Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g04 Jenuware pp. 3-4
  • Weta Wanem i Rong Long Hem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Weta Wanem i Rong Long Hem?
  • Wekap!—2004
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • I No Long Yurop Nomo
  • Weta We i Narakaen ?Baebol i Save Givhan?
    Sam Moa Topik
  • !Bambae i No Moa Gat Ol Disasta From Rabis Weta!
    Wekap!—2004
  • Lis Blong Ol Japta
    Wekap!—2004
  • Ol Bigfala Flad—?Baebol i Talem Wanem?
    Sam Moa Topik
Luk Moa Samting
Wekap!—2004
g04 Jenuware pp. 3-4

Weta Wanem i Rong Long Hem?

WAN bigfala man blong raetem ol buk, nem blong hem Samuel Johnson, i talem wan tok plei, i se: “Taem tu Inglisman i mit, faswan samting we tufala i tokbaot hemia weta.” Be, long ol yia we oli jes pas, ol man oli no yusum weta blong statem storian blong olgeta nomo. Long olgeta ples blong wol, ol man oli wari bigwan long weta. ?From wanem? From we, nating se oltaem i had blong talemaot weta, be naoia i luk olsem se weta i jenis bigwan.

Tingbaot hot taem blong yia 2002. Long taem ya, bigbigfala ren i foldaon long Yurop. Sam niuspepa oli talem se, “blong bitim wan handred yia, ol man sentrol Yurop oli neva luk wota i ron olsem.” Ridim ol ripot ya we oli kamaot long nius:

OSTRIA: “Wota i ron moa long ol provins blong Salzburg, Carinthia, mo Tirol. Ol doti mo sofmad i blokem plante rod, long sam ples hem i dip olsem 15 meta. Long stesen blong tren long saot Vienna, wan bigfala tanda mo ren i mekem wan aksiden i hapen we i givim kil long sam man.”

JEK RIPABLIK: “Ren ya i mekem ol man long taon ya Prague oli fraet mo wari. Be long ol provins, trabol ya i bigwan moa. Samwe long 200,000 man oli muvaot long haos blong olgeta. Long sam taon, wota i ron gogo i kavremap olgeta haos evriwan.”

FRANIS: “Twanti-tri man oli ded, 9 oli lus, mo plante taosen oli trabol gud . . . Long Mande, tri man i ded taem laetning i kilim trifala. . . . Wan man blong kilim faea i ded, afta we hem i sevem wan man mo woman we wota i karemaot trak blong tufala long rod.”

JEMANI: “Long Jemani, ‘wota i ron bigwan moa i bitim handred yia we i pas.’ Yes, long histri blong Jemani, yumi neva luk wan taem olsem naoia, we wota i fosem plante taosen man blong muvaot long taon mo vilej blong olgeta. Bighaf blong olgeta oli aot bifo we wota i kam insaed long haos blong olgeta. Be samfala, bot mo helikopta i jes karemaot olgeta long las menet nomo.”

ROMANIA: “Stat long medel blong Julae kasem naoia, samwe long 12 man oli lusum laef blong olgeta long bigfala wota we ron.”

RASIA: “Bitim 58 man oli ded long Blak Si . . . Samwe long 30 trak mo bas oli stap yet long botom blong solwota ya. Ol man oli no save daeva from olgeta, from we woning i jes kamaot se bambae i gat ren mo win bakegen.”

I No Long Yurop Nomo

Long Ogis 2002, niuspepa blong Jemani, Süddeutsche Zeitung, i talem se: “Bigfala ren mo win i spolem plante ples bakegen long Esia, Yurop, mo Saot Amerika. Long Wenesde, bitim 50 man oli ded taem graon i brobrok long Nepal. Long saot Jaena, wan bigfala hariken i kilim eit man i ded mo i mekem bigfala ren i foldaon long sentrol Jaena. Mekong Reva i kam antap kasem wan mak we neva hem i kasem long ol 30 yia we oli pas, mekem se long not-is Taelan, samwe long 100 haos oli draon. . . . Long Ajentina, faef man oli ded long bigfala wota we i ron. . . . Long Jaena, bitim wan taosen man oli lusum laef blong olgeta long bigfala ren mo win we i kasem ples ya long hot taem.”

Long semtaem we wota i stap kavremap plante ples long wol, ol man long Yunaeted Stet oli stap harem nogud from we ples blong olgeta i drae tumas. Nius i talem se: “Raon long kantri ya, fulap man oli stap talem se ol wel blong olgeta oli drae no klosap oli drae, ol krik mo reva oli daon moa i bitim olgeta taem bifo, mo ol faea long bus oli tu taem antap long ol narafala yia. Kakae i no save gru, gras i drae, ol man oli no gat naf wota blong dring, i gat ol faea long bus, mo das i fulap long win. Ol man blong hae save oli talem se, ol samting ya oli save mekem se, long yia 2002, kantri ya bambae i lusum plante bilian dola.”

Stat biaen long yia 1960, sam ples long not Afrika oli kasem smol ren nomo. Ol man longwe oli talem se, “ren i smol tumas, hem i 20 no 49 pesen daon long ol yia 1900 kasem 1950. From samting ya, fulap man oli hanggri, mo fulap oli ded tu.”

I gat wan kaen weta we oli kolem El Niño. Hem i stap kamaot taem solwota long is saed blong Pasifik i hot. Samting ya i mekem se, i ren bitim mak long Not mo Saot Amerika, mo i gat sam narafala trabol tu long saed blong weta.a Nius blong CNN i talem se long yia 1983 kasem 1984, El Niño “i stamba blong plante bigfala disasta long klosap evri kantri. Ol disasta ya oli tekemaot laef blong 1,000 man mo oli spolem graon mo ol anamol blong ol man, we praes blong olgeta i kasem 10 bilian dola.” Ol man oli jes save long El Niño samtaem bifo long yia 1900. Stat long taem ya, weta ya i stap kambak oltaem (wan taem long fo yia). Be naoia i go moa nogud. Samfala we oli gat big save long bisnes ya, oli talem se naoia “El Niño i stap kambak kwik moa,” mo se bambae hem i “kam moa yet” long ol yia we oli kam.

Wan stori we U.S. National Aeronautics and Space Administration i raetem, i leftemap tingting smol i se: “Bighaf blong ol ‘narakaen’ weta we yumi stap kasem, olsem taem ples i no kolkol nating, no i ren bitim mak, hem i stret nomo, i olsem jenis long weta we i hapen oltaem long sam ples.” Nating sipos i olsem, be i gat sam saen blong soem se wan samting i rong long weta. Grup ya Greenpeace, we i wok blong blokem ol man blong oli no spolem wol, i talem se: “Nogud weta olsem ol strong hariken mo bigfala ren, bambae i gohed blong spolem plante ples long wol. Draetaem mo bigfala ren bambae oli kam moa, gogo oli jenisim Wol ya bigwan, bambae oli mekem plante graon klosap long solwota mo plante bigfala tri blong bus oli lus olgeta.” ?Tok ya i rili tru? ?Sipos i tru, wanem i stamba blong ol “nogud weta ya”?

[Futnot]

a Lukluk stori ya “What Is El Niño?” long Wekap! (Franis mo Inglis) blong Maj 22, 2000.

[Tok blong pija long pej 3]

Bigfala wota i ron long Jemani (antap) mo long Jek Ripablik (lefsaed)

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem