Ol Yangfala Oli Askem . . .
?Mi Save Mekem Wanem Blong No Kasem AIDS?
KAYE i talem se, “mi kros from we mi letem samting ya i hapen. Ol disisen blong mi oli mekem se mi lusum jans blong ol disisen we maet mi save gat long fyuja.” (Newsweek magasin, Ogis 3, 1992) Taem Kaye i gat 18 yia, hem i kasem bebet blong AIDS.
Kaye i wan nomo long bitim wan milyan man long Yunaeted Stet we oli kasem bebet ya we i stap givim ded, HIV (Human Immunodeficiency Virus)—bebet we ol dokta oli talem se i save mekem AIDS, sik we i mekem man i fraet tumas.a I no gat wan man i save stret namba blong ol yangfala we oli kasem bebet ya finis, be i klia se ol yangfala oli wari from. Wan stadi i soem se long medel blong ol yangfala blong Engglan, wari long saed blong AIDS i bigwan moa bitim ol narafala wari long laef. Nating se oli wari olsem, ‘U.S. Centers for Disease Control’ i talem se: “Ol yangfala oli stap givim ripot se oli stap gohed blong joen long ol fasin we i save mekem se oli kasem bebet ya HIV.”
Oltaem AIDS i givim ded nomo, mo i stap kam antap long olgeta ples long wol long wan mak we i bigwan olgeta. ?Olsem wanem yu save protektem yu?
AIDS—Seraotem Trutok Long Ol Gyaman Tingting
Wan buklet we ‘U.S. Centers for Disease Control’ i wokem, i eksplenem se: “HIV i no wan bebet we i ‘save kamaot olsem nomo.’ Yu no save ‘kasem’ sik ya olsem nus i ron no kof.” From samting ya, i luk olsem se i no denja blong wokbaot wetem wan man we i kasem AIDS finis. Yu no nid blong wari se bambae yu kasem AIDS long wan fren long skul we yu sidaon kolosap long hem we hem i gat sik ya. From we HIV i no wan bebet we i pas long win, yu no nid blong wari sipos wan man we i gat AIDS i kof no i snis kolosap long yu. Yes, ol famle blong olgeta we oli gat AIDS, oli bin serem sem taoel, ol samting we oli yusum blong kakae mo ol tutbras tu, be AIDS i no pas i go long narafala.b
Hemia from we bebet we i givim ded i stap nomo long blad blong man, wora blong seks blong man, no samting blong woman. Taswe, plante man oli kasem AIDS from fasin blong seks—man i slip wetem man no woman i slip wetem woman no man i slip wetem woman.c Plante long olgeta oli kasem AIDS taem oli serem ol pin, plante taem long fasin nogud blong yusum drag, wetem wan we i gat HIV finis.d Mo nating se ol dokta oli talem se oli gat ol spesel fasin blong testem blad “blong blokem” denja ya, AIDS i save pas i go long narafala man tru long blad transfyusen tu.
Taswe eniman we i joen long fasin blong slip olbaot bifo mared no i wantem stikim hem wan blong testem paoa blong drag, hem i stap long bigfala denja long saed blong AIDS. Tru ya, maet i luk olsem se fren we yu slip wetem i no sik. Be buklet ya Voluntary HIV Counseling and Testing: Facts, Issues, and Answers i mekem yumi tingbaot se: “Yu no save talem sipos wan man no woman i gat HIV taem yu luk hem nomo. Wan man we i gat HIV finis i save harem mo i luk olsem se hem i strong mo i no sik. From risen ya, plante man we oli kasem HIV finis oli no save se oli gat sik ya.”
“?I Gat Fasin Blong Seks We i Sef?”
Plante wokman mo tija long saed blong helt oli stap leftemap fasin blong yusum kondom.e Ol pablisiti long televisin, ol ples blong putum notis, mo ol advaes long skul, oli bin talemaot se fasin blong yusum tul ya we i save blokem pikinini i mekem fasin blong seks i “sef”—no i “moa sef.” Sam skul tu oli bin seremaot kondom long ol studen. From fasin ya blong mekem plante toktok long saed ya, naoia plante moa yangfala bitim bifo oli stap yusum kondom.
Nating se i olsem, ?fasin blong “seks we i sef” i sef olsem wanem? Wan buklet we ‘American Red Cross’ i wokem i talem se: “Kondom i save givim moa jans long yu blong no kasem AIDS.” ?Be yu harem se yu sef sipos yu gat ‘moa jans’ blong blokem wan sik we oltaem nomo i givim ded? ‘U.S. Centers for Disease Control’ i talem se: “Oli bin soem ol kondom we oli wokem long melek blong wan tri blong givhan blong blokem HIV mo ol narafala sik we oli pas i go long narafala from fasin blong seks . . . Be oli no blokem denja fulwan.” Tru ya, i save gat hol long olgeta, oli save brok, no oli save kamaot long taem blong slip wanples. Magasin ya, Time i soem se long saed blong ol kondom, !“denja we oli no save blokem i save kasem bitwin 10% mo 15%”! ?Yu yu wantem putum laef blong yu long denja olsem? Mo samting we i nogud olgeta se, long ol yangfala blong Yunaeted Stet we oli gat fasin blong slip olbaot, namba blong olgeta we oli stap yusum kondom i no kasem stret haf blong olgeta we oli stap slip wanples wetem narafala.
Advaes blong Proveb 22:3 i stret nomo se: “Man we hem i haed taem i luk wan trabol, hem i waes, be olgeta we oli no gat ekspiryens oli go nomo mo oli mas kasem trabol.” Wan long ol nambawan rod blong no kasem AIDS, hemia blong no joen nating long fasin blong yusum drag mo rabis fasin blong seks. ?Yu harem se samting ya i isi moa blong talem be i had blong folem? Plante man oli harem olsem, antap moa taem oli tingbaot plante traem we ol yangfala oli fesem.
Ol Traem
Long taem ya we ‘man i pastru long yang taem blong hem,’ ol filing blong seks oli strong. (1 Korin 7:36) Nao, joenem wetem strong paoa blong televisin mo ol sinema. Sam stadi oli soem se, evridei ol yangfala we oli no kasem twante yia yet, oli spenem bitim faef haoa blong lukluk televisin—we plante oli soem pija blong seks. Be long ol store long televisin we oli no rili tru, fasin blong seks i no gat rabis frut blong hem. Wan stadi i soem se long televisin blong Yunaeted Stet, “ol man mo woman we oli no mared, oli joen long fasin blong seks fo kasem eit taem moa bitim ol man mo woman we oli mared. Kolosap evriwan oli no tokbaot no yusum samting blong blokem pikinini, be wanwan taem nomo ol woman oli gat bel. Ol man mo woman kolosap oli neva kasem sik we i pas i go long narafala from fasin blong slip olbaot, nomo sipos oli mekem woman blong rod no fasin we man i slip wetem man mo woman i slip wetem woman.”—‘Center for Population Options.’
?Sipos yu spenem plante taem blong lukluk ol program olsem, samting ya i rili save gat paoa long fasin blong yu? Yes, advaes blong Baebol long Galesia 6:7, 8 i talem olsem i se: “Yufala i no mastik long samting ya. I no gat man i save gyaman long God. Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae. Sipos man i planem rabis fasin we tingting blong hem nomo i wantem, rabis fasin ya blong hem bambae i givim kakae long hem, we i ded nomo.” Long wan stadi we oli mekem long 400 yangfala, oli faenem se “olgeta we oli stap lukluk televisin we i fulap long fasin blong seks, oli joen long fasin blong slip wanples wetem narafala bifo long olgeta we oli stap lukluk televisin we i no gat tumas fasin blong seks.”
Wan narafala traem we i gat paoa hemia ol fren. Wan yangfala we nem blong hem David i talem se, “Mi stap lukaot wan grup blong man we mi harem se oli stret long mi, mo samting ya i no isi. Plante taem mi folem rod we i denja tumas. . . . Oli faenem se mi kasem AIDS finis.” I sem mak, ol yangfala long taem blong Baebol oli fesem traem blong ol fren. ?Baebol i givim wanem advaes? Man blong raetem Proveb i talem se, “Pikinini blong mi, sipos ol sinman oli traem switim yu, yu no mas folem olgeta.”—Proveb 1:10.
Talem No
Ol man blong leftemap fasin blong mekem “seks i sef” oli talem se i no stret blong blokem fasin blong seks. ?Be, fasin blong agri long fasin blong slip olbaot, bambae i rili givhan? Wan yangfala i talem se samting ya i mekem tingting blong ol yangfala i fasfas nomo: “Oli talem long mifala blong talem no nomo long fasin blong seks mo i oraet blong gat gudfala laef mo klin fasin. Long semtaem, oli givimaot [kondom] long mifala mo oli talem olsem wanem blong yusum blong no kasem ol rabis frut blong seks.”
Yu no mas folem tingting olsem we i fasfas long saed blong ol fasin blong laef. Baebol—nating we i luk olsem se hem i folem fasin blong bifo—i givim advaes long yu blong blokem fasin we i save mekem yu kasem AIDS. Sipos yu obei long loa blong Baebol blong ‘no yusum blad,’ yu no save kasem AIDS tru long blad transfyusen. (Ol Wok 15:29) Folem rul blong Baebol we i blokem fasin blong “yusum drag,” ale yu no save fraet blong kasem AIDS tru long pin we i gat jem long hem finis we oli stap yusum blong stikim man. (Galesia 5:20; Revelesen 21:8; The Kingdom Interlinear) Antap moa, ol rul blong Baebol long saed blong seks bambae oli blokemgud yu. Baebol i talem se, “Bambae yufala i no moa mekem fasin nogud wetem woman. Ol narafala sin we man i stap mekem, oli no spolem bodi blong hem. Be taem man i mekem nogud wetem woman, hem i mekem nogud long bodi blong hem, i spolem.” (1 Korin 6:18) Ol trabol blong AIDS oli soem klia se ol waes tok ya oli tru nomo.
?Olsem wanem wan yangfala i save ‘ronwe’ long rabis fasin blong seks? Long ol yia we oli pas, ol atikol ya long “Ol Yangfala Oli Askem. . .” oli bin givim sam nambawan advaes, olsem long fasin blong mekem boefren no gelfren long ol grup, no stap long wan ples we i save pulum yu blong mekem nogud (olsem fasin blong stap yumi nomo wetem wan boe no gel long wan rum no wan ren haos no long wan trak we i stop), putum mak long fasin blong soem lav, blokem fasin blong yusum alkol (we plante taem i save spolem fasin blong skelemgud samting), mo strong blong talem no sipos yumi luk se filing blong lav i kam antap tumas.f Long eni ples, yu no mas letem wan man i pulum yu blong mekem fasin we i denja long saed blong bodi mo tu hem i save spolem yu long saed blong speret. (Proveb 5:9-14) Long wan atikol blong Newsweek magasin, wan yangfala woman we nem blong hem Amy, i askem se, “?Yu yu wantem putum laef blong yu long han blong narafala man ya?” Amy i kasem HIV long wan boefren bifo we hem i kamaot long hae skul. Hem i askem stret se: “?I stret blong yu ded from boe ya no gel ya nomo? Mi no bilif.”
[Ol Futnot]
a Lukluk long atikol ya “Ol Yangfala Oli Askem . . . AIDS—?Mi mi stap long denja?” we i kamaot long Wekap! blong Ogis 22, 1993 (Engglis mo Franis).
b Dokta C. Everett Koop we bifo i wan man blong katem man from sik long Yunaeted Stet, i ansa long ol man we oli no bilivim samting ya, i se: “Long 1981, oli givim ripot blong ol faswan man we oli kasem AIDS long kantri ya. Sipos AIDS i save pas i go long narafala man from fasin blong stap evridei wetem hem, we i no joen wetem fasin blong seks, naoia yumi mas save samting ya finis.”
c Hemia i minim tu fasin blong mekem ‘anal’ mo ‘oral’ seks.
d ‘U.S. Centers for Disease Control’ i givim moa woning se: “Sipos yu wantem stikim sora blong yu . . . , mekem sua se yu go long man we i gat gudhan we i yusum nyufala tul no hemia we i no gat jem long hem. Yu no mas sem blong askem kwestin.”
e Magasin ya FDA Consumer i eksplenem se: “Kondom i wan raba we i kavremap samting blong man fulwan. Hem i blokem STDs [ol sik we oli pas long narafala man from seks] taem hem i blokem wora blong samting blong man no woman, mo blad blong i no pas i go long narafala.”
f Eksampel, lukluk ol atikol “Ol Yangfala Oli Askem. . .” long Wekap! blong Epril 22, 1986; Epril 22, 1989; mo Epril 22, 1992 (Engglis mo Franis)
[Toko blong pija long pej 17]
Foldaon long ol traem long saed blong seks i save lidim yu blong kasem AIDS