Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g10 Julae pp. 13-15
  • Lukaot Gud Long Famle Blong Yu Blong Oli No Kasem Flu

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Lukaot Gud Long Famle Blong Yu Blong Oli No Kasem Flu
  • Wekap!—2010
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Samting We Yu Save Mekem Blong Blokem Flu
  • Tingbaot Ol Narafala
  • Aids Rod Blong Faet Agensem
    Wekap!—1999
  • Yu Protektem Yu
    Wekap!—2016
  • Ol Vaeras—?Yu Save Mekem Wanem Blong Blokem?
    Sam Moa Topik
  • ‘Ol Strong Sik Oli Stap Kamaot Long Olgeta Ples’
    Wajtaoa—1992
Wekap!—2010
g10 Julae pp. 13-15

Lukaot Gud Long Famle Blong Yu Blong Oli No Kasem Flu

Long profet tok we Jisas i talem long saed blong en blong rabis fasin blong wol ya, hem i talem se ‘bambae i gat ol strong sik oli kam spolem ol man.’ (Luk 21:11) Wan long ol strong sik ya, hemia flu.

FLU i kamaot long wan smol bebet we ol man oli save luk wetem glas nomo. Bebet ya i go insaed long ol sela long bodi, nao i tekova, mo i mekem plante moa bebet we i olsem hem. Bebet blong flu i wok agensem ol haf blong bodi we oli givhan long man blong pulum win. Bebet ya i pas i go long narafala man taem man we i gat flu i snis, i kof, no i toktok, nao smol spet blong hem i kasem narafala. Flu i save pas hareap i go long fulap man wantaem, long plante defren ples.

Ol bebet olsem oli no kasem man nomo, be oli kasem ol anamol mo pijin tu. I gat tri defren kaen bebet blong flu we oli kolem A, B, mo C. Bebet A, hem nao we i stamba blong flu we i stap kasem ol man oltaem. Oli putum nem long ol bebet ya folem tufala protinb we oli kavremap bebet ya, nem blong tufala se hemagglutinin (H) mo neuraminidase (N).

Bigfala wari we ol man oli gat long saed blong ol bebet ya blong flu, hemia se oli save mekem pikinini hareap, mo ol pikinini ya oli defdefren evri taem. Mo tu, ol defren bebet oli save joen mo mekem wan niufala flu. Sipos flu ya i niuwan olgeta, bodi blong man bambae i no save bebet blong hem, ale bambae i no naf blong blokem.

Klosap oltaem, flu i kasem plante moa man long ol manis we oli kolkol. Ol man we oli stadi long ol bebet, oli jes faenemaot se taem ples i kolkol, skin we i kavremap wan bebet i kam sofsof olsem krim, nao samting ya i lukaot gud long bebet ya. Hemia i mekem se bebet ya i save laef i stap taem i flae i go olbaot long win. Nao taem i go insaed long jes blong man, skin blong bebet ya i ron olsem wota from we jes blong man i hot, ale bebet i save givim sik long man ya. Taswe i no kolkol win we i givim ol sik long man we bebet i karem, be win ya i mekem i isi long ol bebet ya blong oli go olbaot.

Samting We Yu Save Mekem Blong Blokem Flu

Plante gavman oli luksave se i impoten blong rere from ol flu, ale oli putumap wan plan we bambae oli folem kwiktaem sipos wan flu i kasem ol man. ?Be yu wan yu save mekem wanem? I gat trifala samting we yu save mekem blong blokem flu.

Mekem bodi i strong: Yu mas meksua se famle blong yu i stap slip gud, mo se oli stap kakae ol gudfala kakae we i save givim paoa long bodi blong blokem sik. Yu mas kakae plante frut mo olkaen kabis, ol samting olsem braon raes mo kon, wetem mit, faol mo fis we i no gat plante gris long hem. Ol kakae ya oli givim ol gudfala samting we bodi i nidim blong kam strong blong faetem ol sik.

Klinim gud evri samting: Evri dei, i gud blong waepem gud tebol mo eniples we yu rerem kakae long hem. Evri taem we yu yusum ol tul blong kuk mo kakae, yu mas wasem gud olgeta. Mo oltaem yu mas wasem ol bedsit mo blangket. Yu mas waepem ol samting we ol man oli tajem oltaem, wetem meresin blong kilim bebet. Hemia ol samting olsem ol handel blong doa, telefon, kontrola blong televisin mo dek. I gud blong livim sam windo oli open oltaem, blong letem win i pas.

Klin gud long bodi: Wasem gud han blong yu wetem sop mo wota, no wetem spesel krim ya we oli wokem long alkol. (I gud blong karem wan smol botel krim ya wetem yu oltaem.) Traem blong no yusum tawel blong narafala blong waepem han mo fes blong yu, nating se tawel ya i blong wan famle blong yu nomo.

Yu no mas tajem ae, nus, mo maot blong yu taem han blong yu i doti. Taem yu kof mo snis, i gud sipos yu save kavremap maot mo nus blong yu wetem ol pepa angkejif we yu pem long stoa, mo sakemaot olgeta kwiktaem. Traem blong no yusum ol masin we plante man oli yusum, olsem telefon, we oli save pasem ol bebet i go olbaot. Yu mas tijim gud ol pikinini blong yu long ol samting ya. I gud blong folem ol rul ya oltaem, be i moa impoten blong folem olgeta taem flu i stap goraon.

Tingbaot Ol Narafala

Long dei bifo we yu luk sam saen se yu kasem flu, yu stat blong pasem bebet ya finis i go long ol narafala, mo yu gohed blong pasem long narafala gogo kasem namba faef dei blong sik blong yu. Ol saen blong flu oli sem mak nomo long taem we nus i ron, be oli moa strong. I gat fiva (klosap oltaem i strong), hed i soa, yu harem se yu taed gud, kof, mo sobodi. Plante pikinini, nus blong olgeta i ron, oli harem se oli wantem traot, bel blong olgeta i ron, mo oli traot. Sipos yu luk ol saen ya, i gud blong stap long haos nomo, blong mekem se yu no givim sik long ol narafala.

Yu mas spel gud mo dring plante wota. I gat ol meresin we oli agensem ol bebet, be oli save givhan nomo sipos yu tekem jes afta we yu luk ol saen blong flu. Yu no mas givim asprin (acetylsalicylic acid) long pikinini we i kasem flu. Sipos yu luk ol saen blong sik ya numonia, olsem, i had blong pulum win, jes i soa, mo hed i soa bitim mak mo i stap longtaem, yu mas go long hospital kwiktaem.

Flu i save mekem bodi mo tingting blong yu i slak. Be sipos yu yu rere from sik ya, bambae samting ya i save givhan long yu blong winim. Samting we i moagud se, yu save tingting wetem glad long taem ya we promes blong Baebol bambae i kamtru, se ‘i no moa gat man we i save talem se hem i sik.’—Aesea 33:24.

[Ol futnot]

a Ol smosmol samting insaed long bodi blong man we ol man blong saens oli save luk wetem glas nomo.

b Gudfala samting we i stap long plante kaen kakae, hem i impoten blong mekem bodi i strong.

[Bokis blong pija long pej 13]

WAN STRONG FLU

Long yia 2009, oli faenem wan flu long Meksiko we oli kolem H1N1. Flu ya i klosap sem mak long Flu blong Spen, we i kilim plante milian man i ded long yia 1918. Mo tu, bebet blong flu ya i klosap sem mak long sam bebet we oli kasem ol pig mo pijin.

[Bokis/Foto blong pija long pej 15]

6 ROD BLONG LUKAOT GUD LONG YU WAN MO OL NARAFALA

1. Kavremap maot blong yu taem yu kof

2. Wasem han blong yu

3. Openem windo blong letem win i pas

4. Klinim gud evri samting

5. Sipos yu yu sik, traem blong stap long haos nomo

6. I moagud we yu no sekhan mo kisim narafala

[Bokis/Foto blong pija long pej 15]

TAEM WAN SIK I STAP PAS I GO LONG OL MAN KWIKTAEM

Fastaem, yu mas folem ol advaes blong ol man blong helt long ples blong yu. Yu no mas wari bitim mak, olsem we yu lusum hed. Yu mas folem ol gudfala fasin we yumi tokbaot finis. I moagud sipos yu no go long ol ples we plante man oli hivap. Sipos yu yu sik, ating i gud we yu werem wan mask. Yu mas wasem han blong yu oltaem. I gud yu pem kakae we i no save roten, i naf blong tu wik, wetem sam meresin mo ol sop blong klinim gud evri samting, from we maet yu no save go long stoa taem yu sik.

Taem yu stap long wok, long ples blong wosip, mo long ol narafala ples we plante man oli hivap, yu mas folem advaes we yu kasem. Mo tu, i gud we yu livim sam windo oli open oltaem blong letem win i pas.

[Foto blong pija long pej 13]

Bebet blong flu ya H1N1, taem ol man oli lukluk wetem strong glas

[Credit Line]

CDC/Cynthia Goldsmith

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem