Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g93 Maj pp. 17-21
  • Ded Long Ol Wing We Oli No Strong

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Ded Long Ol Wing We Oli No Strong
  • Wekap!—1993
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Man Oli Traem Faenem Enemi Ya
  • Ol Nogud Wok Blong Malaria
  • Faet Blong Winim
  • Ol Nyufala Tul Blong Faet
  • Strong Tingting Blong Agensem
  • Malaria i Faet Bak
  • Ol Impoten Save Long Sik Ya Malaria
    Wekap!—2015
  • Gobak Long Stampa Fasin Blong Faetem Malaria
    Wekap!—1997
  • ?From Wanem Ol Sik Ya Oli Kam Antap Bakegen?
    Wekap!—2003
  • Ol Sik We Ol Bebet Oli Karem Oli Stap Kam Antap
    Wekap!—2003
Wekap!—1993
g93 Maj pp. 17-21

Ded Long Ol Wing We Oli No Strong

Man blong Wekap! long Naejeria i raetem store ya

Hem i no wan bigfala faet we i kamaot fastaem long nyus; be hem i kilim i ded plante milyan man we oli no talemaot. Hem i no wan faet we oli yusum ol bom mo ol bolet; be fasin blong harem nogud mo ded we hem i mekem i kamaot, hem i winim no i bitim mak blong ol faet ya. Long bigfala faet ya, ded i kam, i no long ol bigfala plen blong karem bom, be long ol wing blong wan woman moskito we oli no strong.

PLES i tudak; evriwan long famle oli go slip. Wan moskito i flae i kam insaed long rum blong slip, i stap kilkilim ol wing blong hem bitwin 200 mo 500 taem long wan seken. Hem i hanggri tumas blong dring blad blong ol man. Sloslou, hem i sidaon long han blong wan boe. From we hevi blong hem i kasem 0.003 gram nomo, boe ya i no harem. Ale moskito ya i pusumaot tut blong hem we i olsem so we i stap long smol ples we maot blong hem i stap mo hem i yusum blong stikim skin blong boe ya kasem ples we blad i stap long hem. Tufala pam we oli stap long hed blong hem oli pulum blad blong boe ya. Long sem taem, hem i putum jem blong malaria we i kamaot long spet blong hem i go long string blong boe ya we blad i stap ron long hem. Wok ya i finis kwiktaem nomo; boe ya i no harem wan samting. Moskito ya i flae i go, i fulap gud long blad we i mekem se hem i hevi tri taem antap long hevi blong bodi blong hem. Sam dei nomo biaen, boe ya i sik tumas we i luk olsem se bambae hem i ded. Hem i kasem malaria.

Hemia wan samting we i bin kamaot plante milyan taem. Plante man oli bin harem nogud from malaria mo hem i stap gohed nomo blong kilim i ded ol man. Yumi bilif se malaria i wan sik we i stap spolem ol man mo wan enemi we i no gat sore nating long man.

Ol Man Oli Traem Faenem Enemi Ya

Oli faenemaot wan bigfala samting blong givhan long faet agens long malaria, i no ol sayentis blong Yurop we oli faenemaot, be wan Ami blong Engglan long India we i save gud long fasin blong katem man i faenemaot. Ol sayentis mo ol dokta biaen long yia 1800, folem tingting we ol man oli gat long tu taosen yia bifo, oli ting se ol man oli kasem sik ya taem oli pulum doti win we i kamaot long ples blong sofmad we i sting.a Be, Dokta Ronald Ross i bilif se ol moskito nao oli stap pasem sik ya i go long ol wanwan man. Mo tu afta we oli kasem save se malaria i joen wetem jem long string blong man we blad i stap ron long hem, ol man blong stadi oli gohed blong lukaot ol pruf long win mo long ol wora blong swam. Long sem taem, Ross i stadi long bel blong ol moskito.

Taem yumi tingbaot faswan tul we hem i mas wok wetem, i no wan isi wok blong lukluk i go insaed long bel blong ol moskito. Taem hem i mekem, plante moskito mo bebet, oli kam raon long hem, olsem Ross i talem, oli kros oli wantem givimbak “from ol fren blong olgeta we oli ded.”

Biaen, long Ogis 16, 1897, Ross i faenemaot, long ol saed blong bel blong moskito we oli stap givim sik, wan raon samting we i save gru long wan naet. !Ol jem blong malaria!

Wetem bigfala glad, Ross i raetem long buk blong hem se hem i faenem finis samting ya we i save sevem “bigfala namba blong man.” Mo tu hem i raetem wan vas long Baebol long buk blong Korin se: “?E, ded, olsem wanem yu save win? ?E, ded, olsem wanem yu save spolem mifala?”—Ridim 1 Korin 15:55.

Ol Nogud Wok Blong Malaria

Samting we Ross i faenemaot i wan mak long fasin blong faet agens long malaria, wan we i givhan fastaem long olgeta man blong openem rod blong faet strong agens long sik ya mo jem we i karem sik ya.

kolosap long fulwan histri blong wol, fulap man oli stap ded from malaria. Ol saen mo buk blong ol man Ijip oli talemaot bigfala namba blong man we malaria i stap kilim i ded long 1,500 yia bifo we Jisas i wokbaot long wol ya. Hem i spolem naesfala flat ples we ol taon blong ol man Gris bifo oli stap long hem mo i kilim i ded Bigfala Alexander taem hem yangfala nomo. Hem i stap kilim fulap man long ol taon long Rom mo i mekem se ol rijman oli mas go stap long ol hil. Long ol Krused, faet blong ol man Amerika, mo tu bigfala faet blong wol, malaria i kilim moa man bitim ol man we oli ded long plante bigbigfala faet.

Long Afrika malaria i mekem se oli kolem Wes Afrika se “Beregraon Blong Ol Waetman.” !Ale, sik ya i stopem ol Waetman we oli stap livim ples blong olgeta blong go stap long Afrika, mekem se wan man blong yunivesiti blong Wes Afrika i talem se moskito i wan bigfala man blong winim faet we kantri i mas ona long hem! Long Sentrol Amerika, malaria i givhan blong faet agens long ol hadwok blong ol man Franis blong bildim rod blong wora blong Panama. Long Saot Amerika, taem oli stap mekem rod blong tren long Mamore-Madira long Brasil, oli talem se malaria i stap kilim plante man, namba i sem mak long namba blong ol wud we oli putum blong sapotem rod blong tren.

Faet Blong Winim

Fasin blong agensem moskito i bin gohed plante taosen yia be oli no save se oli stap faet agens long malaria tu. Long ol yia biaen long 1500 B.K.T., ol man Ijip oli yusum oel blong tri ya Balanites wilsoniana olsem wan samting blong ronemaot ol moskito. Wan taosen yia biaen, Herodotas i raetem se ol man Ijip we oli man blong hukum fis oli pulum ol net blong olgeta i go raon long bed blong olgeta long naet blong ronemaot ol bebet ya. Wan taosen seven handred yia biaen, Marco Polo i talem se ol rijman blong India oli stap slip long ol bed wetem ol kaliko we oli save pulum raon long olgeta long naet blong blokem olgeta.

Long sam narafala ples, ol man oli faenem plante meresin we oli kamaot long ol plan mo tri we oli wokgud. Bitim 2,000 yia bifo, ol man Jaena oli bin yusum plan ya qinghaosu blong blokem malaria, wan lif meresin we oli bin faenem bakegen long ol yia we oli jes pas. Long Saot Amerika, ol Indian blong Peru oli yusum skin blong tri ya sinkona. Long ol yia biaen long 1600, sinkona i kam long Yurop, mo long 1820 tu man Paris, we tufala i gat waes blong faenem drag tufala i mekem wan drag we oli kolem kwinin.

Ol Nyufala Tul Blong Faet

Wok blong kwinin blong blokem mo blong kilim malaria i slou blong luksave, be taem ol man oli luksave, hem i kam wan drag we oli yusum blong plante handred yia. Ale, long stat blong namba tu bigfala faet blong wol, ol ami blong Japan oli bos long ol plantesin blong ol sinkona long Is. Hadtaem we ol man Amerika oli fesem blong kasem kwinin i mekem se oli stadi strong blong faenem wan meresin we ol sayentis oli save wokem blong kilim malaria. Oli faenem klorokwin, wan drag we i no spolem bodi, hem i strong blong kilim sik ya, mo i no sas tumas blong mekem.

Kwiktaem nomo klorokwin i kam wan bigfala tul blong faet agens long malaria. Mo tu wan narafala meresin blong kilim bebet we oli faenem long 1940 hemia DDT, wan strong meresin blong kilim ol moskito. Nating se DDT i blong soem nem blong kemikol ya ‘dichlorodiphenyltrichloroethane’ we i denja tumas, plante man we oli toktok Engglis oli tingbaot trifala leta ya taem oli yusum tok ya “drop dead twice”.b

Strong Tingting Blong Agensem

Biaen long namba tu bigfala faet blong wol, ol sayentis oli yusum DDT mo klorokwin blong agensem malaria mo ol moskito raonabaot long wol. I gat tufala fasin blong mekem faet ya—ol drag oli blong kilim ol jem we i stap long bodi blong man, oli spre plante taem wetem ol spre blong kilim ol bebet blong ronemaot ol moskito.

Oli putum mak se bambae oli mas winim malaria. Oli wantem se bambae oli finisim malaria olgeta. ‘World Health Organization’ (WHO) i wan nyufala tim blong lidim faet ya, we i mekem program ya i nambawan wok blong hem. Oli yusum plante mane blong sapotem strong tingting blong olgeta. Bitwin long 1957 mo 1967, raonabaot long wol ol nesen oli bin spenem 1.4 bilyan dola blong mekem wok ya. Ol faswan samting we oli kamaot oli gud tumas. Sik ya i finis long Yurop, Not Amerika, Soviet Yunion, Ostrelya, mo sam kantri blong Saot Amerika. Tija ya L. J. Bruce-Chwatt, wan man we i wok longtaem finis blong kilim malaria, i talem se: “I hadwok blong eksplenem naoia, bigfala glad we i kamaot long olgeta ples long wol long ol gudfala taem ya bifo, taem tingting ya blong finisim sik ya i stap.” !Kolosap malaria i finis olgeta! WHO i tok flas se: “Wok ya blong finisim malaria i kam wan samting we mifala i naf blong mekem.”

Malaria i Faet Bak

Be oli no winim sik ya. Plante moskito we oli ronwe long kemikol ya we i blong kilim olgeta, bodi blong olgeta i kam strong blong agens long ol spre blong kilim bebet. DDT i no moa save kilim olgeta kwiktaem olsem i stap kilim olgeta bifo. I sem mak, ol jem blong malaria long bodi blong man i faet agens long klorokwin. Tufala trabol ya mo ol narafala trabol i mekem bigfala fraet i kamaot bakegen long sam kantri we i luk olsem ol sik ya bambae oli no moa save kamaot. Eksampel, long Sri Lanka, we oli ting se kolosap bambae malaria i lus olgeta long 1963, faef yia nomo biaen oli faenem se i gat plante milyan man we oli kasem sik ya.

Long 1969 ol man raonabaot long wol oli agri se malaria i wan enemi we i no save lus. Oli no moa yusum wod ya “finisim” be oli yusum wod ya “kontrolem.” ?I minim wanem blong “kontrolem”? Dokta Brian Doberstyn, bos blong wan tim blong WHO we i wok long saed blong malaria i eksplenem se: “Samting we mifala i save mekem naoia i blong traem blong mekem se namba blong ol man we oli stap ded mo we oli stap harem nogud from sik ya i no go antap tumas.”

Wan narafala haeman blong WHO i sore mo i talem se: “Afta long traehad blong finisim malaria we oli mekem biaen long 1950 mo DDT we oli yusum blong kilim ol bebet, ol man long olgeta ples long wol oli les finis long wok ya. Fasin blong sot long kakae, plan blong olgeta i foldaon, fasin blong agensem drag mo ol spre blong kilim bebet i mekem se sik ya i bin gohed nomo. Ale, sik ya i bin winim yumi.”

Be wan narafala samting se ol kampani blong mekem drag oli bin stop long stadi blong olgeta. Wan sayentis blong malaria i talem se: “Problem se i nidim plante mane, be oli no winim wan samting mo i no gat samting blong leftemap tingting blong olgeta blong gohed.” Yes, nating se oli bin winim plante faet, faet wetem malaria i no save stop. Be, Baebol i tokbaot wan taem we i kolosap we “bambae i no gat wan man ples we i save talem se: ‘Mi mi sik.’ ” (Aesea 33:24) Kasem long taem ya, sik mo ded i save kam yet long ol wing we oli no strong.

[Ol Futnot]

a Wod ya “malaria” i kamaot long wan wod blong Itali se mala (rabis) aria (win).

b Oli faenemaot se DDT i stap spolem win, wora mo graon mo from samting ya i gat 45 kantri we oli putum strong tabu no loa blong no yusum samting ya.

[Bokis blong pija long pej 18]

Moskito i Agensem Man

Hem i mekem trabol long kolosap stret haf blong olgeta man long wol, long bitim 100 kantri, plante taem long ol kantri we oli hot. Afrika nao i kasem i strong moa.

Moskito i save stap long ol plen mo long rod ya oli save aot long ol hot ples mo oli go mekem trabol long olgeta we oli stap kolosap long ol intenasnal epot.

Trabol we sik ya i mekem. Hem i kasem 270 milyan man evri yia, i kilim i ded kasem 2 milyan man. Antap moa hem i spolem ol woman we oli gat bel mo ol pikinini, long medel namba hem i kilim i ded tu pikinini evri menet.

Hem i spolem ol man we oli go blong visitim ol hot ples. Long evri yia oli talem se i gat 10,000 man “we oli kam” wetem malaria long Yurop mo bitim 1,000 long Not Amerika.

Ol rod blong hem. Plante taem ol woman moskito oli stikim olgeta man long naet. Blad transfyusen tu i save mekem malaria i pas i go long narafala man, mo samtaem ol pin we oli doti.

Long ol yia we oli jes pas ol man oli kasem save mo oli kasem sam tul blong faet bak. Nating se i gat 105 kantri oli stap traehad blong winim trabol ya, be oli no winim.

[Bokis/Foto blong pija long pej 19]

Lukaot Gud Blong Moskito i No Stikim Yu

Slip insaed long wan moskito net we i blokem bed blong yu. I moa gud blong spre wetem spre blong kilim bebet raon long ol moskito net.

Yusum eakondisen long naet sipos yu gat wan, no slip long rum we i gat net long ol doa mo ol windo blong hem. Sipos i no gat net, satem gud ol doa mo windo.

Afta we san i godaon, i gud blong putum ol klos we oli gat longfala han mo ol longfala traoses. Ol kala we oli blak oli pulum ol moskito oli kam.

Spre wetem spre blong kilim moskito long ol haf bodi blong yu we yu no blokem wetem klos. Jusum wan long ol spre ya dieteltoluamid (dit) no dimetel telat.

Yusum ol spre blong moskito mo ol moskito koel no samting we i wok wetem lektrik blong ronem ol moskito.

Tok blong: ‘World Health Organization.’

[Credit Line]

H. Armstrong Roberts

[Bokis blong pija long pej 20]

“I No Gat Samting Blong Finisim Sik Ya ‘Kwiktaem’ ”

Nating se i luk olsem se i longtaem blong finisim gud sik ya, faet agens long malaria i stap gohed nomo. Long wan intenasnal miting long saed blong malaria long Brasavil, Kongo, long Oktoba 1991, ol memba blong WHO oli talem se ol man oli mas lego “tingting ya se yumi no save winim” sik ya malaria mo oli wantem se wan nyufala plan i stanap long wol blong traem blokem malaria. ?Bambae traehad ya i gotru olsem wanem?

I no longtaem, man ya we i lida blong WHO, Hiroshi Nakajima i talem se, “I no gat wan samting blong finisim malaria kwiktaem. Yumi mas faet agens long hem long plante rod.” Hemia trifala rod blong faet agens long hem we i no longtaem oli bin talemaot plante taem:

Stik meresin. Ol sayentis oli bin wok plante yia blong lukaot wan stik meresin we i save blokem malaria, mo sam samting ol nyus oli talemaot se oli “faenem.” Blong daonem tingting ya i no kam strong tumas WHO i givim woning agens long “gyaman tingting se i no longtaem bambae i gat wan stik meresin we i save blokem malaria.”

Wan long ol problem blong mekem wan stik meresin se ol jem blong malaria oli waes blong winim ol fasin blong bodi blong man blong blokem ol sik. Mo tu afta long plante yia we ol man oli stap kasem sik ya, bodi blong olgeta i mekem smol samting nomo blong blokem sik ya. Dokta Hans Lobel, wan man blong stadi long ol meresin wetem ‘U.S. Centers for Disease Control’ long Atlanta i talem se: “Bodi i no save wokem ol samting blong blokem sik ya taem man i no kasem sik ya plante taem. Ale [blong traem blong mekem wan stik meresin] yu stap traem blong mekem samting we i moa gud i bitim samting we bodi blong man i save mekem.”

Drag. From we jem blong malaria i stap kam strong moa blong agensem ol drag we oli yusum blong traem kilim hem, WHO i stap mekem wan nyufala meresin we oli kolem atita, we i kamaot long plan ya blong ol Jaenis we nem blong hem qinghaosu.c WHO i hop se qinghaosu i save kam stampa blong ol nyufala drag we oli mekem from ol plan mo tri, we bambae oli save givimaot long olgeta man long wol long ol ten yia we oli stap kam.

Moskito net. Tu taosen yia finis mo samting ya i gud yet blong blokem ol moskito. Plante taem ol moskito we oli stap givim malaria oli kamaot long naet, mo wan moskito net i mekem se oli no kasem yumi. Ol moskito net we oli bin spre long hem wetem spre blong kilim moskito, olsem pemetrin oli moa gud. Ol stadi blong Afrika oli soemaot se long ol velej we oli yusum ol net blong moskito we oli spre long olgeta, namba blong ol man we oli ded from malaria i godaon 60%.

[Futnot]

c Qinghaosu i wan meresin long womwud plan ya Artemisia annua.

[Bokis/Foto blong pija long pej 21]

?Yu Wantem Go Long Ol Hot Ples?

Sipos yu wantem go long wan ples we i gat malaria long hem, yu mas mekem ol samting ya:

1. Luk dokta blong yu no wan hospital.

2. Folem gud ol advaes we oli givim long yu, mo sipos yu yu yusum wan drag blong kilim malaria, gohed blong mekem olsem blong fo wik afta we yu lego ples we i gat malaria long hem.

3. Blokem bodi blong yu blong ol moskito i no stikim yu.

4. Yu mas save se hemia ol saen blong malaria: fiva, hed i soa, bodi i soa, traot mo bel i ron. Tingbaot se malaria i save kasem yu 1 yia afta we yu lego ples we i gat malaria long hem nating sipos yu bin yusum drag blong kilim.

5. Sipos yu gat ol saen ya blong malaria, yu go luk wan dokta. Malaria i save kam bigwan kwiktaem mo i save kilim yu kolosap 48 haoa afta we faswan saen i kamaot.

Tok blong: ‘World Health Organization.’

[Foto Credit Line blong pija long pej 17]

H. Armstrong Roberts

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem