Faef Rod Blong Mekem Se Laef Blong Yu i Kam Moa Gud
MAN BLONG WEKAP! LONG SENTROL RIPABLIK BLONG AFRIKA I TALEM STORI YA
PRAES blong ol samting i go antap, sik, no gat kakae, fasin pua—ol pua kantri oli fesem fulap trabol olsem. Mo ol man oli no gat rod blong stretem ol trabol ya kwiktaem. Sipos yu stap laef long wan pua kantri, ?i gat rod blong mekem se laef blong yu i kam moa gud? !Yes i gat! Long haf ya, yu save faenem faef poen we oli wok, mo oli save halpem yu.
Namba 1: Planem Wan Garen
Baebol i talem long Proveb 28:19 se: “Man we oltaem i stap wok had long garen blong hem, hem bambae i gat plante kakae.” Yes i tru, ating bambae yu sapraes blong luk se wan smol haf blong graon i save karem plante kakae. Henk Waayenberg i raetem buk ya, Le jardin potager sous les tropiques, (Garen Blong Planem Kakae Long Ol Ples We Oli Hot). !Hem i talem se wan smol pis graon olsem 50 no 100 skwea mita i save karem inaf kakae blong wan famle blong sikis man!
?From wanem bambae yu go spenem mane blong yu blong pem sam kakae sipos yu save wokem graon yu wan blong kasem kakae ya? I dipen long graon mo weta long ples blong yu, be yu save planem jes klosap long haos blong yu sam samting olsem okra, pima, spinak, parsley, lif gras, grin anian, maniok, pamkin, kumala, sugaken, tomato, kukamba, mo kon. Bambae, ol samting ya oli save givhan long yu blong givim kakae long famle blong yu, mo ating bambae yu gat inaf kakae blong salem wan haf.
Sipos yu gat inaf graon, ating yu save planem sam tri we oli karem frut. Samtaem, wan tri nomo i save karem moa frut i bitim samting we famle blong yu i nidim. I gud we yu lanem olsem wanem blong wokem sam ‘kompos’—hemia fasin blong meksem long graon sam lif, gras mo frut we oli rotin, blong mekem se graon i kam gud moa. Fasin ya bambae i givhan long yu blong kasem moa frut long garen blong yu. Ol tri oli givim sam frut mo oli save karem sam mane long yu, be tu oli givim sado, oli klinim ea, mo oli save mekem ples blong yu i naes moa.
?Be, olsem wanem sipos yu save smol samting nomo long saed blong garen? ?Ating yu gat sam fren, sam man we oli stap raonabaot long yu, no sam man we yu save we oli gat gudhan long wok ya? Taswe, i gud we yu askem olgeta blong givhan long yu, no givim advaes long yu. Mo tu, ating yu save traem faenem no askem sam buk we oli tokbaot garen.—Lukluk haf ya, “Why Not Grow a Vegetable Garen?” we i kamaot long Wekap! blong Mei 22, 1974 (Engglis, Ogis 22, 1974 long Franis).
Namba 2: Pem Sam Bigfala Haf
?Yu mekem olsem wanem? Taem yu pem sam samting olsem flaoa, raes, mo oel, ?yu pem wan smol haf nomo? Sipos yu mekem olsem, ating yu stap westem bighaf blong mane blong yu. Sipos yu naf, taem yu pem kakae, i gud we yu pem sam bigfala haf we yu save serem praes wetem tu no tri famle. Long fasin ya, yu save sevem sam mane tu taem yu pem sam frut no sam ligim we oli no stap gud longtaem. Ating sam samtaem, bambae yu naf blong pem sam bigbigfala haf blong kakae.
Namba 3: Lanem Wok Blong Sevem Kakae
I gud blong sam bigfala haf blong kakae, ?be olsem wanem yu save sevem fulap kakae ya blong i no rotin? Wan rod we i wok gud mo plante oli yusum, hemia fasin blong mekem kakae i drae. Hemia wok blong plante woman long Afrika, fasin blong draem ol frut, okra, bin, skwas, ol sid blong pamkin mo gras. Yu no nidim wan spesel tul blong draem kakae. Yu save hangem kakae ya, no putum long wan flat ples we i klin, mo ating i gud blong putum wan kaliko blong blokem ol flae. Ea mo san bambae oli wok olgeta wan nomo.—Lukluk haf ya “Can You Get By for Less?” long Wekap! blong Ogis 8, 1975 (Desemba 8 long Franis).
Namba 4: Traem Blong Gat Ol Prapa Anamol Blong Yu
?Yu save gat ol prapa faol blong yu, no sam nani, nawimba, no sam narafala anamol? Long plante ples, mit hem i wan samting we i sas bitim mak. Be ating wetem help blong sam narafala, yu save lanem olsem wanem blong gat prapa smol grup blong anamol blong yu. ?Yu yu laekem kakae fis? Ale, i gud we yu traem lanem olsem wanem blong digim wan hol we i no bigfala tumas, karem wota mo putum sam fis insaed. Insaed long mit, eg mo ol fis, i gat aean, kalsium, vaetamin, minerol mo protin—sam samting we oli impoten tumas long helt blong famle blong yu.
Namba 5: Stap Klin Oltaem
Klin fasin tu i impoten long helt blong famle blong yu. Taem haos blong yu i no klin, i gat sam rat, sam flae mo sam kakros we oli kam. Ol samting ya oli karem plante kaen sik. Yes, yu mas traehad mo tekem taem blong mekem se haos blong yu i stap klin. Be praes blong mekem ples i klin, i daon moa long praes blong ol meresin mo blong dokta. I tru se evri man i defren mo ol kastom oli defren tu, taswe ol man blong defren kantri bambae oli no klinim haos long sem fasin. Be yet, i gat sam stamba rul we yumi save folem long olgeta kantri.
Eksampel, tingbaot ol toelet. Plante taem, long ol vilej, ol toelet oli olfala tumas mo oli doti bitim mak. Ale, ol man oli kasem plante sik long ol ples ya. Long ples blong yu, ating yu save askem sam man ples we oli wok long saed blong helt blong soem long yu olsem wanem blong bildim long smol praes nomo, sam toelet we oli klin.
?Olsem wanem long saed blong haos blong yu? ?Hem i klin mo naes? ?I gat wan gudfala smel, we i soem se hem i klin? ?Olsem wanem long saed blong kijin blong yu? ?Olgeta samting oli stap long ples blong olgeta, mo oli klin? Kakae i mas klin mo yu mas kukum kakae long sam plet we oli klin blong mekem se hem i stret long saed blong helt. I gat plante gem mo smol bebet long wota we i no klin. Taswe i gud we yu boelem wota bifo we yu yusum. I gud blong klinim ol tul blong mekem kakae wetem hot wota, mo blong wasemgud ol han blong yu bifo we yu holem kakae. Kipim wota long sam galen we oli klin mo sef.
Sipos yu wantem kipim kijin blong yu i klin gud, yu no mas letem ol dog, kat, faol mo nani oli wokbaot i kam long kijin ya. Mo i no mas gat sam rat mo sam smolrat we oli ron olbaot long ol pot no ol plet blong kuk, from we oli save spolem kakae. Ating jes wan trap blong rat i save stretem trabol ya.—Lukluk haf ya “Meeting the Challenge ol Cleanliness,” we i kamaot long Wekap!, Septemba 22, 1988 (Engglis mo Franis).
Laswan tok, i tru se Kingdom blong God nomo bambae i stretem fulwan ol trabol blong ol man. (Matiu 6:9, 10) Be, long taem blong yumi, ol advaes ya we oli isi blong folem oli save halpem yu blong mekem se laef blong yu i kam moa gud.
[Tok blong pija long pej 12]
Planem wan garen
[Tok blong pija long pej 13]
Pem sam bigfala haf
[Tok blong pija long pej 13]
Lanem wok blong sevem kakae
[Tok blong pija long pej 14]
Traem blong gat ol prapa anamol blong yu
[Tok blong pija long pej 14]
Stap Klin Oltaem