Taem Pikinini Blong Yu i Fiva
“!Mi harem nogud!” Taem pikinini blong yu i talem tok ya, maet wantaem nomo yu jekem bodi blong hem blong luk sipos i hot. Sipos hem i fiva, ating yu wari nao.
Long Johns Hopkins Senta blong Ol Pikinini long Baltimore, Maryland, U.S.A., oli mekem wan stadi we i soem se klosap olgeta mama papa (91 pesen) oli ting se “fiva i nogud, mo nating se fiva i no strong tumas, oli ting se i save spolem haf blong bren blong pikinini, no mekem pikinini i seksek nogud we spet i kamaot long maot blong hem olsem sop.” Long stadi ya, oli faenemaot tu se “89 pesen blong ol mama papa oli givim meresin long pikinini bifo we bodi blong hem i hot olsem 38.9 digri Celsius.”
?Olsem wanem? ?I stret blong wari bigwan taem pikinini blong yu i fiva? ?Yu save mekem wanem blong daonem fiva ya?
Impoten Wok Blong Fiva
?From wanem yumi fiva? I stret we bodi blong yumi i hot olsem 37 digri Celsius (taem oli putum glas long maot blong yumi blong jekem). Be long semfala dei nomo, bodi i save kam hot moa, i save kam kolkol moa, maet i jenis wan digri no i save jenis moa.a Taswe, maet bodi blong yu i no hot tumas long moning be maet i hot long sapa. Wan glan long stamba blong bren, nem blong hem hypothalamus, hem nao i mekem se yumi no save kam hot bitim mak mo yumi no kam kolkol bitim mak. Taem sam nogud bebet we oli smosmol tumas oli kam insaed long bodi, sam samting long blad blong yumi we oli blokem sik oli lego ol pyrogen oli go long blad, ale yumi fiva. Naoia i olsem we glan ya hypothalamus “i jenisim mak blong hem,” i min se hem i letem bodi i kam hot moa.
I tru se fiva i save mekem man i harem nogud, mo i save mekem se bodi i lusum plante wota. Be fiva i no rili wan rabis samting. Mayo Fandesen blong Medikal Edukesen mo Risej, i faenemaot se maet fiva i mekem wan bigfala wok blong halpem bodi blong winim ol sik we oli kamaot from ol nogud bebet long blad: “Ol smosmol bebet we oli mekem nus i ron mo we oli mekem man i kof, oli laekem ples we i kolkol. Taem bodi i fiva smol, hem i stap givhan blong kilim ol bebet ya.” Oli talem tu se, “yumi no nid blong traem daonem wan fiva we i smol nomo. Sipos yumi traem mekem olsem, maet yumi stap blokem fasin blong bodi blong mekem hem wan i kamgud bakegen.” Maet yu sapraes blong save se, blong winim sam sik, wan hospital long Meksiko i stap mekem bodi blong man i kam hot moa, hemia oli kolem hyperthermia.
Dokta Al Sacchetti, we i wok long Amerika (long American College of Emergency Physicians) i talem se: “Klosap oltaem, fiva i no wan bigfala trabol. Fiva i soemaot se maet wan sik i stap samples long bodi. From samting ya, taem pikinini i fiva, dokta i mas jekem bodi blong pikinini mo traem faenem sik we maet i stap, hem i no mas tingbaot blong daonem fiva nomo.” Kolej blong ol Dokta blong Pikinini long Amerika i talem se: “Klosap oltaem i no nid blong givim meresin sipos we fiva i no kasem 38.3 digri Celsius yet. Wan samting nomo, se maet i nidim meresin sipos pikinini i krakrae tumas, no sipos hem i fiva bifo finis we bodi blong hem i bin seksek nogud mo spet i bin kamaot long maot blong hem olsem sop. Sipos pikinini i no gat wan bigfala sik mo sipos bodi blong hem i no seksek nogud, hem i save bitim 38.3 digri Celsius, be i no wan denja yet. I moa impoten blong wajemgud fasin blong pikinini. Sipos yu luk se hem i kakaegud, i slipgud, mo i glad blong pleplei sam samtaem, ating hem i no nidim meresin.”
Taem Pikinini i Fiva Smol
I gat sam samting we yu save mekem blong halpem pikinini blong yu taem hem i fiva smol. Sam dokta oli givim advaes ya: Mekem rum blong pikinini i kam kolkol lelebet. Putum klos long hem we oli no hot tumas. (Sipos yu putum plante tumas klos long hem, bambae hem i hot moa, nao bambae hem i harem nogud moa.) Mekem pikinini i dring plante, yu save givim wota, jus, mo wota blong supsup, from we fiva i stap tekemaot plante wota long bodi blong hem.b (I nogud blong givim ol dring we oli gat kafin long olgeta, olsem sam kaen lemonad mo blak ti. Ol dring olsem oli save tekemaot moa wota long bodi.) Sipos i wan bebi nomo we i fiva, gohed blong givim titi long hem. Yu no mas givim kakae we i hadwok blong bel i tanem, from we fiva i mekem se bel i no wokgud.
Taem bodi blong pikinini i hot bitim 38.9 digri Celsius, plante papa mama oli go pem meresin long drag stoa, maet Panadol no ibuprofen. Be i impoten blong folemgud ol advaes we oli raetem long botel. (Long saed blong pikinini we i no gat tu yia yet, mama papa i mas luk dokta fastaem, bifo we tufala i givim meresin long hem.) Ol meresin blong daonem fiva oli no save kilim ol smosmol bebet we oli givim sik. Taswe, sipos pikinini i stap kof no i gat wan narafala sik olsem, ol meresin ya oli no save mekem hem i kamgud kwik moa. Maet oli mekem hem i haremgud lelebet, hemia nomo. Sam dokta oli talem se i nogud blong traem daonem fiva wetem aspirin, sipos we pikinini i no gat 16 yia yet. Oli faenemaot se hemia i save givim sik ya Reye we pikinini i save ded from.c
Sipos yu waepem bodi blong pikinini wetem wan kaliko we i wetwet, samting ya i save mekem fiva i godaon. Mekem pikinini i sidaon long wan besin we wota blong hem i hot lelebet be i no hot tumas, mo i no dip tumas, maet sam sentimita nomo. Nao waepem hem wetem kaliko we i wetwet. (Yu no mas waepem hem wetem alkol, from we samting ya i posen.)
Bokis we i stap long narafala pej i givim gudfala advaes blong soem wetaem i gud blong singaot dokta. I impoten blong singaot dokta sipos i gat ol strong sik long ples blong yu, olsem dengi fiva, Ebola fiva, taefoid fiva, mo yala fiva.
Ale, beswan samting i blong traem mekem we pikinini blong yu i no krakrae tumas. Tingbaot se, wanwan taem nomo fiva i save kam antap bitim mak, we i spolem haf blong bren blong pikinini no we pikinini i save ded from. Taem fiva i mekem pikinini i slak we bodi blong hem i seksek nogud mo spet i kamaot long maot blong hem olsem sop, samting ya i save mekem yu yu fraet. Be hemia tu, klosap oltaem i no save mekem i nogud long pikinini blong longtaem.
Samting we i moagud yet, i blong traem blokem ol bebet we oli givim fiva long pikinini. Beswan rod blong mekem olsemia, i blong tijim pikinini blong stap klin long bodi. Tijim hem blong wasem han blong hem oltaem wetem sop, antap moa, bifo we hem i kakae, afta we hem i go long tolet, afta we hem i stap long wan ples we ol man oli fasfas long hem, mo afta we hem i pleplei wetem anamol. Be, nating se yu traehad blong protektem hem, maet hem i fiva smol sam samtaem. Sipos i olsem, yu no mas wari bitim mak. Olsem yumi luk finis, yu save mekem plante samting blong givhan long pikinini blong yu blong kamgud bakegen.
[Futnot]
a Samting ya i dipen long weples oli testem bodi mo wanem kaen glas oli yusum blong jekem hot blong bodi.
b Lukluk Wekap! Eprel 8, 1995, pej 11 (Franis mo Inglis), we i tokbaot wan spesel meresin we yu nomo yu save wokem taem bel blong pikinini i ron mo taem hem i stap traot wetem fiva ya.
c Reye i wan strong sik blong ol nev we pikinini i save kasem from wan narafala sik we bebet i putum long blad.
[Bokis blong pija long pej 27]
Singaot Dokta Sipos Pikinini We i Fiva . . .
◼ I gat tri manis no maet i no gat tri manis yet, mo sipos bodi blong hem i hot olsem 38 digri Celsius no i go antap moa, taem oli putum glas blong makem hot i stap long as blong hem
◼ I gat tri kasem sikis manis blong hem, mo bodi blong hem i hot olsem 38.3 digri Celsius no i go antap moa
◼ I gat bitim sikis manis mo bodi blong hem i hot olsem 40 digri Celsius no i go antap moa
◼ I no wantem dring wota, mo yu luk ol saen we oli soem se bodi blong hem i lusum tumas wota
◼ I seksek mo spet i kamaot long maot blong hem olsem sop, no sipos bodi blong hem i slak tumas
◼ I stap fiva yet afta we 72 aoa i pas
◼ I stap krakrae bitim mak mo i luk olsem we i stap lusum hed
◼ I skras long bodi blong hem, i hadwok blong pulum win, bel blong hem i ron, no i traot plante
◼ I no save tanem nek blong hem, no wantaem nomo hed blong hem i soa bitim mak
[Credit Line]
Source: The American Academy of Pediatrics