(Jon 17:21-23) nao olgeta evriwan oli save kam wan nomo, olsem we yu Papa, yu joen long mi mo mi mi joen long yu. Olsem nao, olgeta oli save joen long yumitu, nao ol man blong wol oli save bilif se yu yu sanem mi mi kam. 22 Haenem we yu givim long mi, mi mi givim long olgeta, blong oli save kam wan nomo olsem we yumitu wan nomo. 23 Mi mi joen long olgeta mo yu yu joen long mi, blong olgeta oli save kam wan nomo. Long fasin ya, ol man blong wol bambae oli save se yu yu sanem mi mi kam mo yu lavem olgeta olsem we yu lavem mi.
nwtsty ol not blong stadi long Jon 17:21-23
wan: O “joen.” Jisas i prea from ol trufala Kristin se bambae oli kam “wan,” oli wok tugeta wetem wan tingting nomo, olsem we hem mo Papa blong hem oli wok wetem “wan” tingting nomo. (Jon 17:22) Long 1Ko 3:6-9, Pol i tokbaot fasin joen ya we ol man blong Jisas oli gat, olsem se olgeta evriwan oli wok wanples mo oli wok wetem God.—Yu luk 1Ko 3:8 mo ol not blong stadi long Jon 10:30; 17:11.
kam wan nomo: O “joen gud fulwan.” Long vas ya, Jisas i joenem fasin ya blong kam wan nomo, wetem lav blong Jehova. Hemia i laenap wetem Kol 3:14, we i se: ‘Lav . . . i joenem ol man oli kam wan.’ Ol man blong Jisas oli kam wan nomo long aksen, bilif, mo tijing blong olgeta, nating se gudhan we oli gat, voes blong hat blong olgeta, mo samting we olgeta wanwan oli laekem i defren.—Ro 15:5, 6; 1Ko 1:10; Ef 4:3; Fil 1:27.
(Jon 17:24) Papa, mi wantem se olgeta we yu yu givim long mi, oli stap long ples we mi mi stap long hem, blong oli save luk haenem we yu yu givim long mi. Yu givim haenem ya from we yu lavem mi bifo olgeta, stat long taem we ol man oli stat blong bon long wol.
nwtsty not blong stadi long Jon 17:24
ol man oli stat blong bon long wol: Grik tok we oli tanem i kam “stat blong bon,” i stap tu long Hib 11:11, we oli transletem se “gat bel,” mo i joen wetem tok ya “pikinini.” Long vas ya blong Jon 17:24, tok ya “oli stat blong bon long wol,” maet i minim ol pikinini blong Adam mo Iv. Jisas i tokbaot Ebel olsem stat blong olgeta we oli “bon long wol,” from we Ebel i faswan man we God i glad long hem mo faswan man we nem blong hem i stap “long skrol blong laef.” (Lu 11:50, 51; Re 17:8) Mo tu, ol tok ya we Jisas i talem taem hem i prea long Papa blong hem, oli pruvum se bifo we Adam mo Iv tufala i gat pikinini, God i lavem pikinini blong hem, wan nomo we hem i gat.
29 OKTOBA–4 NOVEMBA
OL GUDGUDFALA SAMTING LONG BAEBOL | JON 18-19
“Jisas i Talemaot Trutok”
(Jon 18:36) Nao Jisas i ansa se: “Kingdom blong mi i no blong wol ya. Sipos Kingdom blong mi i blong wol ya, bambae ol man blong mi oli faet finis blong blokem ol man ya blong oli no putum mi long han blong ol man Jiu. Be Kingdom blong mi i no blong wol ya.”
(Jon 18:37) Nao Paelat i talem long hem se: “Oraet. ?Be yu yu king?” Jisas i ansa se: “Yu nao yu talem se mi mi wan king. Mi mi bon i kam long wol ya blong wan samting nomo, blong mi talemaot trutok. Olgeta man we oli glad long trutok, oli lesin long voes blong mi.”
nwtsty ol not blong stadi long Jon 18:37
talemaot trutok: Long Grik haf blong Baebol, Grik tok ya (mar·ty·reʹo) oli tanem i kam, “talemaot trutok” mo (mar·ty·riʹa; marʹtys) oli tanem i kam, “talemaot.” Tufala tok ya oli save minim plante samting. Tufala tugeta i save givim tingting ya se man i luk wan samting long prapa ae blong hem mo i talemaot, o man i talemaot prapa save blong hem long saed blong wan samting. Mo tu, tufala tok ya i save givim tingting blong, “talemaot wan mesej, agri long wan tok se i tru, talemaot ol gudfala tok long saed blong wan samting.” Jisas i no talemaot trutok nomo, be fasin blong laef blong hem i laenap wetem trutok long saed blong ol profet tok mo ol promes blong Papa blong hem. (2Ko 1:20) I gat plante profet tok long saed blong stamba tingting blong God we i joen wetem Kingdom mo Rul Blong Mesaea. Be ol samting we Jisas i mekem taem hem i stap long wol, go kasem taem we hem i ded, oli mekem se olgeta profet tok long saed blong hem, kontrak blong Loa, we i olsem sado, oli kamtru evriwan. (Kol 2:16, 17; Hib 10:1) Taswe ol toktok mo aksen blong Jisas, oli soemaot klia se hem i ‘talemaot trutok.’
trutok: Jisas i no stap minim enikaen trutok nomo, be hem i stap minim trutok long saed blong ol stamba tingting blong God. Wan impoten samting long stamba tingting blong God, hemia se Jisas, “pikinini blong Deved,” i mekem wok olsem Hae Pris mo King long Kingdom blong God. (Mt 1:1) Jisas i eksplenem se stamba risen from wanem hem i kam long wol, hemia blong talemaot trutok long saed blong Kingdom. Ol enjel tu oli talemaot wan semfala mesej olsem long taem ya we Jisas i bon long Betlehem long Judia, taon ya we Deved i bon long hem.—Lu 1:32, 33; 2:10-14.
(Jon 18:38a) Nao Paelat i askem long hem se: “?Wanem ya trutok?”
nwtsty not blong stadi long Jon 18:38a
?Wanem ya trutok?: Taem Paelat i askem kwestin ya, hem i stap tingbaot trutok we plante man oli tingbaot, be i no “trutok” we Jisas i stap tokbaot. (Jon 18:37) Sipos hem i askem trutok we Jisas i stap tokbaot, i sua se Jisas bambae i givim wan ansa long hem. Be i luk olsem se Paelat i gat defren tingting taem hem i askem kwestin ya, i olsem se hem i no bilif mo i se, “?Trutok? ?Hemia wanem ya? I nogat wan samting we i olsem.” Blong talem stret, Paelat i no wet nating blong kasem ansa blong hem, be i girap mo i wokbaot i go aotsaed long ol man Jiu.
Traem Faenem Ol Gudfala Samting Ya
(Jon 19:30) Jisas i testem waen ya we i konkon, nao hem i talem se: “!Olgeta samting i finis nao!” Mo hem i benem hed blong hem, nao i ded.
nwtsty not blong stadi long Jon 19:30
nao i ded: O “pulum las win blong hem; stop blong pulum win.” Samfala oli talem se Grik tok we oli tanem i kam “pulum las win” i save minim se Jisas hem wan i jusum blong i no moa gohed blong safa, from we naoia hem i finisim olgeta samting. Hem i glad nomo blong “letem laef blong hem” nao hem “i ded.”—Aes 53:12; Jon 10:11.
(Jon 19:31) Dei ya hem i dei blong mekemrere ol samting, taswe ol dedbodi oli no mas stap hang long pos long Sabat dei (from we Sabat dei ya hem i wan spesel wan), ale ol man Jiu oli askem long Paelat blong hem i brekem leg blong trifala mo tekemaot bodi blong olgeta.
nwtsty not blong stadi long Jon 19:31
Sabat dei ya hem i wan spesel wan: Nisan 15, hemia afta long dei blong Pasova, oltaem hem i wan Sabat dei, nating se dei ya i foldaon long wanem dei blong wik. (Le 23:5-7) Taem Sabat dei ya i foldaon long wan nomol Sabat dei (hemia namba seven dei long wik blong ol man Jiu, we i stat long Fraede taem san i godaon kasem long Sarede taem san i godaon), bambae Sabat dei ya i wan “spesel wan.” Sabat dei olsem i bin hapen long taem blong ded blong Jisas,hemia long wan Fraede. Long ol yia 29 kasem 35 Kristin taem, Nisan 14 i foldaon stret long wan Fraede long yia 33 Kristin taem. Taswe, hemia i wan klia pruf we i soemaot se Jisas i ded long Nisan 14, long yia 33 Kristin taem.