Stadi 23
Voes i Naf Mo Spel Smol
1, 2. ?From wanem yumi mas toktok long voes we i naf?
1 Ol man oli no save kasem ol gudfala samting long tok blong yu sipos oli no harem yu. Be tu, sipos voes blong yu i strong tumas, hem i save mekem ol man we oli lesin oli kros mo i spolem ol gudfala tingting we yu bin mekem i rere blong givimaot. Long plante Haos Kingdom, yumi luksave se yumi mas tingbaot voes we i naf, from we long miting, taem olgeta we oli sidaon long fored oli givim ansa samtaem olgeta we oli sidaon long ol jea biaen oli no save harem. Samtaem man we i toktok long platfom voes blong hem i no naf mo tok blong hem i no gat paoa long ol man we oli stap lesin. Long wok blong prij tu, yumi faenem sam man we sora blong olgeta i fas lelebet mo i gat ol noes we yumi mas mekem voes blong yumi i strong naf blong man i harem, maet ol noes ya oli kamaot insaed long ol haos blong ol man we yumi toktok wetem olgeta no oli kamaot afsaed long haos. Ol samting ya oli soem se yumi mas tingtinggud blong mekem voes blong yumi i naf blong man i harem.
2 Voes i strong i naf blong man i glad blong harem. Faswan samting blong tingting long hem blong faenemaot se voes hem i naf, sipos yumi tingbaot kwestin ya, ?voes blong mi i strong i naf? Eksampel, ?ol man we oli sidaon biaen oli harem tok blong yu, mo tu tok blong yu i no strong tumas long ol man we oli sidaon long fored? Maet hemia samting we nyufala studen i mas tingbaot, be olgeta we oli stap longtaem finis long skul ya oli mas traehad blong wokem ol narafala haf blong poen ya tu. Elda we i lukaot long skul i mas luksave wanem advaes hem i mas givim long ol studen wanwan long fasin ya blong givim tok.
3-10. ?Wanem samting i givhan long yumi blong luksave wetaem yumi save mekem voes blong yumi i go antap?
3 Voes i naf mo i stret. Wan man blong givim tok i mas tingbaot ol defren taem mo ples we hem i toktok long hem. Samting ya i mekem se hem i naf blong luksave, i isi blong jenisim paoa blong voes mo hem i save kasem mo holem tingting blong ol man we oli stap lesin long hem.
4 Ol Haos Kingdom oli no sem mak mo namba blong ol man we oli stap blong lesin long tok i no sem mak. Blong winim ol defren samting ya yu mas kontrolem paoa blong voes blong yu. Yu yu nidim moa paoa long voes blong yu sipos yu givim wan tok long Haos Kingdom bitim we yu toktok long haos blong man we i jes intres long trutok. Mo tu, sipos yu toktok long wan smol grup blong ol man long Haos Kingdom, olsem long taem blong miting blong prij, i no nidim tumas paoa long voes blong yu olsem we yu toktok long taem blong Miting Blong Kingdom Wok blong yumi, taem ya we Haos Kingdom i fulap long ol man.
5 Be i save gat sam samting i kamaot tu long ol taem ya. Bigfala noes i save kamaot insaed mo afsaed long Haos Kingdom. Wan trak we i pas, no wan tren i pas kolosap long Haos Kingdom, no wan anamol i mekem plante noes, no wan pikinini i krae, no ol man oli kam let long Haos Kingdom—yu mas jenisim paoa blong voes blong yu taem ol samting ya oli kamaot. Sipos yu no tingbaot ol samting ya mo yu no traem winim ol noes ya wetem paoa blong voes blong yu, bambae ol man oli mestem ol impoten poen long tok blong yu.
6 Plante kongregesen oli gat ol spika blong mekem voes i kam bigwan. Be sipos ol man we oli givim tok oli no yusumgud, mo voes i strong bitim mak mo i godaon bitim mak, i gud blong givim advaes long studen long fasin ya we hem i no yusumgud ol maekrofon. (Lukluk Stadi 13 long fasin blong yusum maekrofon.)
7 Samtaem wan man blong givim tok bambae i faenem i had tumas blong wok long poen ya maet from trabol long voes blong hem. Sipos hemia trabol blong yu mo voes blong yu i no strong i naf, elda we i lukaot long skul i save tingbaot samting ya taem hem i givim advaes. Maet hem i save givim sam rod blong lanem no wan program blong trening we bambae i givhan long yu blong wokem mo mekem voes blong yu i kam strong moa. Be, fasin blong toktok blong man hem i wan defren poen blong givim advaes mo bambae i no stap long poen blong mekem voes i naf.
8 Taem wan man i givim wan tok evri samting we oli save mekem man i jenisim paoa blong voes blong hem i no save kamaot long taem ya. Advaes i mas stret long tok ya we i kamaot, i no long evri samting we maet oli kamaot. Be, sipos i gat nid blong mekem olsem, elda we i lukaot long skul i mas talemaot ol samting we bambae oli save kamaot we maet hem i stap long ol defren taem, nating se hem i makem “G” long Pepa Blong Givim Advaes blong studen ya.
9 ?Olsem wanem wan studen i save luksave se voes blong hem i naf? Fasin blong ol man we oli stap lesin long hem i olsem wan samting blong skelem paoa blong voes blong hem. Wan man we i gat gudhan blong givim tok bambae i luklukgud ol man we oli sidaon long ol laswan jea long Haos Kingdom long fastok blong hem mo bambae hem i luksave long fes blong olgeta sipos oli harem hem, mo bambae hem i save jenisim voes blong hem. Taem hem i kasem “filing” blong ol man insaed long Haos Kingdom, bambae i no moa hadwok long hem.
10 Narafala samting i blong lukluk ol man we oli givim tok long taem ya. ?Ol man oli harem tok blong olgeta? ?Paoa blong voes blong olgeta i strong olsem wanem? Nao yu save mekem voes blong yu i sem mak olsem olgeta.
11, 12. ?From wanem i impoten blong mekem voes blong yumi i stret long tok blong yumi?
11 Voes i stret long tok. Yumi no mas meksemap haf ya long saed blong paoa blong voes wetem jun blong voes i jenis. Naoia yumi intres nomo long paoa blong voes we i stret long tok we yu givim. Eksampel, sipos man i ridim tok panis we i kamaot long Baebol, i klia se voes blong hem bambae i defren long voes blong wan studen we i ridim advaes long saed blong fasin lav bitwin ol brata. Skelem Aesea 36:11 wetem vas 12 mo 13 mo makem ol defren samting we oli mas stap sipos man i talem ol tok ya. Voes i mas jenis stret folem tok we man i givim be hem i no mas bitim mak long samting ya.
12 Blong save paoa blong voes we yu mas yusum, yu mas skelemgud tok mo risen blong givim tok ya. Sipos yu wantem jenisim tingting blong ol man we oli lesin long yu i nogud blong spolem olgeta wetem voes we i strong tumas. Be, sipos yu wantem wekemap tingting blong olgeta blong oli mekem sam wok, maet i gud blong mekem voes i strong i naf. Sipos tok blong yu i nidim paoa long voes, i nogud blong mekem tok i lusum paoa blong hem from we voes blong yu i no strong i naf.
13-16. Talem from wanem i impoten blong spel smol.
13 Fasin blong spel smol long stret ples taem yu givim tok blong yu, hem i impoten tu olsem voes we i naf. Sipos yu no mekem ol samting ya, mining blong ol tok i save lus mo ol man we oli lesin bambae oli fogetem kwiktaem ol bigfala poen we oli mas tingbaot. Fasin blong spel smol i givhan long yu blong yu winim fraet mo stanap stret, mo yu save pulumgud win mo yu save toktok isi long ol poen we oli strong long tok blong yu. Fasin blong spel smol i soem se yu yu kontrolem yu wan, mo yu yu no fraet, mo yu yu stap tingbaot ol man we oli lesin long yu, mo yu yu gat samting we yu wantem se oli mas harem mo tingbaot.
14 Wan nyufala man blong givim tok i mas traem gat fasin ya blong spel smol, kwiktaem. Faswan samting, yu mas bilif se tok we bambae yu talem hem i impoten tumas mo yu wantem se ol man oli mas tingbaot. Taem wan mama i stretem pikinini samtaem hem i talem sam tok fastaem blong pulum tingting blong hem. Bambae hem i no talem narafala tok gogo kasem we yangfala ya i tingting long tok blong mama blong hem. Biaen bambae mama ya i save talem samting we i stap long tingting blong hem. Mama ya i wantem se pikinini blong hem bambae i lesin long tok blong hem mo i mas tingbaot.
15 Sam man oli neva spel smol, nating se oli storeyan nomo olsem evri dei. Sipos hemia i trabol blong yu bambae yu wantem gat fasin ya blong yu save kamgud moa long minista wok blong yu. Long wok blong prij yumi toktok long fasin blong storeyan. Blong spel smol long fasin we man blong haos bambae i no katem toktok blong yu be bambae hem i lesin mo wet long yu, hemia i nidim fasin blong spel smol we i stret. Be blong gat gudhan long fasin blong spel smol long storeyan i impoten tu mo i save mekem i gud olsem we yu stap toktok long platfom.
16 Wan bigfala trabol long saed blong fasin ya blong spel smol long tok sipos yu gat plante poen long tok blong yu. I gud blong no mekem olsem. Givim taem long ol ples blong spel; oli impoten tumas.
17-21. Eksplenem olsem wanem fasin blong spel smol long ol mak i impoten.
17 Spel smol long ol mak. Fasin blong spel smol long ol mak hem i blong mekem ol poen oli klia; givim narafala tingting; makem ol fultoktok, ol tok, ol en blong ol fultoktok mo ol haf. Samtaem yu save mekem jun blong voes i jenis blong makem ol jenis ya, be fasin ya blong spel smol i save givhan tu blong makem tok blong yu. Mo olsem ol koma mo ol semi kolon oli gat ol defren mining long ol fultoktok, sem mak fasin ya blong spel smol oli defren taem yu yusum olgeta.
18 Spel smol long rong ples i save givim tingting we i defren olgeta long wan fultoktok. Tok blong Jisas long Luk 23:43 i wan eksampel, hem i se, “Tru mi mi talem long yu tede, se bambae yu yu stap wetem mi long paradaes.” Sipos yumi putum koma no yumi spel smol long medel blong faswan “yu” mo “tede” bambae wan tingting we i defren olgeta i kamaot from, olsem we plante Baebol oli mekem olsem long vas ya. Stret ples blong spel smol, i impoten blong givim stret tingting we yu wantem givim.
19 Lanem blong spel smol long toktok blong yu taem yu ridim ol tok we oli raetem. Wan mak we oli stap raetem we samtaem ol man oli no tingbaot hemia koma. Blong spel smol no i no blong spel smol long wan koma hemia i tingting blong wanwan man. Be semi kolon, fulstop, ol kwotesen mak, mo tu ol haf wanwan, evri samting ya yumi mas tingbaot.
20 Taem yu mas ridim wan tok no wan haf we i kamaot long Baebol, maet yu save faenem se i gud blong putum sam mak long pepa we yu ridim no long Baebol blong yu. Makem laen long medel blong ol fultoktok we yu wantem spel smol (maet jes blong tingting); putum tu laen no wan “X” long ples we yu save spel longtaem lelebet.
21 Sipos, yu faenem se taem yu stap lan blong rid i gat sam fultoktok we i hadwok long yu mo oltaem yu stap spel smol long rong ples, maet i gud blong makem wetem pensel blong mekem se yu no spel smol go kasem en blong fultoktok. Nao, taem yu rid, yu no mas spel no yu no mas stop blong tingting gogo kasem we yu ridim lastok we i joenem ol toktok ya. Plante man blong givim tok we oli gat gudhan oli stap mekem olsem.
22-24. ?From wanem i impoten blong spel smol sipos yu go long defren poen?
22 Spel smol long ol defren poen. Blong jenis long wan poen i go long narafala poen, spel smol i givim jans long ol man blong oli tingting. Mo tu, hem i mekem se ol man oli no meksemap ol defren poen ya. Hem i givim taem blong tingting i jenis, luksave poen we i jenis i go long hem mo folem nyufala poen we i kamaot. Hem i impoten long man blong givim tok blong spel smol taem hem i jenis i go long narafala poen, sem mak olsem wan draeva i slodaon blong tanem long wan kona.
23 Long wan tok we yu no ridim, yu mas putumgud ol poen long plan blong tok, blong yu save spel smol bitwin long ol poen. Samting ya i no mas blokem fasin ya we tok blong yu i stap rongud long hem, be ol tingting oli mas kamaot klia blong yu save bildimap poen blong yu go kasem en blong hem, spel smol, nao biaen yu save go long nyufala tingting. Yu save makem tu ol en blong tok mo ol defren poen long plan blong yu, sipos yu nidim blong lukluk mo tingbaot.
24 Oltaem yu save spel longtaem lelebet blong go long narafala poen bitim taem we yu spel long ol mak; be, yu no mas bitim mak long fasin blong spel long wan tok sipos no ol man bambae oli wantem slip taem yu givim tok blong yu. Mo tu, bambae hem i no gat paoa long hem.
25-28. Soemaot olsem wanem fasin blong spel smol i givhan long yumi blong makem wan poen mo tu blong winim ol noes we oli kamaot.
25 Spel smol blong makem wan poen. Spel smol blong makem wan poen, oltaem hem i longfala lelebet. Hem i mekem ol man oli tingbaot poen we bambae i kamaot no hem i givim jans long ol man we oli lesin blong oli tingting.
26 Spel smol bifo we yu talem wan impoten poen i mekem ol man oli tingrere long poen we bambae i kamaot. Spel smol afta long wan poen i givim taem long poen ya blong i go insaed long tingting blong ol man. Tufala fasin ya blong spel smol oli no sem mak, taswe yu mas jusum weswan i moa stret blong yusum wan ples no yu save yusum tufala wantaem.
27 Spel smol blong makem wan impoten poen i mas kamaot nomo long ol tok we oli impoten, sipos no bambae yu lusum ol gudfala poen long tok blong yu.
28 Spel smol sipos i nidim. Plante taem man we i givim tok i mas spel smol sipos i gat noes. Sipos noes i no bigwan tumas yu save mekem voes blong yu i go antap moa mo gohed long tok blong yu, oltaem samting ya i gud. Be, sipos noes i bigwan tumas we i naf blong spolem tok blong yu, nao yu mas spel smol. Ol man we oli lesin bambae oli glad se yu luksave samting ya. Mo tu, plante taem oli no lesin, from we noes ya i pulum tingting blong olgeta. Taswe yu mas yusumgud fasin ya blong spel smol, blong mekem se ol man we oli lesin long yu oli kasem ol gudfala samting we yu wantem givim long olgeta.