Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g92 Februari pp. 7-8
  • I Impoten Blong Stat Taem Oli Smol

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • I Impoten Blong Stat Taem Oli Smol
  • Wekap!—1992
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Tijim Olgeta Long Ol Jenis Long Bodi
  • ?I Gat Wan Rod We i Sef Long Saed Blong Seks?
  • Ol Loa Blong God Oli Protektem Man
  • ?Mi Save Mekem Wanem Blong No Kasem AIDS?
    Wekap!—1993
  • ?Olsem Wanem? ?I Stret Blong Papa Mama i Tijim Pikinini Long Ol Fasin Blong Man Wetem Woman?
    Wajtaoa—2011
  • Halpem Olgeta We Oli Kasem AIDS
    Wekap!—1994
  • AIDS—Trabol Blong Ol Yangfala
    Wekap!—1992
Luk Moa Samting
Wekap!—1992
g92 Februari pp. 7-8

I Impoten Blong Stat Taem Oli Smol

OL YANGFALA oli gat raet blong save olsem wanem bodi blong olgeta i stap wok mo olsem wanem oli save protektem olgeta from rabis fasin blong ol man long saed blong seks. ?Be wetaem tijing ya i save stat? Taem oli smol.

Taem pikinini i gruap, bodi blong hem i stap jenis. Long taem ya, samting blong gel mo samting blong boe oli stat blong wok. Ating wan gel i save gat sik blong hem taem hem i gat 10 yia no bifo. No hem i save kasem sik ya taem hem i gat 16 yia no biaen. Ating wan boe i save luk melek blong hem taem hem i gat 11 no 12 yia. ?Olsem wanem? ?Bambae ol pikinini blong yu oli rere bifo taem ya, yes, taem oli kasem 9 yia?a ?Taem bambae oli yang olsem, oli save tu se i impoten blong no mekem nogud wetem wan boe no wan gel?

Tijim Olgeta Long Ol Jenis Long Bodi

I stret nomo we gel blong yu i save ol jenis we God bambae i mekem i kamaot long bodi blong hem. Ating mama i save tokbaot sik blong hem mo soemaot long gel blong hem wanem samting hem i yusum long taem ya. Hem i save eksplenem se ol jenis ya oli stret nomo. Wetem gudfala fasin, mama i save eksplenem se bodi blong gel blong hem bambae i rere hem wan blong sipos bambae hem i mared, hem i save kam wan mama tu. Wan mama i save eksplenem long dota blong hem se bodi i rere wan ples long bel blong bambae bebi i stap long hem. Ples ya i sofsof, mo fulap string blong blad i stap long hem. Taem wan bebi i no gru insaed long hem, spesel ples ya i brok, i pastru long samting blong woman. Oli kolem samting ya sik blong woman.

Sem mak, boe blong yu i mas save olsem wanem long melek blong hem, bifo we samting ya i hapen long hem. (Dutronome 23:10, 11) Hem i mas save se wora ya we i kamaot long bodi blong hem, samtaem taem hem i stap drim, hem i wan rod we bodi i yusum taem i gat tumas melek i stap long hem. Ol boe mo gel blong yu oli mas save se ol jenis ya we oli kamaot long bodi blong olgeta oli no rong. Ol bodi blong olgeta oli stap rere blong bambae oli mared mo oli gat pikinini.b

Ol papa mama, yufala i mas tingtinggud long ol samting ya from we God i stampa blong olgeta. Mo God i putumap yufala olsem tija.

?I Gat Wan Rod We i Sef Long Saed Blong Seks?

Ol yia oli pas kwik mo ol pikinini blong yu oli kam yang boe mo gel. Long taem ya, yu mas sua we oli save se taem man i mekem nogud wetem wan gel, samting ya i save mekem trabol long hem, nating se oli harem plante man oli talem defren. Ol sik we man i kasem from we hem i mekem nogud long seks, mo sik ya AIDS oli wan bigfala trabol we i kasem olgeta ples long wol. Ol man mo woman we oli mekem nogud long seks oli save kasem olkaen sik we oli save ded from, olsem sik ya kansa, no maet oli no moa save mekem pikinini, mo ol pikinini oli save bon wetem wan sik finis. Antap bakegen, sam man we oli no save se oli gat wan sik olsem, oli save pasem sik ya i go long narafala man.

Ol pikinini blong yu oli mas save se i no gat wan rod we i rili wok gud blong blokem pikinini no sik. Yes, wan bigfala namba blong yangfala we oli yusum defren rod blong blokem pikinini, oli gat bel. Ol man oli ting se ol kondom oli save blokem sik ya AIDS sipos man i slip wetem wan man we i gat sik ya finis. Be wan magasin (The New England Journal of Medicine) i ripotem se ol kondom oli no save blokem sik ya AIDS i go long narafala man oltaem. Yes, 17% blong ol man we oli yusum kondom, oli save kasem sik ya.

Long wan nyuspepa (New York Post) Ray Kerison i agensem tingting ya se kondom i save ‘blokem bighaf blong ol man oli no save kasem AIDS.’ Hem i talem se: “?Blokem olsem wanem? Hemia wan eksampel we man i kolem “Rulet blong Rasia”. Sipos yu putum wan bolet nomo long wan masket we i save karem sikis bolet, nao yu pulum triga. Sipos yu pulum triga sikis taem, wan long ol taem ya yu save kilim yu wan i ded. Olsem nao, sipos yu yusum wan kondom, yu gat kolosap wan jans long faef blong kasem AIDS. Naoia yumi save givim stret nem blong kondom blong AIDS. Hemia: rulet blong seks.”

Ol pikinini blong yu oli mas save se i gat wan rod nomo blong blokem ol sik we man i kasem from seks. Rod ya i isi nomo. Oli mas akseptem rul blong God blong mekem pikinini. Fasin ya i wan presen blong God. I gat wan rod nomo blong no kasem trabol long saed blong seks. Hemia mared. Man i mas stap wetem woman blong hem we hem i laekem. Mo woman tu i mas stap wetem prapa man blong hem nomo. Oli mas stap olsem long ful laef blong olgeta.

Ol Loa Blong God Oli Protektem Man

Baebol i talem se: “Man i . . . go joen wetem woman blong hem.” “Bambae yu no stilim woman blong narafala man.” “Fasin we man i ronem woman, . . . bambae yufala i no tokbaot.” “Man we i stap ronem woman, . . . bambae i [no] save go insaed [long kingdom blong Kraes mo blong God, NW].”—Jenesis 2:24; Matyu 5:27; Efesas 5:3, 5.

Ol loa ya oli no strong tumas. No gat. Be taem man i folem olgeta, bambae famle i hapi mo evriwan i joen gud. Bebi ya we bambae i bon, i save kasem ol samting we hem i gat raet blong kasem—hemia wan papa mo wan mama. Tufala wanwan oli gat defdefren fasin we oli gud. Wan i save tijim pikinini long sam samting, narawan i save tijim pikinini long sam narafala samting. Tugeta tufala i save mekem se pikinini ya i gat wan gudfala laef.

Ol papa mama, yufala i mas strong blong putum ol rul blong Baebol long hat mo tingting blong ol pikinini blong yufala. Ol tijing mo eksampel blong yufala oli save mekem olsem. Yufala i mas ‘bildimap wetem strong ston’—we faea i no save kakae. I olsem we Baebol i talem se: “Be long Lasdei ya we Kraes bambae i mekem kot long ol man, hem bambae i save soemaot ol wok blong ol man, wanem i gud mo wanem i nogud. From we long Lasdei ya, bambae i gat faea, mo faea ya bambae i save traem wok blong olgeta man, i soemaot i klia we wok blong man i gud no i nogud.” Sipos yu yu bildimap wetem strong ston mo ol wok blong yu oli stanap, bambae yu save kasem gudfala blesing from.—1 Korin 3:13.

Be wan impoten kwestin i stap: ?Olsem wanem yu yu save mekem se tijing blong yu i gat moa paoa taem pikinini blong yu i stap gru blong kam bigman?

[Ol Futnot]

a Dr. Leon Rosenberg blong Johns Hopkins Yunivesiti, Baltimo, Merilan, long Yunaeted Stet, i talem se: “Taem wan pikinini i gat 9 yia, papa mama blong hem oli mas sidaon wetem hem mo eksplenem gud ol samting long saed blong seks mo ol gudfala fasin long saed blong seks. I gud tumas sipos ol papa mama oli givim plante save long ol pikinini blong olgeta.”

b Moa save i stap long ol japta “Taem Ol Boe Oli Kam Man” mo “Taem Ol Gel Oli Kam Woman” long buk ya Your Youth—Getting the Best Out Of It. Yu save kasem buk ya long ol man we oli wokem magasin ya.

[Tok blong pija long pej 8]

I impoten blong rere pikinini blong yu long ol jenis we bambae i hapen long bodi blong hem

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem