Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g10 Jenuware pp. 6-7
  • Papa Mama Halpem Pikinini Blong Yu

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Papa Mama Halpem Pikinini Blong Yu
  • Wekap!—2010
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Stat Taem Pikinini i Smol Yet
  • Pikinini i Mas Gat ‘Waes Mo Fasin Blong Luksave Mining Blong Ol Samting We i Had’
  • ?Olsem Wanem Teknoloji i Save Afektem Pikinini Blong Yu?
    Wekap!—2021
  • Teknoloji i Kam Antap Bigwan
    Wekap!—2010
  • Papa Mo Mama, Trenem Pikinini Blong i Lavem Jehova
    Wajtaoa Stadi—2019
  • Taem Yu Yusum Teknoloji Tingbaot Narafala Mo No Westem Taem Mo Mane Blong Yu
    Wekap!—2010
Luk Moa Samting
Wekap!—2010
g10 Jenuware pp. 6-7

Papa Mama Halpem Pikinini Blong Yu

“Bifo, yumi stap wari se pikinini blong yumi i stap spenem tumas taem blong lukluk televisin. Be naoia i gat ol video gem, kompiuta, mo mobaelfon tu. Hemia plante samting tumas blong pikinini i tingting long hem, mo i save mekem we pikinini i fas long ol samting ya mo i harem se i nidim oltaem . . . Bren blong olgeta i lan blong harem plante noes mo blong lukluk plante pija, ale taem we oli no moa gat ol noes mo pija ya, oli no moa save wanem blong mekem.”​—Mali Mann, wan dokta.

FROM we save long saed blong teknoloji mo Intenet i stap kam antap moa, naoia plante moa man oli fas long ol masin. Plante yangfala oli no save aot long haos sipos oli no karem mobaelfon blong olgeta no MP3 blong olgeta blong lesin long miusik. Oltaem nomo ol man oli stap wokem ol niufala masin we oli naf blong mekem plante moa samting wantaem, mo praes blong olgeta i no sas tumas tu. Samting ya i mekem we, long taem we i stap kam, bambae i gat plante moa man bakegen we oli save pem ol samting ya. Ale, ol papa mama tu bambae oli luk se i had moa blong lukaot long ol pikinini blong olgeta, trenem olgeta, mo stretem olgeta.

Be ol papa mama oli naf blong winim ol hadtaem ya sipos oli mekem tu impoten samting. Faswan samting se: Oli mas luksave se toktok blong Ol Proveb 22:15 i tru tumas taem hem i se: “Fasin blong pikinini i blong mekem ol krangke samting we oli no tingting gud long olgeta, be wip i save tijim olgeta wanem nao stret rod blong folem.” (Good News Bible) Seken samting se: Traem kasem save olsem wanem teknoloji i save givhan long pikinini blong yu mo olsem wanem i save spolem hem tu, ale traem pulum pikinini blong yu blong yusum teknoloji long fasin we i save givhan long hem.

Stat Taem Pikinini i Smol Yet

Long plante famle, faswan teknoloji we pikinini i lan long hem, hemia televisin. Plante taem ol papa mama oli mekem we televisin i kam olsem haosgel, blong lukaot long ol pikinini blong olgeta. Sam man we oli stadi long tingting blong man, oli talem se sipos smol pikinini i stap wajem televisin bitim mak, samting ya i save mekem we hem i kam les blong mekem spot, bambae hem i ting se laef i sem mak nomo olsem samting we hem i wajem long televisin, hem i save gat trabol long filing, mo biaen, taem hem i go long skul, bambae hem i no save lesingud long tija. Dokta Mali Mann i talem se sam dokta maet oli save ting se ol pikinini ya “oli gat problem we oli kolem Attention Deficit Disorder [ADD] no narawan we oli kolem Attention Deficit Hyperactivity Disorder [ADHD] no oli save ting se oli gat bipolar disorder, be ol pikinini ya oli no gat problem olsem nating.”a Taswe sam man oli ting se i moagud blong no letem ol pikinini we oli no kasem tu yia yet, oli lukluk televisin.

Kenneth Ginsburg we i tok long bihaf blong skul blong ol dokta blong ol pikinini long Amerika, i talem se: “Long fas mo seken yia blong pikinini, i impoten tumas we hem i lanem blong fasgud long papa mama blong hem.” Blong mekem olsem, ol papa mama oli mas toktok mo pleplei wetem pikinini blong olgeta mo oli mas ridim buk long hem. Plante papa mama oli savegud we sipos oli rid oltaem long pikinini blong olgeta, samting ya i mekem we pikinini tu i laekem rid, mo hemia bambae i givhan bigwan long hem biaen.

I tru se save long saed blong kompiuta mo ol narafala teknoloji olsem, oli impoten samting we plante milian pikinini long wol oli mas lanem. Be sipos yu luk we pikinini blong yu i stap intres bitim mak long kompiuta, ol kompiuta gem, Intenet, mo samting olsem, yu mas waes blong faenem narafala samting blong pulum intres blong hem. ?Yu save mekem wanem? Maet yu save traem pulum hem blong lanem wan narafala samting we hem i wokem wetem han nomo, no i save lanem blong plei miusik​—eni samting we i gud mo i defren long kompiuta mo we i pulum tingting mo intres blong pikinini.

Sipos yu jusum wan gudfala samting we pikinini blong yu i save mekem blong i no spenem tumas taem long kompiuta, bambae yu givhan bigwan long hem. Samting ya i save tijim pikinini blong yu long ol gudfala fasin olsem longfala tingting, i save lanem hem blong i no slakem han blong hem kwiktaem taem hem i luk we problem i kamaot, hem i lanem blong bos long tingting, mo i lanem tu blong wokem samting hem wan nomo folem prapa tingting blong hem i no folem wanem we wan masin i talem long hem. Ol fasin ya oli impoten tumas blong givhan long hem taem hem i kam bigwan, blong i save fesem ol defdefren samting long laef. Hem i mas luksave se i no ol masin we bambae oli save winim evri problem long laef blong hem.

Pikinini i Mas Gat ‘Waes Mo Fasin Blong Luksave Mining Blong Ol Samting We i Had’

Baebol i talem se ol bigman mo ol pikinini tu oli mas “yusum tingting” blong oli kam naf blong luksave mining blong ol samting we i had. (Rom 12:1, NW; Ol Proveb 1:8, 9; 3:21) Fasin ya i save mekem yumi naf blong luksave wanem samting i gud mo wanem samting i nogud, be i no hemia nomo, hem i save mekem yumi naf tu blong save samting we i waes mo samting we i no waes. Tingbaot hemia: Taem yu spenem plante aoa blong plei ol gem long kompiuta no blong wajem televisin, yu no stap brekem wan loa. ?Be yu ting se i waes blong mekem olsem? Taem yu pem ol laswan mobaelfon no niufala kompiuta, yu no brekem wan loa. ?Be yu ting se i waes blong mekem olsem? Ale, ?olsem wanem yu save halpem pikinini blong yu blong hem tu i lanem blong luksave kwiktaem wanem desisen we i waes blong tekem long saed blong teknoloji?

◼ Tokbaot ol denja. Taem yu soem long pikinini olsem wanem blong yusum mobaelfon mo televisin mo Intenet, pikinini i lanem samting ya kwiktaem nomo. Be from we pikinini i no gat waes mo i yang tumas, hem i no naf blong luksave ol denja. I gud yu talem long hem, wanem samting we hem i mas lukaot long hem mo olsem wanem hem i save blokem ol samting nogud we oli save kamaot from teknoloji. Tingbaot Intenet. I gat ol ples long Intenet we ol yangfala oli laekem go long hem blong mitim ol narafala yangfala, mo blong talemaot tingting blong olgeta. Be hemia ples we ol rabis man tu oli kam long hem, we tingting blong olgeta i stap long seks nomo. Oli kam long Intenet blong traem faenem ol pikinini we oli save mekem nogud fasin wetem olgeta.b (1 Korin 15:33) Papa mo mama we tufala i waes, bambae tufala i tijimgud pikinini blong tufala, blong hem i no talemaot wan samting long saed blong hem wan long Intenet.c

Maet pikinini i no laekem tumas we papa mama i stap spae long evri samting we hem i stap mekem. Mo sipos pikinini i soem se hem i bigman lelebet long tingting blong hem, ale i stret we papa mama i trastem hem, mo tufala i no nid blong jekem evri samting we hem i mekem. Be from we yu yu wan papa no wan mama, God i givim wok long yu nao blong trenem pikinini blong yu mo lukaot long wanem we hem i stap mekem. (Ol Proveb 22:6; Efesas 6:4) I gud sipos ol pikinini oli luksave se yu stap jekem samting we oli stap mekem from we yu lavem olgeta tumas, i no from we yu stap wantem spae long olgeta.

Be maet yu yu no gat save long ol teknoloji ya we pikinini blong yu i stap yusum. ?Olsem wanem yu save halpem olgeta? I gud yu traem lanem moa long saed ya. Tingbaot Melba we naoia i gat 90 yia blong hem. Hem i stat lanem blong yusum kompiuta taem hem i bitim 80 yia finis. Hem i se: “Fastaem we mi traem yusum samting ya, mi harem se i had tumas, mi wantem sakemaot long windo. Be afta we sam manis i pas, mi stat kasem save long hem, mo naoia mi save olsem wanem blong sanem ol imel, mo mi stap mekem sam narafala smosmol samting long hem we i isi nomo long mi.”

◼ Putum rul long saed blong taem we pikinini i save spenem long ol samting ya. Sipos yu luk we pikinini blong yu i stap hem wan nomo oltaem from we hem i spenem plante aoa tumas long fored long televisin, no long Intenet, no long ol gem long kompiuta, ale i gud yu putum rul. Maet yu putum rul se, long taem olsem, mo long ples olsem, bambae i tabu blong yusum ol teknoloji ya. Samting ya i save givhan long boe no gel blong yu blong hem i kasem save long toktok ya blong Baebol we i tru tumas se: “Blong evri samting i gat wan taem we i stret long hem.” Yes, i gat taem we famle i mas mekem samting tugeta, i gat taem blong pleplei wetem ol fren, i gat taem blong mekem homwok, i gat taem blong kakae, i gat taem blong mekem smol spot, mo plante narafala samting bakegen. (Prija 3:1, NW) Sipos yu putum rul we i no strong tumas, mo yu no stap jenisim ol rul ya oltaem, bambae yu mekem we laef blong famle blong yu i no olbaot be i gat oda long hem. Mo tu, bambae yu halpem ol pikinini blong oli lanem ol gudfala fasin, oli tingbaot narafala, mo oli save olsem wanem blong storian mo joen wetem ol narafala.

Long haf we i kam biaen bambae yumi tokbaot sam rul we oli save halpem yumi evriwan, bigman mo pikinini tu, blong yumi tingbaot narafala mo yumi no westem taem mo mane blong yumi taem yumi yusum teknoloji.

[Ol futnot]

a Pikinini we i gat ADD, hem i no save putum tingting blong hem i stap longtaem long wan samting. Pikinini we i gat ADHD, hem i mufmuv oltaem mo i no save stap kwaet. Mo pikinini we i gat bipolar disorder maet hem i kwaet mo i glad, ale wantaem nomo hem i kros mo i faerap.

b Ol papa mama oli save faenem gudfala advaes long Wekap! blong Oktoba 2008 (long Inglis mo Franis lanwis) we i tokbaot ol samting we papa mama i mas save long saed blong Intenet we pikinini blong olgeta i stap yusum. Nem blong haf ya long Inglis se “Children Online—What Parents Should Know.” Mo long ol Wekap! blong manis Maj mo Disemba 2007 wetem Jenuware 2008, papa mama i save faenem sam advaes tu long ol problem blong video gem, Intenet, mo ol doti pija long saed blong seks.

c Sam yangfala oli yusum mobaelfon tu blong sanem ol foto blong olgeta i go long ol fren blong olgeta, be ol foto ya oli long saed blong seks. Long Inglis ol yangfala oli stap kolem fasin ya se “sexting.” Fasin ya i soemaot se yangfala i no gat respek nating long bodi blong hem wan mo long tingting blong narafala. Mo tu, hem i wan fasin we i krangke nomo from we foto blong hem i save goraon i kasem plante man we yangfala ya i no save olgeta, mo we hem i no bin gat tingting tu blong sanem i go long olgeta.

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem