Raetem Plan Blong Tok
TAEM yumi kasem wan tok long Tiokratik Skul, plante long yumi i raetem evri samting long pepa, i stat long fastok go kasem lastok. Bifo we yumi rerem tok ya fulwan, ating yumi raetem mo jenisim plante taem. Maet yumi tekem plante aoa blong mekem olsem.
?Yu yu stap mekem olsemia taem yu rerem ol tok blong yu? ?Yu yu wantem save wan rod we i moa isi? Sipos yu raetem wan plan blong tok blong yu, yu no moa nid blong raetem evri samting. Nao bambae yu gat moa taem blong lanem gud tok blong yu bifo we yu givim long miting. Bambae yu luk se i moa isi blong givim tok ya, mo tu, samting we yu talem bambae i pulum tingting blong ol man moa. Mo tu, bambae oli rere moa blong folem ol advaes we yu givim.
Ol brata we oli mekem ol pablik tok long kongregesen, oli kasem wan pepa we i gat plan blong tok finis long hem. Be long plante narafala tok i no olsem. Maet yu kasem nomo wan poen we yu mas tokbaot, no maet yu kasem nomo nem blong tok blong yu. Sipos no, maet oli talem wan haf long wan buk we yu mas tokbaot. Samtaem, maet oli jes givim wan pepa we i eksplenem se bambae yu mekem tok blong yu olsem wanem. Blong mekem ol tok olsem, yu wan yu mas raetem plan blong tok blong yu.
Long pej 41, i gat wan smol plan blong wan tok. Bambae yu luk se ol bigfala poen oli stap long lefsaed mo oli stap long bigfala raeting. Aninit long evri bigfala poen i gat ol tingting we oli sapotem poen ya. Aninit long ol tingting ya, i gat ol smosmol poen bakegen we brata i save yusum blong mekem ol tingting ya oli klia moa. Yu traem lukluk gud plan ya. Bambae yu luk se i gat tu bigfala poen we oli laenap gud wetem nem blong tok ya. Mo tu, ol tingting aninit long tufala poen ya oli no ol tingting nomo we maet ol man oli glad blong harem. Ol tingting ya oli sapotem bigfala poen we i stap antap long olgeta.
Taem yu raetem plan blong tok blong yu, maet i defren lelebet long plan ya we yumi jes tokbaot. Be sipos yu folem gud rod ya we pej 41 i soemaot, samting ya bambae i givhan long yu blong yu putum ol poen long stret ples blong olgeta, mo bambae yu no tekem tumas taem blong rerem wan gudfala tok. ?Bambae yu stat olsem wanem?
Yu Tingting Gud, Jusum Ol Save, Putum Ol Poen Long Stret Ples
Fastaem, tok blong yu i mas gat wan nem no stamba tok blong hem. Nem blong tok i no wan wod nomo we fulap save i joen long hem. Nem ya hem i stamba tingting we yu yu wantem se ol man oli kasem, mo hem i soemaot wanem samting stret we yu mas tokbaot. Sipos oli givim nem blong tok long yu finis, yu mas tingting gud long evri wod long hem. Sipos yu yusum save we i stap long wan buk blong mekem nem ya no stamba tok ya i kamaot klia, yu mas stadi gud long ol save long buk ya, mo long semtaem, yu mas holem nem blong tok ya i stap long tingting blong yu. Sipos oli talem wanem samting we bambae yu tokbaot be oli no givim wan nem no stamba tok, ale, yu nao yu mas jusum wan nem blong tok blong yu. Be bifo we yu mekem olsem, i gud yu lukaot moa save. Taem yu openem tingting blong yu blong kasem moa save, plante taem yu luksave sam niufala rod blong eksplenem ol poen, no sam niufala tingting.
Taem yu stap mekem ol samting ya, yu mas tingbaot se: ‘?From wanem save ya i impoten long olgeta we bambae oli harem? ?Mi mi wantem se tok ya i mekem wanem long ol man?’ Tok ya i no blong flatem ol save long wan buk nomo, mo i no blong givimaot save nomo long wan fasin we ol man oli glad blong lesin. Tok ya i mas givhan long laef blong olgeta. Taem yu faenemaot wanem samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man, yu raetemdaon samting ya. Nao yu tingbaot samting ya bakegen mo bakegen, taem yu gohed blong rerem tok blong yu.
Afta we yu faenemaot wanem samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man, mo yu jusum wan nem we i laenap wetem samting ya (no yu tingting gud long nem blong tok we oli givim long yu), naoia yu save wanem samting stret we yu mas faenem moa save long hem. Yu lukaot ol save we bambae i givhan gud long ol man we oli lesin long yu. Yu lukaot ol poen we oli stret gud long ol man ya mo we oli givhan gud long olgeta, i bitim we yu yusum enikaen poen nomo. Be yu no mas lukaot tumas save. Kwiktaem nomo bambae yu faenem plante save, i bitim wanem we yu nidim. Taswe yu mas jusum gud ol save we bambae yu yusum.
Yu mas jusum ol bigfala poen we bambae oli mekem se nem no stamba tok i kamaot klia, mo oli mekem samting we yu wantem se tok ya i mas mekem long ol man. Hemia nao ol bigfala poen we bambae yu raetem long plan blong tok blong yu. ?Yu mas jusum hamas bigfala poen? Sipos tok blong yu i sot nomo, ating tu bigfala poen i naf. Sipos tok blong yu i longfala moa olsem wan aoa, ating faef bigfala poen i naf. Taem yu no gat plante bigfala poen, i isi moa blong ol man oli rimemba olgeta.
Taem yu gat nem blong tok blong yu finis mo yu jusum ol bigfala poen, yu putum ol narafala save we yu bin lukaotem i go long stret ples blong hem. Yu jusum ol save we i stret long ol bigfala poen. Yu jusum ol smosmol save we oli mekem se tok blong yu i laef. Taem yu jusum sam vas blong sapotem ol bigfala poen, yu mas tingbaot sam rod blong mekem ol man oli tingting gud long ol vas ya. Ol save we yu faenem yu raetem aninit long bigfala poen we i stret long hem. Yu sakemaot ol save we i no laenap wetem ol bigfala poen ya, nating se hem i gudfala save. I gud yu raetem ol save ya long wan narafala buk, blong bambae yu yusum long wan narafala tok bakegen. Yu mas holem ol save ya nomo we i beswan, mo we i stret long tok blong yu. Sipos yu traem tokbaot tumas samting, bambae yu toktok hareap tumas mo ol poen bambae oli no klia. I moa gud yu tokbaot sam poen nomo we oli save givhan gud long ol man, mo yu eksplenem gud ol poen ya. Be yu no mas bitim taem we yu gat blong mekem tok ya.
Naoia i gud yu putum ol poen we yu faenem oli go long stret ples blong olgeta, sipos yu no mekem samting ya yet. Taem Luk i raetem Gospel blong hem, hem i mekem olsem. Hem i faenem olgeta save we hem i wantem tokbaot, nao i putum gud ‘evri tok blong oli stret.’ (Luk 1:3) Maet yu wantem tokbaot ol poen folem ol manis no yia we ol samting oli hapen, no maet yu tokbaot wan tingting nao yu go long narafala tingting, mo yu gohed olsem. Maet yu tokbaot wan fasin mo frut blong hem, no maet yu tokbaot wan trabol mo rod blong stretem trabol ya. Yu mas jusum fasin we bambae i givhan long tok blong yu, blong hem i stret long ol man we oli lesin. Yu mas lukaot se yu no jam long wan poen i go long narafala poen. Yu mas lidim tingting blong ol man sloslo i go long ol defdefren poen, we i no gat wan hol long medel blong ol poen ya. Ol pruf we yu yusum i mas lidim ol man blong oli kasem stret tingting. Taem yu stap putum ol poen long stret ples blong olgeta, yu mas tingbaot wanem samting we ol man bambae oli kasem from ol poen ya. ?Bambae oli gat sem tingting we yu yu gat? ?Ol tok we oli harem, bambae i pulum olgeta blong oli tekem aksen? ?Bambae tok blong yu i mekem samting we yu yu wantem se hem i mekem long ol man?
Nekis samting se, yu mas rerem fastok we i pulum man blong i wantem lesin long samting we bambae yu tokbaot. Fastok ya i mas soemaot long ol man se samting we yu wantem tokbaot bambae i givhan bigwan long olgeta. Maet yu raetemdaon fastok blong yu. Ale samting we yu mekem laswan, se yu rerem lastok we i pulum ol man blong oli folem advaes long tok blong yu, mo we i laenap wetem samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long olgeta.
Longtaem lelebet bifo long dei we yu givim tok blong yu, i gud yu stat blong raetem plan blong tok ya. Sipos yu mekem olsem, bambae i gat taem blong stretem sam samting. Maet yu luk se i nidim moa save blong sapotem wan tingting. Maet yu talem sam namba, wan pijatok, no wan laef stori. Sipos yu tokbaot wan samting we i jes hapen long wol, no wan nius we i kamaot long ples blong yu, maet samting ya i givhan long ol man blong oli luksave klia se tok ya i stret long olgeta. Taem yu luklukbak long tok blong yu, maet yu faenem sam narafala rod blong mekem tok ya i stret moa long ol man we oli lesin. Sipos yu wantem se ol gudfala save long tok blong yu i givhan long ol man, i impoten tumas blong tingting bakegen long tok ya mo jenisim sam samting.
Samfala oli raetem moa toktok long plan blong olgeta i bitim ol narafala. Be i gud yu tingbaot se: Yu mas raetem sam bigfala poen nomo long plan blong yu, yu sakemaot ol save we i no laenap wetem ol bigfala poen ya, mo yu putum ol poen long stret ples blong olgeta. Sipos yu mekem olsem, bambae yu luk se, afta we yu rerem plante tok, yu no moa gat nid blong raetem evri wod long pepa. !Hemia i save sevem fulap taem! Mo ol tok blong yu bambae oli kam gud moa. Bambae i klia se Tiokratik Skul i stap givhan gud long yu blong mekem wok blong God.