Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g00 Oktoba pp. 4-7
  • ?From Wanem Yu Mas Lego Fasin Blong Smok?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?From Wanem Yu Mas Lego Fasin Blong Smok?
  • Wekap!—2000
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • ?Smok i Mekem Wanem Long Ol Narafala?
  • Praes i Antap Tumas
  • ?Maet i Moa Gud Blong Jenisim Sigaret?
  • Ol Gudfala Samting We Oli Kamaot Taem Man i Lego
  • From Wanem i Strong Tumas Blong Lego
  • Ol Man We Oli Leftemap Tabak Oli Lego Ol Balun We Oli Fulap Long Hot Win Nomo
    Wekap!—1995
  • Rere Blong Win
    Wekap!—2010
  • ?Wanem Tingting Blong God Long Man We i Smok?
    Wajtaoa—2014
  • Ol Kampani Blong Tabak Oli Kasem Bigfala Trabol
    Wekap!—1996
Luk Moa Samting
Wekap!—2000
g00 Oktoba pp. 4-7

?From Wanem Yu Mas Lego Fasin Blong Smok?

MAN we i stap smok, i no save ting se bambae hem i gat wan longfala laef we i hapi. Ating wan long evri 2 man we oli bin smok longtaem, bambae oli ded from. Wan woman we hem i daerekta blong Wol Helt Ogenaesesen i talem se: “Sigaret i wan samting we . . . sam waes man oli wokem blong givim naf nikotin blong holem ol man olsem slef long ful laef blong olgeta, gogo hem i kilim ol man ya i ded.”

Taswe, wan gudfala risen blong lego fasin blong smok, hemia from we sigaret i save spolem helt mo laef. Bitim 25 sik we oli givim ded, sigaret nao i stamba blong olgeta. Hemia ol sik olsem hat atak, strok, strong kof, sotwin, mo plante kaen kansa olsem kansa blong waet leva.

I tru se maet wan man i save smok long plante yia bifo we wan sik i kasem hem. Be long ol yia ya, fasin blong smok bambae i save mekem we ol narafala oli no laekem hem tumas. Ol buk mo ol tok long televisin we i pulum man blong smok, oli givim tingting se bambae yumi kam naes moa, mo helt blong yumi bambae i gud nomo sipos yumi smok. Be i no olsem. Man we i stap smok, maot blong hem i smel nogud, tut blong hem i blak, mo ol fingga blong hem oli doti. Mo tu, maet oli no save karem pikinini. Oli kof mo sotwin. Plante laen oli kamkamaot olbaot long skin blong fes blong olgeta taem oli no olfala yet, mo oli kasem sam narafala trabol long skin blong olgeta.

?Smok i Mekem Wanem Long Ol Narafala?

Baebol i talem se: “Yu mas lavem ol man we oli stap raonabaot long yu, yu mas mekem i gud long olgeta, olsem we yu stap mekem i gud long yu.” (Matiu 22:39) Ol memba blong famle blong yu oli ol faswan man we oli raonabaot long yu. Lav long olgeta nao i wan bigfala risen blong sakem fasin blong smok.

Fasin blong smok i mekem i nogud long ol narafala. Kam kasem ol laswan yia, man i save smok long eniples nomo, bambae i no gat wan i tok long hem. Be tingting blong ol man i stap jenis, from we plante moa man oli kasem save long trabol we smok blong sigaret blong narafala i save mekem long helt blong olgeta. Tingbaot, sipos wan we i no smok i mared wetem wan we i smok, denja se bambae hem i kasem kansa blong waet leva i 30 pesen antap long hemia we i mared long wan we i no smok. Ol pikinini we papa mama blong olgeta long sem haos oli stap smok, oli save kasem sik ya numonia no strong kof long fas mo seken yia blong laef blong olgeta. Be ol pikinini we papa mama blong olgeta oli no smok, oli no kasem ol sik ya.

Ol woman we oli smok taem oli gat bel oli mekem nogud long bebi blong olgeta. Ol posen long smok blong sigaret, hemia nikotin, carbon monoxide, mo sam narawan, oli pas long blad blong mama i go long pikinini we i stap long bel blong hem. Trabol we i save kamaot, se bebi i save lus taem hem i stap yet long bel, taem hem i jes bon, no taem hem i smol nomo. Mo tu, ol mama we oli smok taem oli gat bel, namba blong ol bebi blong olgeta we oli jes ded blong nating nomo taem oli smol, i tri taem antap long ol bebi we mama blong olgeta i no stap smok.

Praes i Antap Tumas

Wan narafala risen blong sakem fasin blong smok, hemia from we ol sigaret oli sas tumas. Wol Bang i mekem wan stadi we i soem se mane we oli yusum evri yia blong pem dokta mo meresin blong ol man we oli smok, hem i samwe 20,000 bilian vatu. Be namba ya i no save soemaot ol soa mo safa we ol man ya oli kasem taem oli gat wan sik we i kamaot from fasin blong smok.

I isi nomo blong ademap mane we wan man blong smok i spenem long sigaret. Sipos yu yu stap smok, tingbaot hamas mane yu yu spenem evri dei blong pem sigaret. Nao ademap namba ya 365 taem blong luk hamas mane yu westem long wan yia. Nao ademap niufala namba ya 10 taem bakegen blong luk hamas mane bambae yu spenem sipos yu gohed blong smok blong 10 yia moa. Ating bambae yu sapraes long bigfala mane ya. Tingbaot ol narafala samting we yu save pem wetem mane olsem.

?Maet i Moa Gud Blong Jenisim Sigaret?

Ol kampani blong wokem sigaret oli traem pulum ol man blong pem ol sigaret we oli gat smol nikotin nomo long olgeta. Oli talem se ol sigaret ya oli no strong tumas, mo oli no save givim sik. Be olgeta we oli jenis i go long ol sigaret ya, bodi blong olgeta i wantem yet plante nikotin olsem bifo. Taswe, oli smok moa sigaret, oli pulum win blong sigaret i go dip moa, oli titi moa long evri sigaret gogo hem i smol moa. Nating sipos sam man oli no mekem ol samting ya, be jenisim sigaret i no save givhan plante long helt blong olgeta. I moagud blong sakem sigaret olgeta.

?Olsem wanem long ol paep mo siga? Longtaem finis, ol kampani blong wokem sigaret oli leftemap ol paep mo siga, se oli mekem man i luk olsem wan impoten man. Be smok we i kamaot long olgeta i givim ded olsem smok blong sigaret. Nating se ol man blong yusum paep mo siga oli no pulum smok i go long bodi blong olgeta, be i gat denja yet se oli save kasem kansa blong maot mo tang.

?Ol tabak we i no gat smok, hem i moagud? I gat tu kaen: snaf mo tabak we man i save kakae. Snaf hem i tabak we i olsem paoda we man i pulum long nus blong hem. Oli salem long ol tin mo paket. Plante man we oli yusum snaf, be oli putum jes insaed long maot blong olgeta, klosap long ol tut long fored no long wan saed. Tabak we man i stap kakae, oli salem long ol longfala pis olsem string, mo oli fulumap long wan paket. Olsem nem blong hem i soem, ol man oli kakae tabak ya, oli no jes holem long maot blong olgeta. Tufala tabak ya tugeta oli save mekem we maot blong man i smel nogud, tut i blak, kansa i kasem maot mo trot, man i kam slef blong nikotin, ol waet soa oli kamaot insaed long maot we biaen oli save kam kansa, mit raon long ol tut i kamkamaot, mo ol bun klosap long ol tut oli kam nogud. I klia se man i no waes sipos hem i jenis i go long tabak we hem i holem nomo long maot blong hem no tabak we hem i kakae.

Ol Gudfala Samting We Oli Kamaot Taem Man i Lego

Maet yu yu bin smok blong longtaem. ?Wanem bambae i kamaot long yu taem yu lego? Twanti menet biaen long laswan sigaret blong yu, blad presa blong yu bambae i godaon kasem stret mak blong hem. Afta wan wik, bodi blong yu i no moa gat nikotin long hem. Wan manis biaen, bambae yu no moa kof tumas, nus i no moa fas, yu no moa taed mo sotwin tumas. Afta we yu lego blong faef yia, denja blong ded from kansa blong waet leva i godaon 50 pesen. Afta long 15 yia, denja blong kasem ol sik blong hat bambae i godaon kasem mak blong ol man we oli neva bin smok.

Tes blong kakae bambae i moagud. Maot, bodi, mo klos blong yu bambae oli smel gud. Bambae yu no moa trabol blong lukaotem tabak mo spenem bigfala mane long hem. Bambae yu haremgud long yu wan from we yu winim fasin blong smok. Sipos yu gat pikinini, eksampol blong yu i save mekem se olgeta tu oli no smok. Ating bambae yu laef longtaem moa. Antap long ol samting ya, bambae yu folem samting we God i wantem, from we Baebol i talem se: “Olgeta samting long bodi blong yumi mo long tingting blong yumi we oli stap mekem yumi doti long fes blong God, yumi mas sakemaot olgeta evriwan.” (2 Korin 7:1) Yu no mas ting se naoia i let tumas blong lego. I moagud we yu hareap nomo blong sakemaot fasin ya.

From Wanem i Strong Tumas Blong Lego

Blong lego fasin blong smok, hem i wan samting we i strong tumas, nating se yu gat strong tingting. Hemia from we nikotin we i stap long tabak, hem i olsem wan drag we i holem man i stap aninit long paoa blong hem. WHO i talem se: “Taem oli skelem ol drag we oli wok long tingting blong man, oli faenemaot se nikotin i gat moa paoa blong holem man i bitim ol strong drag olsem heroin mo koken.” Maet i isi blong ting se nikotin i no strong tumas, from we yumi no luk se man i kam drong long hem. Be hem i mekem man i haremgud, mo samting ya nao i pulum hem blong gohed blong smok. Nikotin i rili gat paoa long fasin blong man. Hem i save mekem we, taem man i wari, hem i tekem wan sigaret mo i no moa wari tumas afta. Be plante wari blong hem oli kamaot long sigaret nomo, from we taem i no moa gat nikotin long bodi blong hem, hem i wantem tumas blong smok, we i mekem hem i wari.

Narafala samting we i mekem se i hadwok blong lego sigaret, hemia from we smok i wan fasin we i isi blong man i tekem. I tru se nikotin i holem ol man, be antap long hemia, ol man blong smok oli gat fasin we oltaem oli mas holem wan sigaret mo pulum smok blong hem. Samfala oli talem se: ‘Fasin blong smok i mekem se han blong mi i no stap nating nomo.’ ‘Hem i mekem se mi bisi oltaem.’

Namba tri samting we i mekem i had blong lego tabak, hemia from we tabak i joen wetem laef blong yumi evri dei. Ol kampani blong tabak oli spenem klosap 600 bilian vatu evri yia blong mekem ol toktok long televisin mo ol buk blong pulum ol man blong smok. Oli soemaot ol man blong smok olsem we oli naes tumas, oli gat paoa, bodi blong olgeta i strong, mo oli gat gudhed. Plante taem oli soem olgeta we oli stap ron long hos, oli stap swim, plei spot, no oli stap mekem wan narafala wok olsem. Ol stori long televisin mo sinema oli soem ol man we oli stap smok, ol rabis man wetem ol gudfala man tu. Man i save pem tabak long evri ples mo loa i letem ol stoa oli salem. Klosap oltaem, i gat man raonabaot long yumi we i stap smok. Yu no save ronwe long ol samting ya we i save pulum yu.

Sore tumas, i no gat wan meresin we yumi save dring blong tekemaot filing ya blong wantem smok, olsem we yumi dring panadol taem hed i soa, nogat. Blong sakem tabak, yu mas gat strong tingting. I sem mak long wan man we i wantem kam bunbun, hem i mas holemtaet strong tingting longtaem. Hemia we i stap smok, hem nomo i save wok blong winim samting ya.

[Bokis blong pija long pej 5]

Tabak i Holem Ol Yangfala

Wan stadi we oli mekem long Yunaeted Stet i soem se 1 long evri 4 yangfala we oli traem ol sigaret, oli kam slef blong olgeta. Hemia i klosap sem mak long namba we oli kam slef blong drag ya koken mo heroin taem oli jes traem nomo. Klosap 70 pesen blong ol yangfala oli harem nogud we oli bin stat blong smok, be smol nomo oli naf blong lego bakegen.

[Bokis blong pija long pej 5]

?Wanem Ya Smok Blong Sigaret?

I gat kolta insaed long smok blong sigaret. Long kolta, i gat bitim 4,000 defdefren kemikol. Long olgeta kemikol ya, i gat 43 we oli save givim kansa long ol man. Sam long olgeta, i gat cyanide, benzene, wud alkol, acetylene (olsem wan kaen karsin we oli yusum long sam toslaet). I gat tu kaen posen gas long smok blong sigaret tu, hemia nitrogen oxide, mo carbon monoxide. Bigfala samting insaed long smok ya, hemia nikotin, we hem i gat bigfala paoa blong holemtaet man.

[Bokis blong pija long pej 6]

Givhan Long Hem, Blong i Lego

Sipos yu no smok, be yu save denja blong hem, ating yu harem nogud taem ol fren mo famle blong yu oli gohed blong smok. ?Yu save mekem wanem blong givhan long olgeta blong lego? Sipos yu toktok tumas, krae, tok swit, no jikim olgeta, ating hemia bambae i no save givhan long olgeta. Ol longfala toktok we i daonem olgeta, i nogud tu. Maet ol toktok olsem i pusum olgeta blong tekem wan moa sigaret blong traem haremgud bakegen long filing blong olgeta. Be ating bambae oli no pusum olgeta blong lego. Taswe, yu mas traem blong kasem save se i hadwok blong lego fasin blong smok, mo i strong moa long samfala i bitim ol narafala.

Yu no save fosem wan man blong lego fasin blong smok. Hem nomo i nidim paoa mo strong tingting blong stop. Yu mas faenem ol gudfala rod blong leftemap tingting blong hem mo sapotem hem blong hem i save stop.

?Olsem wanem blong mekem olsem? Maet long stret taem, yu save talem long hem se yu laekem hem tumas, mo se yu wari from we hem i stap smok. Talem long hem se yu yu stap wetem hem blong givhan long hem sipos hem i mekemap tingting blong hem blong lego. Be sipos yu talem ol semfala toktok ya bakegen mo bakegen plante taem, ating bambae oli no moa gat paoa blong givhan.

?Yu save mekem wanem sipos hem i mekemap tingting blong hem blong lego? Tingbaot se samtaem bambae hem i save kros mo harem nogud, from we drag long tabak ya bambae i wok strong blong pulum hem bakegen blong smok. Maet hed blong hem i soa mo i no save slipgud. Talem long hem bakegen se ol samting ya oli blong smol taem nomo, mo oli soemaot se bodi blong hem i stat jenis blong kam moa helti. Yu mas hapi mo talem ol gudfala toktok blong mekem hem i haremgud. Talem long hem se yu yu glad tumas we hem i stap traehad blong lego. Taem hem i harem nogud from i stap wantem wan sigaret, traem mekem se hem i no gat plante wari we i save pulum hem blong smok bakegen.

?Olsem wanem sipos hem i foldaon bakegen long fasin blong smok? Yu no mas hareap blong kros mo tok strong. Traem soem sore long hem. Tingbaot se, samting ya i stap tijim hem mo yu tu. Olsem nao, nekis taem we hem i traem blong lego, ating bambae hem i winim.

[Tok blong pija long pej 7]

Ol kampani blong tabak oli spenem klosap 600 bilian vatu evri yia blong mekem toktok long televisin mo ol buk blong pulum ol man mo woman blong smok

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem