Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g05 Julae pp. 26-28
  • ?Mi Mi Mas Mekem Olsem Wanem Long Wan Gel We i Soem Se i Laekem Mi?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Mi Mi Mas Mekem Olsem Wanem Long Wan Gel We i Soem Se i Laekem Mi?
  • Wekap!—2005
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Tingbaot Filing Blong Gel
  • Luksave Samting We i Tru
  • Tingting Gud Bifo We Yu Ansa
  • ?Olsem Wanem Mi Save Talem ‘No’?
    Wekap!—2001
  • ?Olsem Wanem Sipos Hem i Talem ‘No’?
    Wekap!—2005
  • ?Olsem Wanem Mi Save Talemaot Filing Blong Mi Long Hem?
    Wekap!—2005
  • Ol Samting We Oli Mekem Wan Rao i Kamaot
    Wekap!—1994
Luk Moa Samting
Wekap!—2005
g05 Julae pp. 26-28

Ol Yangfala Oli Askem . . .

?Mi Mi Mas Mekem Olsem Wanem Long Wan Gel We i Soem Se i Laekem Mi?

“Susan i mekem faswan samting blong soemaot se hem i laekem mi. Mi mi no kros long hem, mi mi haremgud long samting ya.”​—⁠James.a

“Sipos wan man i stap giaman nomo long ol woman, bigfala trabol i save kamaot taem wan woman i soem se i laekem hem.”​—⁠Roberto.

I NO longtaem i pas, wan gel i talem long yu se hem i wantem askem wan samting long yu. Plante taem yu luk gel ya, hem i stap joen long grup blong ol yangfala we yu yu stap kampani wetem olgeta. Yu yu haremgud blong toktok wetem hem mo blong mekem sam samting tugeta. Be tok ya we hem i talem long yu i mekem yu yu sek bigwan. Hem i wantem se yutufala i fren, mo hem i stap askem tingting blong yu long saed ya.

Sipos yu yu gat tingting ya se boe nao i mas statem fasin fren wetem gel, ating yu yu sapraes long gel ya. I tru, plante taem boe nao i askem gel. Be, taem gel ya i mekem faswan samting blong soemaot se hem i laekem yu, hem i no brekem wan rul blong Baebol.b Sipos yu tingbaot samting ya, bambae i isi moa long yu blong ansa long hem long gudfala fasin.

Ale, yu yu tingting long ol tok blong gel ya, nao yu luksave se yu yu yang tumas blong fren wetem wan gel, no maet yu ting se yu yu no laekem gel ya long fasin ya we yu wantem fren wetem hem. Maet yu harem se yu tu yu gat fol, from we maet yu yu bin givim rong tingting long gel ya. ?Ale, yu mas mekem wanem? Fastaem, yu mas tingbaot filing blong gel ya.

Tingbaot Filing Blong Gel

Tingbaot olsem wanem i had long gel ya blong talemaot filing blong hem long yu. Hem i wantem se yu yu laekem hem, ale, long ol dei bifo we hem i toktok long yu, ating hem i lanem bakegen mo bakegen ol tok we bambae hem i talem long yu. Nao, afta we hem i lanem blong joenem ol stret tok wetem stret smael, hem i wari se maet yu yu talem ‘no.’ Be sloslo, hem i mekem tingting blong hem i strong, i winim fasin fraet ya, mo i talemaot long yu wanem i stap long hat blong hem.

?From wanem hem i mekem samting ya we i no isi nating blong mekem? Maet hem i stap drim nomo. Be maet i no olsem. Ating hem i tinghae long sam gudfala fasin blong yu. Maet smol man nomo oli tinghae long yu olsem. Taswe, ating hem i wantem leftemap yu long ol tok blong hem, nating se hem i no talem stret olsem. Ating i no evri dei we i gat wan man i leftemap yu olsem.

Save ya we yu yu jes ridim, i no blong jenisim desisen blong yu, be i blong mekem yu yu tingbaot se yu mas soem kaen fasin long gel ya. Yangfala Julie i talem se: “Nating sipos boe ya i no gat filing long gel ya, be hem i mas haremgud se wan gel i ting se hem i spesel. Taswe, hem i mas kaen mo i mas talem ‘no’ long gel ya long gudfala fasin, hem i no mas tok strong long hem.” Ale, fastaem bambae yumi tokbaot olsem wanem blong ‘talem “no” long gudfala fasin,’ mo faenem wan rod blong lego hem long kaen fasin.

?Olsem wanem sipos yu bin talem ‘no’ long hem bifo finis? Ating naoia yu wantem tok strong long hem. Yu mas faet agensem filing ya. Ol Proveb 12⁠:18 i talem se: “Ol tok nogud we man i sakem we i no tingbaot i save mekem narafala man i harem nogud, olsem we naef blong faet i stikim hem, be tok we i waes i save mekem man i harem gud bakegen.” ?Olsem wanem yu save talem “tok we i waes”?

Fastaem, maet yu talem tangkiu long hem from we hem i talemaot filing blong hem long yu, mo from we hem i tinghae long yu. Talem long hem se yu yu sore sipos yu bin givim rong tingting long hem, mo se yu no minim blong mekem olsem. Talem long kaen mo klia fasin se yu yu no gat sem filing olsem hem. Sipos hem i no kasem save long ansa blong yu mo yu nidim blong talem strong moa, yu yu mas kaen yet, yu no mas tok nogud blong daonem hem. Tingbaot se ol filing blong hem oli sofsof tumas, bambae i isi nomo blong spolem olgeta. Taswe yu mas gat longfala tingting. ?Olsem wanem sipos yu yu stap long ples blong hem mo hem nao i stap talem ‘no’ long yu? ?Bambae yu glad sipos hem i toktok long yu long kaen fasin? !Yes!

Be maet hem i strong blong talem se yu yu minim nomo blong pulum filing blong hem. Ating hem i talem sam samting we yu bin mekem we i givim tingting long hem se yu yu laekem hem. Maet hem i se: ‘Tingbaot taem ya we yu bin givim wan flaoa long mi,’ no ‘?Olsem wanem long tok ya we yu bin talem long mi taem yumitu bin wokbaot tugeta las manis?’ Naoia, yu yu mas skelemgud fasin blong yu.

Luksave Samting We i Tru

Long taem bifo, plante man we oli wokbaot blong faenem ol niufala kantri, oli tingbaot niufala ples we oli faenem olsem samting we oli mas winim mo yusum nomo. Tede, sam man oli gat semfala tingting long ol woman. Oli laekem blong fren wetem ol woman, be oli no wantem ol wok we i joen wetem mared. Oli no wantem mekem promes blong mared long wan woman, ale oli pleplei wetem filing blong ol woman blong pulum olgeta. Man olsem, i stap giaman nomo long ol woman blong pulum olgeta blong laekem hem. Wan Kristin elda i talem se: “I luk olsem we sam boe oli fren wetem ol gel, wan afta narawan. I no stret blong pleplei olsem wetem filing blong ol woman.” Man we i mekem fasin ya, hem i tingbaot hem wan nomo. ?Bambae hem i kasem wanem frut?

Baebol i talem se: “Man we i giaman long narafala man, nao i mekem hem i go rong, be biaen i talem se i stap mekem blong laf nomo, hem i olsem man we i no gat hed, we i stap pleplei long ol tul blong faet we i save kilim man i ded.” (Ol Proveb 26⁠:​18, 19) Taem man i tingbaot hem wan nomo mo fasin ya i pusum hem blong fren wetem wan woman, sloslo woman ya bambae i luksave samting ya. Nao giaman fasin blong man ya bambae i spolemgud hat blong woman ya, olsem stori ya i soemaot.

Wan yangfala man i fren wetem wan woman, be hem i no gat tingting blong mared wetem woman ya. Hem i tekem woman ya i go long ol gudfala restorong, mo tufala i go long ol lafet tugeta. Hem i haremgud blong joen wetem woman ya, mo woman ya i glad tu long ol samting we man ya i mekem long hem, from we hem i ting se man ya i stap fren wetem hem. Be biaen, woman ya i harem nogud tumas taem hem i faenemaot se man ya i laekem blong kampani wetem hem nomo.

Nao tingbaot sipos yu bin givim rong tingting long gel ya we i jes kam luk yu, nating se yu no minim blong givim tingting ya long hem. ?Yu yu mas mekem wanem? I nogud blong rao long hem mo traem mekem eskius from fasin blong yu. Samting ya bambae i mekem gel ya i kros moa. Tingbaot rul ya blong Baebol: “Sipos yu stap traem haedem ol sin blong yu, bambae yu no save win long laef blong yu. Be sipos yu tanem tingting blong yu, nao yu talemaot ol sin ya blong yu long Hae God, mo yu gowe long olgeta, hem bambae i gat sore long yu.” (Ol Proveb 28⁠:13) Taswe yu mas tok tru. Sipos hem i bin kasem rong tingting, yu mas luksave se maet yu nao yu bin givim rong tingting ya long hem. Sipos yu bin luk se hem i gat filing long yu mo yu bin yusum hem nomo, yu mas talemaot long hem se yu bin mekem wan bigfala rong. Talem sore long hem wetem fulhat blong yu.

Be yu no mas ting se bisnes ya bambae i finis taem yu talem sore long hem. Ating gel ya bambae i kros long yu blong longtaem lelebet. Maet yu mas eksplenem samting we yu bin mekem long papa mama blong hem. Mo maet yu mas rere blong kasem sam narafala nogud frut tu. Galesia 6⁠:7 i talem se: “Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” Be sipos yu talem sore mo yu mekem evri samting we yu save mekem blong stretem rong blong yu, bambae yu save givhan long gel ya blong gohed long laef blong hem. Mo trabol ya bambae i tijim yu blong “no moa giaman” long saed blong eni samting long laef, mo long saed blong fasin fren blong yu wetem ol gel tu.​—⁠Ol Sam 34⁠:⁠13.

Tingting Gud Bifo We Yu Ansa

?Be olsem wanem sipos yu yu laekem gel ya we i jes talemaot filing blong hem long yu, mo yu rili wantem save hem moa? Sipos i olsem, yu mas luksave se taem yu fren mo goaot wetem wan gel, hemia i no wan pleplei. Ol strong filing we oli kasem boe mo gel taem tufala i fren, oli blong lidim tufala i go kasem mak we tufala i mekem promes blong mared. Afta we tufala i mared, ol filing ya oli givhan long tufala blong kam wan bodi, olsem hasban mo waef. ?Save ya i mas mekem wanem long yu?

Taem yu yu tingbaot gel ya, maet yu luksave se hem i naes long plante fasin. Hem i openem doa finis blong yutufala i fren, ale yu yu harem se doa ya i mas stap open nao. Be i nogud yu hareap tumas blong stat fren wetem hem. I moagud we naoia yu mekem sam samting blong blokem bigfala trabol mo sore we i save kamaot biaen.

Maet naoia no long wan narafala taem we yu jusum, yu save toktok wetem samfala we oli savegud gel ya, mo we oli bigman long tingting blong olgeta. Talem long gel ya tu blong hem i go luk samfala we oli savegud yu. Yu mas askem long olgeta we oli savegud gel ya blong oli talem ol gudfala fasin mo ol slak fasin blong hem. Mo gel ya i mas askem sem kwestin long saed blong yu long olgeta we oli savegud yu. Maet yutufala i askem sam Kristin elda tu blong oli talem tingting blong olgeta. I gud blong save sipos hemia we yu wantem fren wetem hem i gat gudnem insaed long Kristin kongregesen.

Be maet yu askem se: ‘?From wanem ol narafala oli mas kam insaed long bisnes blong mi?’ From we, nating se fasin fren ya i bitwin long yutufala nomo, be i waes blong save tingting blong sam narafala tu. Mo fasin ya i laenap wetem Baebol, from we Ol Proveb 15⁠:22 (NW ) i talem se: “Taem i gat fulap man blong givim advaes, bambae ol plan oli kamtru.” Olgeta we yu toktok wetem olgeta, we oli bigman long tingting blong olgeta, bambae oli livim desisen i stap long yu nomo. Be “advaes we i kamaot long hat” blong olgeta i save soemaot sam samting long saed blong gel ya, mo long saed blong yu tu, we yu yu no luksave bifo.​—⁠Ol Proveb 27⁠:​9, NW.

James, we yumi tokbaot finis, hem i mekem samting ya. Nating se hem i no moa stap wetem papa mama blong hem, be hem i go toktok wetem tufala long saed blong Susan. Biaen, Susan i givim nem blong samfala we oli savegud hem i go long James, mo James i mekem sem mak long Susan. Ale tufala i go storian wetem olgeta, blong save tingting blong olgeta long saed blong fasin fren blong tufala. Nao tufala i kasem ol gudfala ripot. Ale tufala i stat fren blong luk sipos tufala i save wokem wan gudfala mared tugeta. Sipos yu yu folem rod ya bifo we filing blong yu i kam strong tumas, bambae yu sua moa long desisen blong yu.

Samting we i impoten moa, se yu mas prea long Jeova. Fasin fren blong yu wetem gel ya i mekem se yutufala i stap go from mared naoia. Askem long God blong i halpem yu blong luksave sipos fasin fren ya bambae i lidim yutufala i go kasem mak ya. Antap moa, askem long God blong i halpem yutufala blong tekem ol desisen we bambae oli pulum yutufala i kam klosap moa long hem. Sipos yutufala i wantem glad tru, yutufala i mas stap klosap long hem oltaem.

[Ol futnot]

a Mifala i jenisim ol nem long stori ya.

b “Ol Yangfala Oli Askem” long Wekap! blong Jenuware-Maj, 2005, i tokbaot olsem wanem gel i save talemaot long boe se hem i wantem fren wetem hem.

[Tok blong pija long pej 27]

Sipos yu yu no intres long gel ya, lukaotgud blong no givim rong tingting long hem

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem