Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g 10/07 pp. 12-14
  • ?Olsem Wanem Mi Save Stopem Ol Toktok Ya Blong Rod?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Mi Save Stopem Ol Toktok Ya Blong Rod?
  • Wekap!—2007
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Yusum Ol Mesin Blong Talemaot Ol Toktok Blong Rod
  • Toktok Blong Rod We i Gud?
  • !Jenisim Storian Ya!
  • Taem Narafala i Talem Samting We i Spolem Yu
  • Beswan Rod Blong Agensem Toktok Olsem
  • ?Wanem i Rong Wetem Fasin Blong Tokbaot Narafala?
    Wekap!—1999
  • ?Olsem Wanem Sipos Ol Man Oli Stap Gosip Long Saed Blong Mi?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • ?Yumi Tokbaot Wanem Long Ol Magasin?
    Kingdom Wok Blong Yumi—2007
  • Ol Man Blong Ridim Wekap! Oli Talem
    Wekap!—2000
Wekap!—2007
g 10/07 pp. 12-14

Ol Yangfala Oli Askem . . .

?Olsem Wanem Mi Save Stopem Ol Toktok Ya Blong Rod?

“Mi bin go long wan lafet, mo long nekis dei blong hem, i gat ol toktok i goraon se mi mi bin slip wetem wan boe. !Tok ya i no tru nating!”—Linda.a

“Sam samtaem mi harem wan tok i goraon se mi mi stap fren wetem wan gel—!wan gel we mi no save hem nating! Plante man we oli talemaot ol toktok blong rod oli no jekem fastaem blong faenemaot sipos tok ya i tru.”—Mike.

OL TOKTOK blong rod i save givimaot wan stori we i pulum tingting blong yu i bitim wan sinema. Ridim tok ya blong Amber we hem i gat 19 yia blong hem: “Oltaem mi harem ol stori long saed blong mi. Toktok i bin goraon se mi mi gat bel, mo se mi mi spolem finis sam pikinini long bel blong mi, mo se mi mi stap salem mo pem ol drag, mo mi stap yusum drag tu. ?From wanem oli talem ol tok olsem? !Mi mi no save!”

Yusum Ol Mesin Blong Talemaot Ol Toktok Blong Rod

Taem papa mama blong yu i yangfala, ol man oli talem ol toktok blong rod wetem maot blong olgeta nomo. Be tede, ol man oli yusum ol mesin blong mekem olsem. Sipos wan boe no wan gel i wantem spolem nem blong narafala, hem i no nid blong toktok nating. Hem i save yusum kompiuta no mobael fon blong sanem mesej i go long plante man wantaem. Hem i nidim nomo blong pusum sam baten blong sanem wan rabis stori i go long plante narafala we oli glad blong kasem ol nius olsem.

Samfala oli talem se naoia ol man oli laekem moa blong yusum Intenet i bitim telefon blong pasem ol toktok blong rod i goraon. Samfala oli putumap wan Web saet long Intenet jes blong daonem mo spolem narafala. Plante moa man oli yusum ol Web saet we oli kolem ol blog, hemia se oli raetem ol save long saed blong olgeta nomo, nao sam narafala oli save raetem ol toktok blong olgeta tu, gogo oli fulumap pej wetem ol toktok blong rod we oli fraet blong talem wetem maot blong olgeta. Long wan ples, 58 pesen blong ol yangfala oli talem se narafala i bin raetem sam samting long Intenet blong spolem olgeta.

?Be fasin ya blong tokbaot narafala, hem i rong evritaem? ?I gat sam . . .

Toktok Blong Rod We i Gud?

?Tok ya i tru no i giaman?

Evri toktok blong rod i nogud. ◻ Tru ◻ Giaman

?Olsem wanem? ?I tru no i giaman? I dipen long wanem kaen tok we yu yu ting se i “toktok blong rod.” Sipos yu ting se toktok blong rod i minim ol storian nomo, ating hem i wan gudfala samting. Baebol i talem se yumi mas “intres long laef blong ol narafala.” (Filipae 2:4, New Century Version) Hemia i no min se yumi stap go insaed long prapa bisnes blong narafala, nogat. (1 Pita 4:15) Be ol storian oli save givim ol gudfala save long yumi, olsem, hu bambae i mared, hu i jes karem pikinini, hu i nidim help. Tru ya, yumi no save talem se yumi intres long ol narafala sipos yumi neva tokbaot olgeta.

Nating se i olsem, wan gudfala storian i save kam ol toktok we i spolem narafala. Tingbaot tok ya: “I gud sipos Robert i mared wetem Susan.” Tok ya i gud nomo. Be biaen, maet narafala i ripitim olsem: “Mi harem oli talem se Robert bae i mared long Susan.” Be tufala i no stap fren nating. Ating bambae yu talem se ‘hemia i no wan bigfala trabol.’ !Be sipos yu yu Robert no Susan, maet i wan bigfala trabol!

Julie we i gat 18 yia blong hem, i harem ol toktok blong rod we i spolem hem. Hem i se: “Mi mi kam kros, mo biaen i had long mi blong trastem ol narafala bakegen.” Sem mak long Jane we i gat 19 yia blong hem. Hem i se: “Ol toktok blong rod se mi mi stap fren wetem wan boe i mekem se mi fraet blong storian wetem boe ya. I no stret, from we mitufala i gudfren, mo mi ting se i stret nomo blong mitufala i storian, we ol narafala oli no toktok from.”

I klia se ol toktok blong rod i save spolem narafala. Be plante we oli bin harem nogud long ol toktok olsem, oli agri se olgeta tu oli bin talem sam toktok blong rod. I tru se taem wan man no woman i talem sam toktok blong daonem narafala, i isi nomo blong yu joenem i go. ?From wanem i isi? Phillip we i gat 18 yia blong hem i talem se: “Hem i wan rod blong ronwe long ol problem blong yu. Yu glad moa blong tokbaot ol problem blong narafala i bitim we yu tokbaot ol problem blong yu wan.” ?Ale, yu save mekem wanem sipos wan gudfala storian i jenis i kam ol toktok blong rod we i save spolem narafala?

!Jenisim Storian Ya!

Tingbaot sipos yu stap draevem wan trak long wan rod we ol trak oli fasfas long hem. Yu mas gat gudhan blong draev, from we wantaem nomo, wan samting i save hapen we i mekem se yu mas muf i go long wan saed, letem narafala trak i go fastaem long yu, no maet yu mas stop olgeta. Sipos yu stap wekap gud long tingting blong yu mo yu wantem stap sef, bambae yu lukluk i go longwe long fored mo tekem aksen we i stret blong i no gat wan aksiden.

I sem mak long saed blong ol storian. Klosap oltaem yu save luksave sipos wan storian i stap go nogud we i save kam ol toktok blong rod. Taem yu luk se samting ya i stat hapen, yu mas gat gudhan blong jenisim storian, olsem we yu stiarem trak i go long saed blong rod taem i gat nid. Sipos yu no mekem olsem, lukaot—toktok ya blong rod i save spolem narafala. Mike i talem se: “Mi bin talem sam tok we i no kaen nating long saed blong wan gel. Mi talem se gel ya i krangke long ol boe. Biaen, wan narafala i talemaot bakegen long gel ya. Nao hem i kam luk mi, mo bambae mi neva fogetem voes blong hem taem hem i talem se tok ya i rili spolem filing blong hem. Mitufala i stretem trabol ya, be biaen mi harem nogud from we ol toktok blong mi nao i bin spolem hem.”

I tru, yumi nidim strong tingting blong stopem wan storian we i kam toktok blong rod. Nating se i olsem, Carolyn we i gat 17 yia blong hem i talem tru, se: “Yu mas lukaotgud long ol toktok blong yu. Sipos yu no save trastem gud man ya we i bin talem sam toktok long yu, i moagud we yu no ripitim, from we maet yu talemaot ol giaman toktok.”

Blong stap longwe long ol storian blong rod we oli save spolem narafala, yumi mas folem advaes ya blong Baebol:

“Taem man i stap toktok tumas, i isi nomo blong hem i mestem tok blong hem, nao i foldaon long sin, be man we i waes, hem i save satem maot blong hem, i no tok.” (Ol Proveb 10:19) Sipos yu toktok tumas, i isi nomo blong talem wan samting we biaen yu save harem nogud from. !I moagud we ol man oli tingbaot yu olsem wan man we yu stap kwaet mo yu lesin, i bitim we oli tingbaot yu olsem wan bigmaot!

“Oltaem, gudfala man i tingting gud fastaem, nao biaen i tok, be man nogud i stap sakem tok kwiktaem nomo, mo tok blong hem i blong statem trabol nomo.” (Ol Proveb 15:28) !Ale, tingting gud fastaem, nao biaen yu save toktok!

“Yufala i mas tok tru nomo long yufala.” (Efesas 4:25) Bifo we yu toktok, meksua se samting we yu wantem talem i tru.

“Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.” (Luk 6:31) Nating sipos yu jekem finis se save we yu wantem talemaot i tru, be bifo we yu talemaot long narafala i gud blong askem se, ‘?Sipos wan narafala i talemaot sem save ya long saed blong mi, bambae mi harem gud?’

“Oltaem yumi mas strong blong folem ol fasin we i save mekem pis, mo we i save givhan long yumi, blong leftemap yumi.” (Rom 14:19) Nating se save we yu talemaot i tru, be sipos hem i no leftemap tingting, hem i save mekem narafala i harem nogud.

“Yufala i mas traehad oltaem blong yufala i stap gud long laef blong yufala, we yufala i stap lukaot long ol bisnes blong yufala nomo. Mo yufala i mas hadwok long han blong yufala.” (1 Tesalonaeka 4:11) Yu no mas intres bitim mak long bisnes blong narafala. I gat plante narafala rod blong yusum taem blong yu we oli moagud.

Taem Narafala i Talem Samting We i Spolem Yu

Ating yu yu agri se i stret blong bos long tang blong yu mo no talemaot ol toktok blong rod blong spolem narafala. Be taem narafala i talem sam toktok long saed blong yu, maet yu tingting dip moa long bisnes ya. Joanne we i gat 16 yia blong hem i harem nogud long sam tok we narafala i talemaot blong spolem hem, i se: “Mi mi harem se neva bambae mi save gat ol fren bakegen. Samtaem, long naet, mi krae we mi krae. !Mi harem se oli bin spolem mi fulwan!”

?Yu save mekem wanem sipos narafala i talemaot ol toktok blong rod we i spolem yu?

◼ Tingbaot wanem i stap biaen long ol tok ya. Traem kasem save long tingting we i pusum narafala ya blong talemaot ol toktok blong rod. Samfala oli tok olsem blong pulum plante man blong laekem olgeta, oli wantem mekem ol narafala oli ting se oli gat plante save. Karen we i gat 14 yia blong hem i talem se: “Oli tokbaot ol narafala from we oli wantem se ol man oli ting se oli gat ol laswan save long saed blong evri samting.” Sam yangfala oli no tinghae long olgeta wan, ale taem oli daonem narafala, samting ya i leftemap olgeta. Renee we i gat 17 yia blong hem, i talem wan narafala risen from wanem plante man oli talemaot ol toktok blong rod, i se: “Oli no gat wan samting blong mekem mo oli les long laef. Ale oli girap oli mekem toktok i goraon blong statem wan trabol, nao i gat wan samting long laef blong olgeta we oli save intres long hem.”

◼ Kontrolem Kros. Sipos wan toktok blong rod i spolem yu nao yu no kontrolem filing blong kros mo sem we i kasem yu, maet yu save talem no mekem samting we bambae yu sore from. Ol Proveb 14:17 i talem se: “Man blong kros kwik i save mekem ol krangke samting.” Long taem olsem, yu mas strong moa blong kontrolem kros blong yu. I isi blong talem samting ya be i no isi blong mekem. Be sipos yu kontrolem kros, bambae yu no foldaon long semfala trap we narafala ya i bin foldaon long hem taem hem i mekem ol toktok i goraon long saed blong yu.

◼ Traem luksave sipos narafala ya i rili wantem spolem yu. Traem ansa long ol kwestin ya: ‘?Mi mi sua se tok ya we mi harem, hem i long saed blong mi? ?Hem i rili wan toktok blong rod no maet mi no bin kasem save gud long samting we narafala ya i talem? ?Mi mi stap letem toktok blong narafala ya i stikim mi tumas?’ I tru se toktok blong rod we i spolem yu hem i nogud. Be sipos yu kam kros kwiktaem from ol toktok olsem, maet fasin we yu mekem i daonem yu moa long tingting blong ol narafala, i bitim we ol toktok blong rod ya i daonem yu. Taswe, i gud blong tekem tingting ya we i givhan long Renee. Hem i talem se: “Mi mi harem nogud taem narafala i talem samting we i nogud long saed blong mi, be oltaem mi traem blong holem kros blong mi. Mi mekem olsem from we, ating nekis wik bambae oli tok daonem wan narafala man no wan narafala samting.”b

Beswan Rod Blong Agensem Toktok Olsem

Baebol i talem se: “Plante taem, yumi evriwan i mekem i no stret.” Mo vas ya i gohed moa i se: “Man we i no mekem mastik samtaem long toktok blong hem, hem i wan man we i stret gud olgeta. Man olsem bambae i save blokem olgeta rabis samting we i save spolem laef blong hem.” (Jemes 3:2) Taswe, i no waes blong tinghevi long evri toktok we ol narafala oli talem long saed blong yu. Prija 7:22 i talem se: “Yu save, plante taem, yu tu yu singaot trabol i kam long narafala man.”

Beswan rod blong stanap strong agensem ol toktok blong rod we i spolem yu, hemia blong mekem gudfala fasin. Jisas i talem se: “Frut we i kamaot long laef blong man i pruvum se waes blong God i stret.” (Matiu 11:19, NW) Taswe yu mas traem wetem fulhat blong yu blong holem fasin fren wetem ol narafala mo soemaot lav. Maet yu sapraes olsem wanem gudfala fasin i save mekem ol toktok blong rod i stop kwiktaem. Sipos i no stop, be bambae yu yu naf blong stanap strong agensem trabol ya.

[Ol futnot]

a Mifala i jenisim nem blong ol man long stori ya.

b Maet samtaem nomo, i waes blong go luk hemia we i bin mekem toktok ya i goraon mo toktokgud long hem blong stretem bisnes ya. Be plante taem i no nidim blong mekem olsem, from we “man we i stap lavem narafala man, oltaem hem i save fogivim hem from ol sin blong hem.”—1 Pita 4:8.

SAM SAMTING BLONG TINGBAOT

◼ ?Olsem wanem yu save blokem fasin ya blong mekem toktok blong rod i goraon long saed blong narafala?

◼ ?Bambae yu yu mekem wanem sipos narafala i talemaot ol toktok blong rod long saed blong yu?

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem