Mi Lusum Pikinini We i Stap Long Bel Blong Mi
MANDE, Eprel 10, 2000, ples i hot smol, mo i no gat ren. Ale, mi wokbaot i go long taon. Mi mi gat bel sikis manis, mo mi glad blong wokbaot, nating se mi no gat plante paoa. Mi go long stoa mo mi stap wet blong pem ol samting. Long taem ya nao, mi harem se wan samting i rong.
Taem mi gobak long haos, mi faenemaot wanem samting i rong. Mi stap lusum blad, hemia wan samting we mi neva luk taem mi gat bel wetem tu narafala pikinini blong mi. !Mi mi fraet tumas! Mi toktok i go long dokta long telefon, mo hem i talem se nem blong mi i stap blong kam luk hem long nekis dei, ale mi save traem wet kasem taem ya. Bifo we mifala i slip long naet ya, mi wetem man blong mi, mitufala i prea wetem tufala pikinini blong mitufala. Mifala i askem long Jeova blong givim paoa we bambae mifala i nidim blong winim traem ya. Biaen, mi mi slip.
Klosap tu klok long moning, mi wekap from we bel blong mi i soa tumas. Biaen, soa i godaon, be taem mi traem blong slip bakegen, soa ya i kam antap bakegen, mo i gohed olsem. Mo tu, mi stap lusum moa blad. Naoia mi kasem save se mi stat blong harem i soa blong bonem pikinini blong mi. Tingting blong mi i fasfas, mi traem blong tingbaot wanem samting mi bin mekem blong trabol ya i kamaot long mi. Be mi no save tingbaot wan samting we mi bin mekem.
Long faef klok long moning, mi haremsave se mi mas go long hospital. Taem mi wetem man blong mi i kamtru long hospital, mitufala i glad long help we ol dokta mo nes oli givim, wetem kaen fasin mo sore we oli soemaot. Tu aoa biaen, dokta i talemaot bad nius long mitufala. Bebi blong mi i ded.
From ol samting we i bin kamaot, mi mi rere finis long tingting blong mi blong kasem bad nius ya, taswe mi no sek tumas. Mo tu, man blong mi i stap wetem mi oltaem mo hem i sapotemgud mi. Be naoia, bambae mitufala i no karem wan bebi i gohom wetem mitufala. ?Bambae mitufala i talem wanem long tufala pikinini blong mitufala, Kaitlyn we i gat sikis yia, mo David we i gat fo yia?
?Talem Wanem Long Pikinini?
Bifo we mi mi go long hospital, tufala pikinini blong mitufala i save se wan samting i rong. ?Be olsem wanem mitufala i save talem long tufala se smol brata no sista blong tufala i ded? Mitufala i ting se i moa gud blong tok tru mo talem stret nomo. Mama blong mi i mekem rod blong mitufala long saed ya. Bifo we mitufala i kambak long hospital, hem i talem long tufala pikinini se bebi bambae i no kamhom wetem mitufala. Ale, taem mitufala i kasem haos, tufala i ron blong talem halo mo kis long mitufala. Faswan kwestin we tufala i askem hemia: “?Olsem wanem? ?Bebi i oraet?” Mi mi no save ansa. Be man blong mi i holem mifala evriwan mo i talem se: “Bebi i ded.” Mifala i krae mo holholem mifala, mo samting ya i givhan long mifala blong kamgud smol long filing blong mifala.
Be, mitufala i sek long sam samting we tufala pikinini ya i mekem biaen. Klosap tu wik afta we mi lusum bebi ya, kongregesen blong ol Witnes blong Jeova we mifala i stap long hem, i talemaot se wan olfala Witnes i ded. Olfala ya i wan gudfala fren blong mifala. David we i gat fo yia, i harem nius ya, nao i krae we i krae. Ale, man blong mi i karem hem i go afsaed. Hem i krae finis nao i askem long papa blong hem from wanem fren blong hem i ded. Mo hem i askem from wanem bebi blong mifala i ded. Biaen, hem i talem long papa blong hem se: “?Yu tu bambae yu ded?” Hem i wantem save from wanem Jeova God i no spolem Setan yet mo “stretem ol trabol.” Mitufala i sapraes long ol tingting ya we oli stap long hed blong yangfala ya.
Kaitlyn tu i askem plante kwestin. Taem hem i stap pleplei wetem ol doli blong hem, hem i mekem olsem we wan doli i sik, mo sam narafala doli oli mekem wok blong nes, mo samfala oli ol famle. Hem i karem wan katon, i mekem i kam olsem wan hospital blong ol doli. Sam samtaem, hem i mekem olsem we wan doli blong hem i ded. Ol pleplei mo kwestin blong tufala pikinini ya oli givim janis long mitufala blong tijim tufala long plante impoten lesen, mo blong tokbaot olsem wanem Baebol i save givhan long yumi blong winim ol traem. Mo tu, mitufala i tokbaot tingting blong God blong mekem wol ya i kam wan naesfala paradaes, we bambae i no moa gat soa mo fasin blong safa, mo i no moa gat ded tu.—Revelesen 21:3, 4.
?Olsem Wanem Mi Mi Winim Filing Blong Mi?
Taem mi mi aot long hospital, mi harem olsem se ol filing blong mi oli ded nomo, mo mi konfius. I gat plante wok blong mekem long haos, be mi mi no save putum tingting blong mi long ol wok ya. Ale mi girap mi telefon i go long tu fren blong mi we tufala tu i bin lusum pikinini long bel. Tufala i leftemap tingting blong mi bigwan. Mo tu, wan narafala gudfala fren blong mi i karem sam flaoa i kam long mi, mo i talem se hem i glad blong lukaot long tufala pikinini blong mi, blong letem mi mi fri blong ful aftenun. !Mi mi glad tumas long kaen fasin blong hem mo help we hem i givim!
Mi stretem ol foto blong famle blong mifala mo putum olgeta oli stap gud long wan buk. Mi lukluk mo holem ol klos we mi bin pem blong bebi blong mi—hemia nomo mi gat naoia blong tingbaot pikinini ya we mi lusum. Blong plante wik, filing blong mi i olbaot. Sam dei mi mi krae fuldei, nating se ol fren mo famle oli sapotemgud mi. Sam dei, mi harem olsem se bambae mi kam krangke long tingting blong mi. Long taem ya, mi bin faenem se i rili had blong joen wetem ol fren blong mi we oli gat bel. Bifo, mi bin ting se taem wan woman i lusum wan pikinini we i stap long bel blong hem, hemia i olsem “nating nomo,” mo se hem i save kamgud kwiktaem. !Be mi mi rong olgeta!a
Lav—Beswan Meresin
Taem ol manis oli stap pas, sloslo mi kamgud. Wan gudfala meresin bakegen, hemia lav we man blong mi mo ol Kristin brata mo sista oli soem long mi. Wan Witnes i kukum kakae, i karem i kam long mifala. Wan elda long kongregesen wetem woman blong hem, tufala i karem sam flaoa oli kam wetem wan naesfala leta, mo tufala i storian wetem mifala blong longtaem. Mifala i save se tufala i bisi, taswe kaen fasin blong tufala i tajem hat blong mifala. Plante narafala fren oli sanem leta no karem sam flaoa i kam. !Long taem ya, ol smosmol tok olsem “mifala i stap tingbaot yu,” oli gat bigfala mining! Wan sista long kongregesen i raetem smol tok ya i se: “Yumi gat semfala tingting olsem Jeova long saed blong laef—se i wan samting we i sas bitim mak. Sipos hem i tingbaot wan smosmol pijin we i foldaon ded long graon, i sua se hem i mas tingbaot wan pikinini we i ded long bel blong mama blong hem.” Kasen brata blong mi i raetem se: “Yumi sapraes bigwan long merikel we i kamaot taem wan pikinini i bon mo i stat laef, mo yumi sapraes sem mak taem samting ya i no kamaot gud.”
Sam wik biaen, taem mifala i stap long Haos Kingdom, mi harem se bambae mi krae. Ale, jes bifo we miting i stat, mi go afsaed. Tu gudfala fren blong mi tufala i luk we mi harem nogud, nao tufala i kam sidaon long trak wetem mi. Tufala i holem han blong mi, mo tufala i mekem mi mi haremgud bakegen. Smoltaem biaen, mitrifala evriwan i gobak insaed. !Yes, i gud tumas blong gat ol fren we oli mekem i gud moa long yu “i winim ol brata blong yu”!—Ol Proveb 18:24.
Taem nius i goraon, mi sapraes blong luk hamas narafala Witnes oli bin kasem trabol ya tu. Samfala we bifo mi no savegud olgeta, oli kam mo oli talem ol gudfala toktok mo advaes we i leftemap tingting blong mi. Oli rili givhangud long mi long taem ya we mi nidim olgeta tumas. I olsem tok ya blong Baebol i talem: “Wan trufala fren i soemaot lav oltaem nomo, mo hem i olsem wan brata we i rere blong givhan long taem blong trabol.”—Ol Proveb 17:17, NW.
Tok Blong God i Leftemap Tingting
Wan wik afta we mi lusum bebi blong mi, i gat Memoriol blong ded blong Kraes. Wan naet, mifala i stap ridim Baebol long saed blong ol laswan dei blong laef blong Jisas. Wantaem nomo, mi tingbaot se: ‘Jeova i save olsem wanem yumi harem nogud taem yumi lusum wan long ded. !Hem i lusum stret pikinini blong hem!’ From we Papa blong yumi Jeova i stap long heven, mi bin fogetem blong smoltaem se hem i kasem save gud long ol filing blong yumi mo i gat bigfala sore long ol man blong hem, nating se oli man no oli woman. Stat long Memoriol ya, mi mi harem se tingting blong mi i no moa hevi. Mi harem se mi stap klosap moa long Jeova i bitim olgeta taem bifo.
Mi mi faenem ol gudfala tok blong leftemap tingting blong mi, long ol buk we oli tokbaot Baebol, antap moa ol olfala Wajtaoa mo Wekap! we oli tokbaot trabol ya we yumi lusum wan we yumi laekem hem tumas. Ol haf we oli givhan long mi, i gat “Facing the Loss of a Child” (Winim Trabol Ya We Pikinini Blong Yu i Ded) long Wekap! blong Ogis 8, 1987 (Franis mo Inglis), mo smol buk ya Taem Wan We Yu Laekem Hem Tumas i Ded.b
No Moa Krae
Sloslo, mi save laf smol bakegen we mi no moa harem se mi sem from. Mo mi save storian wetem narafala we mi no moa harem se mi mas tokbaot pikinini ya we mi lusum. Long taem ya nao, mi luksave se filing blong mi i stap kamgud bakegen. Be i gat sam taem yet we mi harem nogud, olsem taem mi luk ol fren we oli no save se mi lusum pikinini blong mi, mo taem wan famle i kam long Haos Kingdom wetem niufala bebi blong olgeta.
Ale, wan moning, taem mi wekap, mi harem wantaem nomo se ol klaod blong ren oli lus finis long laef blong mi. Bifo we mi openem ae blong mi, mi haremsave se mi mi gud bakegen—tingting blong mi i kwaet mo mi harem wan pis we mi no bin harem blong plante manis. Wan yia biaen we mi lusum pikinini blong mi, mi faenemaot se mi gat bel bakegen. I tru, mi stat wari se maet mi lusum pikinini ya bakegen. Be mi glad blong talem se, long Oktoba 2001, mi mi bonem wan smol boe we i strong gud.
Mi mi sore yet from bebi blong mi we i lus. Be trabol ya i givhan long mi blong gat moa tangkiu from laef, from famle blong mi, from ol Kristin brata sista blong mi, mo from God we i stap mekem yumi haremgud. Trabol ya i soemaot gud long mi tu, se God i no stap tekem ol pikinini blong yumi, be se —“ol samting we yumi no tingbaot, i save kamaot long yumi enitaem nomo.”—Prija 9:11, NW.
!Mi mi wantem tumas blong luk taem ya we God bambae i finisim ol krae, soasore, mo sik, wetem ol trabol long saed blong bodi mo filing we i kamaot taem wan mama i lusum pikinini we i stap long bel blong hem! (Aesea 65:17-23) Long taem ya, olgeta man we oli obei long God bambae oli save talem se: “?E, ded, olsem wanem yu save win? ?Olsem wanem yu save spolem mifala?”—1 Korin 15:55; Aesea 25:8.—Wan woman i sanem stori ya i kam.
[Futnot]
a Ol man we oli stadi long bisnes ya oli faenemaot se ol woman we oli lusum pikinini long bel, olgeta wanwan oli gat ol defdefren filing biaen. Samfala oli konfius, samfala oli harem nogud, samfala oli krae bitim mak. Ol man ya oli talem se i stret nomo we woman i harem nogud taem i lusum wan pikinini long bel blong hem, mo filing ya i save halpem hem blong kamgud biaen.
b Ol Witnes blong Jeova oli wokem ol buk ya.
[Bokis blong pija long pej 15]
?Hamas Woman Oli Lusum Pikinini Long Bel Mo From Wanem?
“Ol man we oli stadi long bisnes ya, oli faenemaot se klosap wan long evri faef woman we oli gat bel (15 kasem 20 pesen), oli lusum pikinini bifo we hem i bon.” Hemia toktok blong The World Book Encyclopedia. Buk ya i gohed se: “Be trabol ya i stap kamaot moa long fas mo seken wik afta we woman i gat bel (afta we sid blong man i joen wetem eg blong woman). Long taem ya, plante woman oli no save yet se oli gat bel.” Wan narafala buk i talem se, “bighaf (80 pesen) blong ol pikinini we oli lus long bel, oli lus long ol 12 faswan wik we woman i gat bel.” Oli ting se haf blong olgeta pikinini ya oli lus from we wan samting i gorong long ol chromosomesc blong olgeta. Hemia i no min se papa no mama blong pikinini ya i gat semfala trabol long ol chromosomes blong tufala.
Maet bodi blong mama i no strong, hemia tu i save mekem se pikinini i lus long bel. Sam dokta oli talem se trabol ya i save kamaot from ol hormoned long bodi blong mama, no from we bodi blong hem i no gat naf paoa blong blokemgud ol sik, no from sam soa long bodi, no from we wan samting i rong long basket blong pikinini no rod blong pikinini blong kamaot long mama. Narafala stamba blong trabol ya, hemia sik blong suga (oli no katem kakae blong daonem suga) mo hae blad presa.
Ol man we oli gat bigfala save oli talem se i no plante taem we pikinini i lus from we mama i wok tumas, i leftemap hevi samting, no i slip wetem man blong hem. I no plante taem we pikinini i lus tu from we mama i foldaon, i karem smol kil, no i sek long wan samting. Wan buk i talem se: “Ating wan smol kil i no save spolem pikinini long bel, be sipos kil ya i bigwan we mama i save ded from, ating pikinini tu i save ded.” !Tru ya, Bigman i wokem basket blong pikinini long nambawan fasin! !Samting ya i soemaot bigfala waes mo lav blong hem!—Ol Sam 139:13, 14.
[Futnot]
c Ol smosmol samting insaed long ol sel we pikinini i kasem long papa mama mo i makem se bodi blong pikinini ya bambae i olsem wanem.
d Wan kemikol long blad we i wekemap sam haf insaed long bodi blong oli wok.
[Bokis blong pija long pej 17]
?Olsem Wanem Ol Famle Mo Fren Oli Save Givhan?
Taem wan famle no fren i lusum pikinini we i stap long bel blong hem, i no isi blong save wanem samting i stret blong talem no mekem. Ol wanwan woman oli gat ol defdefren fasin long taem ya, ale, i no gat wan rod nomo we yumi save folem blong givhan long olgeta mo mekem olgeta oli haremgud bakegen. Be yu save tingbaot ol advaes ya.e
Ol samting we yu save mekem blong givhan:
◆ Talem long hem se yu yu glad blong lukaot long ol narafala pikinini blong hem blong smoltaem.
◆ Mekem wan kakae mo karem i go long hem.
◆ Leftemap tingting blong papa blong pikinini tu. Wan papa i talem se: “I no gat ol kad we yu save pem long stoa blong leftemap tingting blong ol papa we oli lusum wan pikinini.”
Ol samting we yu save talem:
◆ “Mi mi sore tumas blong harem nius ya se yu lusum pikinini blong yu.”
Ol smosmol tok olsem oli save gat bigfala mining, mo oli save mekem rod blong yu yu talem sam moa tok blong leftemap tingting.
◆ “I gud blong krae smol.”
Long ol faswan wik mo manis afta we wan woman i lusum pikinini blong hem, i isi nomo blong wota i ron long ae blong hem. Mekem hem i save se yu yu no sem long hem taem hem i krae.
◆ “?Mi save toktok long yu bakegen nekis wik long telefon blong faenemaot sipos yu oraet?”
Fastaem, i gat plante we oli kam blong soem sore, be taem ol dei mo wik oli pas mo woman i harem nogud yet, maet hem i ting se evriwan oli fogetem hem finis. I gud we hem i save se yu yu gohed blong sapotem hem. Hem i save harem nogud blong plante wik no manis. Nating se hem i karem wan narafala pikinini biaen, ol filing ya oli save kamaot yet.
◆ “Mi mi no save wanem blong talem.”
I moagud we yu talem tok ya i bitim we yu no talem wan samting nating. From we yu tok tru, mo from we yu kam luk hem, bambae hem i luksave se yu kea.
Ol samting we yu no mas talem:
◆ “Bambae yu save gat wan narafala pikinini.”
Tok ya i tru, be maet woman ya i save ting se yu yu no sore long hem. Mama mo papa ya i no jes wantem eni pikinini, tufala i wantem pikinini ya we i ded. Bifo we tufala i save tingbaot blong mekem wan narawan, ating tufala i mas krae from pikinini ya we i lus.
◆ “Ating wan samting i rong wetem pikinini ya we i lus.”
Maet samting ya i tru, be tok ya i no save mekem mama ya i haremgud. Long tingting blong hem, pikinini ya we i stap long bel blong hem i gud nomo.
◆ “Wan gudfala samting se yu no bin gat taem blong save pikinini ya. Bambae i moa nogud sipos hem i ded afta we hem i bon.”
Klosap olgeta woman oli kwik blong laekem pikinini we i stap long bel blong olgeta. Taswe, sipos pikinini ya i ded, oli harem nogud. Sore ya i bigwan moa long woman, from we i no gat narafala we i “save” pikinini ya olsem mama blong hem.
◆ “Laki se yu gat sam narafala pikinini.”
Long tingting blong papa mo mama ya we tufala i lusum wan pikinini, ating tok ya i olsem we yu talem long wan man we dokta i katemaot wan saed leg blong hem se: “Laki se yu gat wan narafala leg.”
Be yumi mas kasem save se, ol man mo woman we oli rili kea mo tingbaot narafala, sam samtaem olgeta tu oli save talem samting we i mekem narafala i harem nogud. (Jemes 3:2) From samting ya, ol woman we oli lusum wan pikinini long bel, oli mas gat fasin luksave. Oli mas soemaot Kristin lav long olgeta we maet oli mestem long toktok blong olgeta, mo oli no mas stap kros long olgeta.—Kolosi 3:13.
[Futnot]
e Ol tingting ya oli kamaot long buk ya A Guide to Coping With Miscarriage, we wan Grup blong Sapotem ol Woman we oli Lusum Pikinini long Bel oli wokem long Wellington, Niusilan.