!Rod Blong Stretem!
TINGBAOT sipos evri pikinini long wol i harem se papa mama blong hem i rili wantem hem mo lavem hem, mo tufala i stap keagud long hem from we tufala i rili wantem tijimgud mo lidimgud hem. Tingbaot sipos evri pikinini long wol i gat strong bodi, nambawan bren, mo i no moa gat pikinini we i laef olbaot long rod. Tingbaot sipos evri pikinini i save haremgud long yangtaem blong hem, we i no nid blong wok olsem wan slef from we famle blong hem i pua tumas.
?Yu ting se bambae i gud olsem? Yes. Ol Witnes blong Jeova oli bilif olsem from tu risen.
Ol Papa Mama Oli Save Givhan Blong Stretem Trabol
Ating bambae yu yu agri se ol man mo woman oli naf blong winim sam trabol blong ol pikinini, mo oli save blokem sam trabol tu, sipos oli traehad. Yes, ol papa mama oli naf blong stretem sam trabol blong ol pikinini.
Ol man mo woman oli save folem advaes blong Baebol se “woman i no mas lego man blong hem . . . mo man i no mas mekem divos long woman blong hem.” Long ol famle we oli folem advaes ya, i no gat pikinini we i harem nogud from se papa mama blong hem i seraot mo divos.—1 Korin 7:10, 11.
Ol man mo woman oli save folem advaes blong Baebol se “yumi no mas mekem ol rabis lafet, mo yumi no mas dring grog we yumi lusum hed.” Sipos ol bigman oli folem advaes ya, ol pikinini oli no save kasem trabol we i kamaot taem papa mama blong olgeta oli drong oltaem no oli dipen long drag.—Rom 13:13; Efesas 5:18.
Ol man mo woman oli save folem advaes blong Baebol se “yufala i no mekem trabol wetem woman no wetem man.” Sipos oli folem advaes ya, bambae ol pikinini blong olgeta oli no save gruap long famle we papa no mama i ronwe long hem finis, we oli harem se tufala i no moa wantem olgeta.—1 Tesalonaeka 4:3; Matiu 19:9.
Baebol i talem se, “Bambae yufala i no stap mekem ol samting we i save mekem ol pikinini blong yufala oli kros, from we sipos yufala i stap mekem olsem, bambae tingting blong olgeta i foldaon.” Mo Baebol i talem tu se papa mama i mas “lavem . . . ol pikinini blong olgeta.” Sipos ol man mo woman oli folem advaes ya, oli no save kilim mo mekem nogud long ol pikinini blong olgeta mo tok nogud long olgeta we i spolem tingting blong olgeta.—Kolosi 3:21; Taetas 2:4.
Blong ademap ol samting ya, Baebol i talem wan advaes we Jisas i givim, i se: “Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.” ?Sipos ol man mo woman oli folem advaes ya, yu ting se bambae i gat plante milian pikinini oli harem se man i no laekem mo i no wantem olgeta? Nogat.—Matiu 7:12.
Yumi glad se i gat plante man mo woman we oli stap traehad blong folem ol advaes ya. Be samting we i nogud se, i no evriwan we oli wantem mekem olsemia. Hemia nao stamba blong ol trabol. Mo tu, olgeta we oli traehad, oli faenem se plante taem sin mo sam narafala samting we oli no save blokem, oli spolem traehad blong olgeta. Taswe, ol man mo woman oli givhan smol blong stretem trabol blong ol pikinini. Be oli no naf blong stretem fulwan.
Gavman Blong God Bambae i Stretem Fulwan
Man ya blong raetem ol buk, John Ruskin, we yumi tokbaot fastaem finis, hem i bilif strong se “faswan wok blong Gavman i blong meksua se evri pikinini we i bon i gat haos, klos, kakae, mo edukesen, gogo kasem we hem i naf blong lukaot long hem wan.” Be, Ruskin i talem tu se “blong mekem olsem, Gavman i mas gat paoa antap long ol man we i bitim samting we yumi naf blong tingbaot tede.”
Wan gavman nomo i save gat paoa olsem Ruskin i tokbaot, hemia nambawan gavman we i kamaot long God. Mo long Matiu 6:9, 10, Jisas i promes se bambae i gat wan gavman olsem. Taem gavman ya blong God bambae i rul fulwan, bambae hem i gat paoa long ol man blong wol—bambae hem i givim haos, klos, kakae, mo edukesen long olgeta man mo woman we oli obei long hem, mo long ol pikinini tu. (Aesea 65:17-25) Be stret gavman ya bambae i mekem moa yet.
Aninit long Kingdom blong God, ol man bambae oli naf blong lukaotgud mo tijimgud ol pikinini long fasin we i stret. (Job 33:24-26) Bambae ol pikinini oli gruap long pis mo long medel blong ol man mo woman we oli olsem ol brata nomo long fulwol. Hemia nao samting we pepa blong Yunaeted Nesen i talem long saed blong Ol Samting We Pikinini i Gat Raet Blong Kasem. (Ol Sam 46:8, 9) Bambae i no moa gat nid blong makemaot wan Intenasnal Yia blong Pikinini mo mekem disisen long Ol Samting We Pikinini i Gat Raet Blong Kasem.
Bambae i no hadwok long King blong gavman ya long heven, Jisas Kraes, blong mekem bodi blong ol papa mama mo ol pikinini we oli handikap, i kamgud bakegen. Hem i mekem promes ya i strong finis, taem hem i mekem plante merikel long wol ya blong givhan long ol sikman blong kamgud bakegen. (Luk 6:17-19; Jon 5:3-9; 9:1-7) !Mo tu, bambae hem i gat paoa blong mekem ol pikinini mo ol papa mama we oli ded, oli laef bakegen!—Matiu 9:18-25.
!Yumi glad tumas blong save se stret taem blong God blong mekem samting ya blong givhan long ol pikinini long wol, i klosap nao!
[Bokis/Foto pija long pej 12]
Givhan Long Ol Yangfala
Ol Witnes blong Jeova oli wantem tumas blong givhan long ol yangfala blong oli blokem trabol, mo soem olsem wanem blong winim trabol we oli no save blokem. Taswe, long ol yia we oli pas finis, ol Witnes oli wokem plante buk blong tokbaot ol samting we i stret long ol yangfala, stat bifo we oli skul go kasem we oli kam bigwan. Sam long ol buk ya, i gat My Book of Bible Stories mo Questions Young People Ask—Answers That Work wetem wan kaset video, nem blong hem, Young People Ask—How Can I Make Real Friends? Yu save kasem eniwan long olgeta ya long ol Witnes blong Jeova long ples blong yu, sipos no, yu save raet i kam long olgeta we oli wokem magasin ya Wekap!
Ol Witnes blong Jeova oli traem toktok oltaem wetem ol pikinini blong olgeta long trabol we i stap kasem olgeta. Long rod ya, oli soemaot long olgeta se oli laekem mo oli wantem olgeta. Plante taem oli yusum ol nambawan advaes long ol buk ya blong gohed sloslou blong tijim ol yangfala blong olgeta. Maet yu tu yu glad blong mekem olsem wetem ol pikinini blong yu.