Ol Yangfala Oli Askem . . .
Kilim i Ded Pikinini Long Bel—?Hemia Nao Rod Blong Winim Trabol Blong Mi?
Judy i talem se: “Taem risal blong ol tes oli soemaot se mi gat bel, kwiktaem nomo, boefren blong mi i talem long mi se mi mas kilim i ded pikinini ya. Hem i givim mane long mi tu blong pem dokta blong mekem samting ya.” Judy i gat 17 yia blong hem nomo.a
TAEM Marta we i gat 15 yia nomo i faenemaot se hem i gat bel, hem i toktok wetem wan woman blong givim advaes, long hospital we ol woman oli go long hem blong kilim i ded pikinini long bel. Marta i talem se, “Woman ya i eksplenemgud evri samting long mi. Hem i talem long mi se wan rod i blong kilim i ded pikinini ya. Sipos no, hem i save givhan long mi blong faenem sam man we oli wantem karem pikinini ya blong olgeta. No sipos mi wantem, hem i save mekem rod blong mi go stap long wan spesel hospital we oli lukaot long ol gel olsem mi taem oli gat bel.”
Long Yunaeted Stet nomo, bitim wan milyan yangfala gel oli gat bel evri yia. Sam long olgeta ya, oli ol yangfala we, nating se oli kasem trening long Kristin famle, oli go agens long oda blong God se ‘yufala i no mas slip olbaot,’ no oli slip wetem narafala bifo mared. (1 Tesalonaeka 4:3) Rabis fasin ya i save mekem plante man oli harem nogud tumas. Sipos oli no mekem rabis fasin ya, bambae oli no gat risen blong harem nogud olsem. Be plante blong ol yangfala ya, biaen, oli sore from oli mekem rabis fasin, ale oli wantem stretem laef blong olgeta bakegen. Samfala oli fraet blong gat wan bebi taem oli no mared yet, taswe oli tingbaot fasin blong kilim i ded pikinini long bel olsem wan isi rod blong winim trabol blong olgeta. Evri yia, long Yunaeted Stet, kolosap 500,000 gel we oli gat bel, oli jusum fasin blong kilim i ded pikinini long bel. ?I rili tru se, hemia nao beswan rod taem yu no wantem wan bebi?
From Wanem Samfala Oli Spolem Pikinini Long Bel
I tru se, ol filing blong wan gel we i kasem trabol ya oli olbaot, mo oli save pulum hem strong. Wan yang woman olsem, i gat ol stret filing we wan mama i gat, long pikinini ya we i stap gru long bel blong hem. Be hem i gat risen blong fraet mo wari tu.
Olsem wan eksampel, Vicky we i gat eitin yia blong hem, i “wantem go long yunivesiti, blong traem kasem wan hae stefeket.” Long tingting blong hem, sipos hem i gat wan bebi naoia, bambae samting ya i spolem plan blong hem. (’Teen magasin, Maj 1992) Marta i gat sem tingting ya, hem i se: “Taem yu wan mama, yu mas stap long haos wetem pikinini blong yu mo yu no moa save go long skul. Mi mi no rere blong mekem samting ya.” Olsem wan stadi i soemaot, 87 % blong ol yangfala we oli spolem pikinini long bel, oli fraet se sipos oli gat wan bebi, bambae samting ya i jenisim laef blong olgeta fulwan, mo oli no wantem samting ya.
Sam narafala risen from wanem plante oli jusum fasin blong spolem pikinini long bel: oli fraet from trabol long saed blong mane, mo oli fraet se oli no naf blong karem ol responsabiliti blong wan mama we hem wan i lukaot long pikinini. Vicky i eksplenem olsem se: “Long famle blong mi, papa mama blong mi oli divos, mo mama blong mi i lukaot long tri pikinini, hem wan. Mi mi luk we hem i trabol tumas . . . Ale, mi stap tingbaot: ?Olsem wanem, mi tu bambae mi trabol olsem mama blong mi taem mi wan mi lukaot long pikinini blong mi?”
Strong tok blong ol narafala, olsem blong boefren, i save pusum wan gel blong spolem pikinini long bel. Boefren blong Judy i sakem strong tok ya long hem, se: “Sipos yu no spolem pikinini ya, mi no moa wantem luk yu bakegen.” Long saed blong Nancy, ol strong tok blong fosem hem blong kilim i ded pikinini blong hem, i kam long mama blong hem mo sam narafala memba blong famle.
Plante man oli ting se fasin blong kilim i ded wan pikinini long bel, hem i no rili olsem we yu kilim i ded wan pikinini. Tingting ya tu i save pulum strong wan gel, blong hem i kilim pikinini blong hem long bel. Vicky i talem se: “Mi no wantem tingbaot hemia we i stap long bel blong mi olsem wan bebi. . . . Mi ridim long wan buk se taem yu gat bel, long namba faef wik, bebi i smol moa bitim smol sel fingga long han blong yu. Mi holemtaet samting ya long tingting blong mi. Mi talem long mi wan se sipos hem i smol olsem smol sel fingga blong mi, hem i no rili wan bebi. Mi traehad blong mekem olsem se hem i no tru long tingting blong mi, olsemia nao, mi save gohed wetem plan blong spolem pikinini ya long bel blong mi.”
Samfala oli ting se, long ol kantri we oli gat save long ol teknik, fasin blong kilim i ded pikinini long bel hem i sef—long wan yangfala we i gat bel, i sef moa blong kilim pikinini bitim fasin blong bonem pikinini. Taswe, taem yu tingtinggud long olgeta samting ya, maet i luk olsem se fasin blong kilim i ded pikinini long bel hem i gudfala rod. Be, ol pruf oli soem se plante gel we oli jusum blong kilim i ded pikinini long bel, biaen oli sore we oli bin mekem olsem. Wan woman i talem se: “Taem mi gat 20 yia, mi kilim i ded pikinini long bel blong mi. Naoia mi mi gat 34 yia, mo i had long mi yet blong fogetem wanem we mi bin mekem. Mi mi wantem bebi ya, be boefren blong mi i no wantem. Mi stap harem nogud yet from samting ya; soa we yu kasem long ol filing blong yu, i stap wetem yu long ful laef blong yu.”
Ol Soa Long Filing We Oli No Save Kamgud
Fasin blong kilim i ded pikinini long bel, i no wan isi rod blong winim problem blong yu. Hem i save mekem i kam moa nogud. Wan samting, fasin ya i agensem stampa filing blong yumi long wanem we i gud mo wanem we i nogud—voes blong hat we God i putum long ol man. (Rom 2:15) Antap long hem, yang woman we i kilim i ded pikinini long bel, i mas blokem ol filing blong lav mo sore we hem i gat long smol laef ya we i stap gru long bel blong hem. (Skelem 1 Jon 3:17.) !Samting ya i mas spolem gel ya bigwan!
Marta i talem se: “Tu wik afta [we mi kilim i ded pikinini blong mi long bel], tingting blong mi i stat blong wok mo mi harem mi sem long samting we mi bin mekem.” Ol samting oli kam moa nogud taem manis Febuwari i kam—manis ya nao we bebi i mas bon long hem. Eliasa i tingtingbak nao i talem se: “Feftin yia bifo, mi bin kilim i ded pikinini long bel blong mi. Afta, tingting blong mi i foldaon bigwan, nao mi mas go long hospital plante taem blong oli traem mekem mi kamgud bakegen. Wan taem mi bin traem blong kilim mi wan i ded tu.”
I tru se, i no evri yang woman we oli gat filing olsem. Plante oli bilif strong se samting ya we i stap gru insaed long olgeta i no wan tru pikinini. Be Man we i Wokem olgeta samting—“stampa blong laef”—?hem i talem wanem long saed ya? (Ol Sam 36:9) Baebol i soemaot klia se long tingting blong Jeova God, pikinini ya we i no bon yet be i stap gru long bel blong mama, hem i wan laef samting we i impoten. Hem i pulum King Deved blong raetem se: “Longtaem bifo we mi bon, mi mi smosmol pikinini, be ae blong yu i luk mi finis. Mo plan blong olgeta haf blong mi, oli stap finis long buk blong yu.” (Ol Sam 139:16, NW) Olsem nao, Man blong Wokem olgeta samting, hem i tingbaot wan pikinini we i stap long bel blong mama, olsem wan trufala man we i laef. From samting ya, Hem i talem se wan man i gat fol long fes blong Hem, taem hem i spolem wan pikinini we i no bon yet. (Eksodas 21:22, 23) Yes, long tingting blong God, taem yu kilim i ded pikinini we i no bon yet, i olsem we yu kilim i ded wan man we i laef. From samting ya, wan gel we i wantem mekem God i glad, i no save tingbaot fasin ya blong kilim pikinini long bel, olsem wan gudfala rod—nating se samfala oli fosem hem blong mekem olsem.b
Kasem Help We i Leftemap Tingting
Judy, we haf ya i tokbaot hem fastaem, i mekem disisen blong no kilim bebi blong hem i ded. Hem i talem se: “Taem bigfala sista blong mi i faenemaot se mi gat bel, hem i leftemap tingting blong mi, mo hem i givhan bigwan long mi long saed blong filing. Hem i talem tu se hem i rere blong givhan long mi afta we bebi i bon. Hemia nao toktok we mi nidim blong harem, blong pulum mi blong mekem samting we mi save long hat blong mi, se i stret. Ale, mi karem bebi blong mi.” Samting ya i hapen naen yia finis. Naoia, Judy i lukluk smol boe blong hem we i gat eit yia, mo i talem se: “Sipos mi bin kilim pikinini ya taem i stap long bel blong mi, hemia wan bigfala rong we i bitim ol narafala rong long laef blong mi.”
Wan yang woman, nem blong hem Natisa, i talem sem samting ya, i se: “Faef yia bifo, mi bin sidaon long hospital, mi wet from mi wantem blong oli kilim bebi long bel blong mi. Be wan tingting i kasem mi, nao mi no moa wet blong luk dokta, be mi wokbaot i goaot long hospital ya. Tede mi gat wan naesfala smol boe we i gat fo yia blong hem, mo bambae i no longtaem mi karem wan pikinini bakegen. Mo mi mared finis long wan man we i wan gudfala papa mo i laekem tumas pikinini blong hem.”
Eniwan we i gat bel bifo mared i no mas tekem wan disisen kwiktaem. Nating se trabol we oli stap long hem maet i bigwan, hemia i no minim se i no moa gat hop. I tru se olgeta we oli fesem trabol olsem, oli nidim help mo advaes blong wan bigman blong lidim olgeta. Faswan samting, oli mas talem evri samting we i stap long hat blong olgeta long papa mama blong olgeta. I moa impoten we oli mekem olsem sipos papa mama i Kristin. (Proveb 23:26) I tru, maet fastaem papa mama oli save harem nogud mo oli kros tu. Be, biaen, ating bambae oli glad blong givhan. Eksampel, maet oli keagud long gel blong olgeta bifo bebi i bon. Oli save givhan long hem tu blong yusum sam rod we maet gavman i stanemap blong halpem olgeta we oli kasem trabol olsem. Samting we i moa impoten, oli save pulum hem we i mekem rong blong kasem help long saed blong speret long ol elda blong kongregesen.—Jemes 5:14, 15.
Sam mama we oli no mared oli jusum blong lego bebi blong olgeta blong narafala man i karemaot, from oli ting se bambae oli no save lukaotgud long bebi blong olgeta. I tru se, givim pikinini long narafala man i moagud bitim fasin blong kilim hem i ded. Be God i talem se, i wok blong papa no mama blong ‘lukaot long olgeta famle blong hem.’ (1 Timote 5:8) Wan papa no mama we hem wan i lukaot long pikinini blong hem, maet hem i no save givim ol sas samting long saed blong bodi long pikinini blong hem, be hem i save givim wan samting we i moa impoten—hemia lav. (Proveb 15:17) Taswe, nating se laef i had olsem wanem, i moagud sipos wan mama we i no mared, hem wan i lukaot long pikinini blong hem.
?Olsem wanem long wok ya blong lukaot long pikinini—mo bigfala jenis long laef we bambae yu mas mekem? Maet ol wok ya oli bigwan tumas long tingting blong yu. Nating se i olsem, Baebol i givim ol gudfala advaes we i save wok, blong halpem olgeta ya we oli fesem traem ya. Ol mama we oli no mared, be oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta, oli save kasem help from ol samting long saed blong speret we oli stanap long Tok blong God. Yes, help we ol narafala oli givim long kaen fasin mo stret advaes, i save mekem ol mama we oli no mared oli haremgud, nating se oli hadwok.c !Fasin blong kilim bebi long bel hem i no rod blong winim trabol ya!
[Ol Futnot]
a Nem blong sam man long store ya oli no trufala nem blong olgeta.
b Eniwan we i mekem mastik ya finis, we i bin kilim pikinini long bel, hem i no mas ting se i no moa gat hop blong Jeova i fogivim hem. Hem i save sua se Jeova bambae i givhan long man we i tanem tingting blong hem from sin blong hem mo bambae hem i ‘fogivim hem olgeta.’ (Aesea 55:7) Maet ol filing blong sore oli save stap longtaem, be man blong raetem Sam i talem se: “Ol sin ya blong yumi, hem i stap tekemaot olgeta oli go longwe tumas long yumi.”—Ol Sam 103:12.
c Lukluk Wajtaoa (Engglis) blong Septemba 15, 1980, “Single Parents Coping in Today’s World” (“Ol Papa No Mama We Oli No Mared Oli Winim Ol Problem Blong Laef Long Wol Ya”). Mo tu, lukluk “Ol Yangfala Oli Askem . . . ?Olsem Wanem Ol Mama We Oli No Mared Oli Save Haremgud, Nating Se Oli Hadwok?” long Wekap! blong Oktoba 8, 1994 (Engglis mo Franis).
[Tok blong pija long pej 16]
Plante taem ol boefren oli traem fosem ol gel blong kilim bebi we i stap long bel