Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g98 Maj pp. 4-9
  • Taem Blong Win Mo Taem Blong Trabol

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Taem Blong Win Mo Taem Blong Trabol
  • Wekap!—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • !Oli Faenem Wan Meresin!
  • Hem i Kambak Bakegen Blong Kilim Man i Ded
  • ?From Wanem Hem i Kambak?
  • HIV Mo Tibi—Tu Trabol Wantaem
  • Plante Meresin Oli No Strong Naf Blong Daonem Tibi
  • Olsem Wanem Blong Blokem Mo Daonem
  • Sik Ya i Kilim Moa Man i Ded i Bitim Ol Faet
    Wekap!—1998
  • Winim Problem Ya Long Fulwol—?I Gat Rod Blong Mekem Olsem?
    Wekap!—1998
  • Ol Samting We Profet Tok i Talem Se Bambae Oli Kamtru Tede
    Wajtaoa—2008
  • Helt Blong Ol Man—I Kam Nogud Tumas Long Sam Kantri
    Wekap!—1995
Luk Moa Samting
Wekap!—1998
g98 Maj pp. 4-9

Taem Blong Win Mo Taem Blong Trabol

“Histri blong Tibi long ol 30 yia we oli pas, i soemaot ol taem we man i win mo taem blong trabol tu—taem we ol sayentis oli faenem rod blong daonem sik ya mo kolosap nomo oli winim sik ya fulwan, be tu, trabol we i kamaot from we plante taem ol man oli no yusumgud ol rod we oli faenemaot.”—J. R. Bignall, 1982.

TIBI (tuberculosis) i kilim plante man i ded longtaem finis i kam. Hem i kasem ol Inka long Peru longtaem bifo we ol man Yurop oli kamtru long Saot Amerika wetem seling bot blong olgeta. Hem i kilim ol man Ijip long taem we ol fero oli stap rul long bigfala paoa blong olgeta. Ol olfala hanraet blong bifo oli soemaot se Tibi i kasem ol haeman mo ol man nating tu long Babilon, Gris, mo Jaena bifo.

Long ol yia 17 handred kam kasem stat blong ol yia 19 handred, sik ya Tibi i bitim ol narafala sik we oli stap kilim plante man i ded long ol kantri blong Wes. Ale, long 1882, wan dokta blong Jemani, Robert Koch, i talemaot se hem i faenemaot wanem jem ya we i stampa blong Tibi. Tatin yia biaen, Wilhelm Röntgen, i wokem ol faswan eksrei,a long rod ya dokta i naf blong lukluk long waet leva blong man we i laef, blong faenem eni saen blong sik ya Tibi. Biaen, long 1921, sam sayentis blong Franis oli wokem wan stik meresin blong blokem Tibi. Stik meresin ya BCG, we i karem nem blong ol sayentis we oli wokem hem fastaem (Bacillus Calmette-Guérin), hem i stap yet olsem nambawan stik meresin blong faetem sik ya. Nating se i olsem, Tibi i gohed blong kilim plante man i ded.

!Oli Faenem Wan Meresin!

Nao ol dokta oli stat sanem ol man we oli gat sik ya Tibi oli go long ol spesel hospital. Plante long ol hospital ya oli stap antap long ol bigbigfala hil, long ol ples ya we ol sikman oli save spelgud mo pulum fres win. Ale, long 1944, ol dokta long Yunaeted Stet oli wokem streptomisin, faswan meresin we i save winim sik ya Tibi. Afta long hemia, kwiktaem nomo plante narafala meresin oli kamaot we oli faet agensem Tibi. !Saye, naoia ol man we oli gat sik ya Tibi, oli save dring meresin long haos blong olgeta nomo, oli no nid blong go long ol spesel hospital!

From we namba blong ol man we oli kasem sik ya i godaon, ol man oli stat lukluk i go long fyuja wetem hop. Oli satem ol spesel hospital ya, mo oli no moa putum mane i stap blong mekem wok blong faenem meresin agensem Tibi. Oli no moa lukaot ol rod blong blokem sik ya, mo ol sayentis wetem ol dokta oli putum tingting blong olgeta i go long ol narafala sik blong traem winim olgeta.

Nating se Tibi i stap gohed blong kilim man i ded long ol pua kantri long wol, ol man oli ting se bambae i kamgud yet. Long tingting blong ol man ya, Tibi i wan samting blong bifo nomo. Be tingting ya i rong.

Hem i Kambak Bakegen Blong Kilim Man i Ded

Long ol yia raonabaot long 1985, Tibi i stat kambak bigwan mo i kilim plante man i ded. Ale, long Epril 1993, Wol Helt Ogenaesesen (WHO) i givim “wan woning long fulwol” long saed blong Tibi, mo hem i ademap se “sik ya bambae i kilim i ded bitim 30 milyan man long ol ten yia we oli kam, sipos man i no mekem wan samting kwiktaem blong blokem hem.” Hemia fastaem we WHO i talemaot wan tok olsem ya.

Stat long taem ya i kam, i no gat man we i “mekem wan samting kwiktaem” blong blokem sik ya, mo mekem se i no kasem plante moa man. Yes, sik ya i kam antap bitim mak. I no longtaem, WHO i talem se i gat moa man we i ded from sik ya Tibi long 1995 i bitim ol narafala yia long histri blong man. WHO i givim woning tu se kolosap 500 milyan man bambae oli kasem sik ya Tibi long ol 50 yia we oli kam. Long ol yia we oli kam, bambae moa man oli save kasem ol defdefren kaen Tibi we oli strong moa mo we oli naf blong daonem paoa blong olgeta meresin we man i wokem.

?From Wanem Hem i Kambak?

Wan risen, hemia from se long ol laswan 20 yia, ol man long plante ples long wol oli no moa tinghevi long wok blong lukaot rod blong blokem sik ya. From samting ya, ol dokta oli no luksave kwiktaem sipos wan man i gat Tibi, nao oli slou blong givim stret meresin long man ya blong winim sik ya. Fasin ya i mekem se plante moa man oli ded mo sik ya i kasem plante moa man tu.

Wan narafala risen we i mekem se Tibi i kam antap bakegen, hemia from we plante moa man naoia oli pua, oli no gat naf gudfala kakae mo oli laef long ol taon we oli fasfas tumas. Samting ya i tru moa long ol bigbigfala taon long ol pua kantri long wol. I tru se, Tibi i no wan sik we i stap long ol pua kantri nomo, from we eniman i save kasem Tibi. Be, long ol ples we oli doti mo oli fulap tumas long ol man, i isi nomo blong sik ya i pas i go long plante man. Samting ya i mekem tu se bodi blong ol man wanwan i kam slak tumas blong blokem sik ya.

HIV Mo Tibi—Tu Trabol Wantaem

Wan bigfala problem we i kamaot hemia se Tibi i joen wetem HIV, jem blong sik ya AIDS. Long wan milyan man we oli ded long 1995, from ol sik we oli joen wetem AIDS, kolosap 30 pesen blong olgeta oli ded from Tibi. Hemia from we HIV i mekem bodi blong man i slak ale, hem i no naf blong faet agensem Tibi.

Long bighaf blong ol man, jem blong Tibi i neva kam bigwan naf blong mekem man ya i sik. ?From wanem? From we jem ya i kalabus insaed long sam selb we nem blong olgeta macrophages. Ol sel long bodi blong man we oli stap faet agensem ol sik, oli blokem sik ya Tibi. Sel ya we nem blong hem T lymphocytes, no T sel, hem nao i mekem wok ya i bitim ol narafala sel.

Ol jem blong Tibi oli olsem ol snek we oli fas i stap insaed long ol basket we lid blong olgeta i satgud. Ol basket ya hemia ol macrophages, mo lid blong ol basket ya hemia ol T sel. Be, taem jem blong AIDS i kam insaed long bodi, hem i karemaot lid blong ol basket ya. Taem samting ya i hapen, jem blong Tibi i kamaot mo i fri blong spolem ol haf blong bodi.

Taswe, ol sikman we oli gat AIDS oli save kasem sik ya Tibi isi moa i bitim ol man we bodi blong olgeta i strong gud i stap. Long Skotlan, wan spesel dokta long saed blong Tibi i talem se: “Ol man we oli gat jem blong HIV oli no gat paoa nating blong blokem sik ya Tibi. Tu man we oli gat jem blong HIV oli kasem Tibi long wan hospital long London, from we wan man we i gat Tibi i pas fored long tufala taem oli stap sidaon nomo long ples blong wokbaot.”

Taswe, AIDS i givhan blong mekem Tibi i kasem plante moa man. Folem wan ripot, long yia 2000, sik ya AIDS bambae i mekem se 1.4 milyan man oli kasem Tibi. I no jes we sik ya Tibi we i stap kam antap bigwan, hem i kasem moa ol man we oli gat AIDS. Be, samting we i impoten tumas blong tingbaot hemia se, olgeta ya oli save pasem Tibi i go long ol narafala man we oli no gat AIDS tu.

Plante Meresin Oli No Strong Naf Blong Daonem Tibi

Wan laswan samting we i mekem se i hadwok blong daonem sik ya Tibi, hemia se sam defren kaen Tibi oli stap kamaot we ol meresin oli no strong naf blong daonem olgeta. Samting ya i save mekem se bambae man i no moa gat rod blong winim Tibi bakegen, sem mak olsem long taem ya we oli no gat meresin yet.

Samting we i narakaen se, bigfala risen we i mekem se ol meresin oli no moa gat paoa long ol nyufala sik ya blong Tibi, hemia from fasin blong no yusumgud ol meresin ya. Man i mas dring meresin blong Tibi blong sikis manis mo i mas tekem fo defren meresin oltaem we i no mas mestem wan nating. Wan sikman i save tekem meresin kolosap twelef taem evri dei. Sipos sikman ya i no tekem olgeta meresin ya evri dei no sipos hem i no finisim meresin blong hem fulwan, sik blong Tibi we i stap long hem i save wokem sam nyufala jem we oli strong moa, mo samtaem i no moa gat rod nating blong winim olgeta ya. Sam long ol jem ya oli mekem sik ya Tibi i strong i naf blong daonem seven long ol stampa meresin we man i stap yusum tede blong faet agensem Tibi.

I hadwok blong winim Tibi ya we i strong moa i bitim olkaen meresin, mo i sas tu. Praes blong hem i save bigwan moa 100 taem i bitim praes blong meresin we ol narafala sikman wetem Tibi oli stap karem. Wan eksampel, long Yunaeted Stet, praes blong meresin blong wan sikman nomo i save bitim 25,000,000 vatu.

Grup ya WHO i kaontem se i gat raonabaot 100 milyan man long olgeta ples blong wol we oli gat Tibi ya we i strong tumas blong winim wetem ol meresin, mo samkaen Tibi i no gat meresin blong hem nating. Strongfala Tibi ya we i kilim man i ded, i save pas i go long plante man kwiktaem olsem ol narafala kaen Tibi.

Olsem Wanem Blong Blokem Mo Daonem

?Ol man oli stap mekem wanem blong winim bigfala sik ya we i kasem olgeta ples blong wol? Beswan rod i blong faenemaot mo daonem hem long stat blong hem. Samting ya i givhan long olgeta we oli sik finis, be tu, hem i stopem sik ya blong i no kasem ol narafala man.

Taem Tibi i stap olsem nomo, we man i no mekem wan samting blong traem winim, hem i save kilim i ded bitim stret haf blong ol man we oli kasem sik ya. Be, man we i dring meresin blong hem, hem i save daonem Tibi, sipos jem blong Tibi ya i no kaen ya we i strong tumas blong winim wetem ol meresin.

Olsem yumi luk finis, sipos wan man i wantem se meresin i wokgud hem i mas finisim meresin ya fulwan. Be, plante sikman oli no mekem samting ya. ?From wanem? Hemia from we kof, fiva, mo ol narafala saen blong sik ya oli lus afta we man i dring meresin blong sam wik. Taswe, plante sikman oli ting se oli kamgud finis, nao oli no moa gohed blong tekem ol meresin blong olgeta.

Blong winim problem ya, WHO i stanemap wan plan we nem blong hem DOTS, we i minim “directly observed treatment, short-course” hemia se, blong tu manis, wan man we i wok long saed blong helt blong ol man, bambae i jekem evri taem se sikman bambae i karem meresin blong hem. Be, samting ya i no isi blong mekem tu, from we fulap man we oli kasem sik ya Tibi oli gat wan laef we i fulap long trabol. Plante taem, laef blong ol sikman ya i fasfas mo oli gat plante problem—sam long olgeta ya oli no gat haos tu. Taswe i hadwok tumas blong meksua se oli tekem olgeta meresin blong olgeta.

Ale, ?olsem wanem nao? ?I gat hop se wan dei sik ya we i stap kasem plante tumas man, bambae i lus olgeta?

[Futnot]

a Mesin we dokta i yusum blong tekem foto blong ol samting we oli stap insaed long bodi blong man.

b Ol smosmol samting long bodi blong man we ol man blong sayens oli save luk wetem glas nomo.

[Bokis blong pija long pej 5]

Sam Impoten Samting Long Saed Blong Tibi

Hem i olsem wanem: Tibi hem i wan sik we plante taem i kakae mo i spolem waet leva blong man. Be hem i save kasem ol narafala haf blong bodi tu, antap moa, bren, kidni, mo ol bun.

Ol saen: Tibi we i kasem waet leva i save mekem man i kof, i kam bunbun, mo i no moa wantem kakae. Hem i swet bigwan long naet, i kam taed, hem i no save pulumgud win, mo i soa long jes.

Olsem wanem oli luksave: Wan tes we dokta i mekem long wan pis blong skin blong man, i save soemaot sipos man ya i kasem jem blong Tibi finis no nogat. Wan eksrei blong jes i save soemaot sipos wan samting i stat spolem waet leva, plante taem hemia Tibi we i stat wok fulwan long man ya finis. Wan rod we yumi save suagud moa long hem, hemia we dokta i mekem wan tes long spet blong man blong faenemaot jem blong Tibi.

Hu olgeta we oli mas mekem tes: Ol man we oli luk se sam saen blong Tibi oli kamaot long olgeta, no ol man we oli bin stap longtaem lelebet wetem wan man we i gat sik ya Tibi—antap moa, sipos oli stap long wan rum we i no gat plante win i pas long hem.

Stik meresin: I gat wan stik meresin nomo, hemia we ol man oli kolem BCG. Stik meresin ya i blokem ol smol pikinini blong oli no kasem strongfala Tibi, be i no givhan bigwan long ol yangfala mo ol bigman. Stik meresin ya i save blokem sik ya blong i no kasem yumi blong 15 yia. BCG i save wok nomo long ol man we Tibi i no kasem olgeta yet, be hem i no givhan long ol man we oli kasem jem blong sik ya finis.

[Bokis blong pija long pej 6]

Tibi Mo Fasin Blong Laef

Ating i narakaen long tingting blong yumi, be long ol yia 18 handred, ol man oli raetem plante naesfala tok long saed blong Tibi. Oli tingting se, ol saen blong soemaot sik ya oli save mekem man we i gat gudhan blong wokem plante naesfala samting mo we i haremsave filing blong narafala, i kam naes moa.

Biaen long 1820, wan Franis man we i stap raetem ol pleplei mo ol buk, Alexandre Dumas, i raetem long buk blong hem Mémoires se: “Hem i wan fasin blong laef ya, blong harem i soa long jes. Evri man oli stap kof, antap moa ol man blong raetem ol naesfala tok. Long tingting blong plante man, i gud tumas blong ded bifo we oli kasem tate yia.”

Wan Engglisman blong raetem ol naesfala vas, Lord Byron, i talem se: “Mi wantem se mi ded from kof [Tibi] . . . from we sipos i olsem, ol woman bambae oli talem se, ‘!Sore, yufala i luk Byron, hem i naes tumas naoia we kolosap hem i ded!’ ”

Wan man Amerika we i stap raetem ol buk, Henry David Thoreau, we sam man oli talem se hem i ded from Tibi, i raetem se: “Plante taem, fasin blong ded sloslou mo sik oli naes, olsem . . . taem bodi i gat gudfala kala from fiva blong Tibi.”

Wan buk we nem blong hem The Journal of the American Medical Association, i tokbaot tingting ya we plante man oli gat long taem bifo long saed blong tibi, i se: “Fasin ya we ol man oli laekem sik ya, i gat paoa long fasin blong man blong putum klos mo flasem bodi blong hem. Ol woman oli traehad blong mekem skin blong olgeta i waet olgeta, olsem se oli sik, oli yusum waet paoda blong putum long fes blong olgeta, mo oli werem ol dres we oli mekem olgeta oli luk olsem we oli bunbun. Hemia i sem mak olsem ol woman tede we wok blong olgeta i blong werem ol defren stael blong klos.”

[Bokis blong pija long pej 7]

?I Isi Blong Kasem Tibi?

Dokta Arata Kochi, we hem i lukaot long wan plan blong daonem Tibi we WHO i stanemap raon long wol, i givim woning ya se: “I no gat wan ples blong haed from jem blong Tibi. Eniman i save kasem Tibi kwiktaem nomo sipos hem i pulum win we i gat jem blong Tibi long hem, we maet narafala man i sakem taem hem i kof no sni. Ol jem ya oli save goraon long win blong plante haoa mo plante yia tu. Yumi evriwan i stap long denja blong kasem sik ya.”

Be bifo we wan man i sik from Tibi, i gat tufala samting we oli mas hapen. Fastaem, hem i mas kasem jem blong Tibi. Seken samting, jem ya i mas gru gogo i kam wan sik long bodi blong hem.

I tru se, man i save kasem Tibi sipos hem i kam kolosap long wan man we sik ya i strong long hem. Be, plante taem, ol man oli kasem sik ya sipos oli stap oltaem kolosap long man we i gat Tibi, olsem insaed long wan famle we oli laef tugeta long ples we i fasfas.

Jem ya blong Tibi we man i pulum long win, bambae i kam fulap long jes blong man ya. Be, long evri 10 man we samting ya i hapen long olgeta, i gat 9 we bodi blong olgeta i naf blong blokem jem ya mo oli no kam sik. Be, samtaem jem ya i stap slip nomo long bodi blong man, nao i save stat blong wok wantaem nomo sipos bodi blong man i kam slak from wan narafala sik olsem AIDS, sik blong suga, no kansa.

[Tok blong pija long pej 7]

Ol jem blong Tibi we jem blong AIDS i mekem olgeta oli gofri, oli olsem ol snek we oli aot long ol basket

[Foto Credit Line blong pija long pej 4]

New Jersey Medical School—National Tuberculosis Center

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem