Poen 37
Mekem Ol Bigfala Poen Oli Kamaot Klia
?WANEM ol bigfala poen long wan tok? Ol bigfala poen i no minim ol smosmol save we yu talem kwiktaem nomo, nogat. Ol bigfala poen oli ol impoten tingting we yu tektaem blong tokbaot. Ol tingting ya oli givhan bigwan blong tok blong yu i gat paoa long ol man.
Wan stamba samting we i givhan blong mekem ol bigfala poen oli kamaot klia, se yu mas jusum gud ol save mo yu mas putum long stret ples blong olgeta. Taem yu lukaot save blong yusum long wan tok, plante taem yu faenem moa save i bitim wanem we yu nidim. ?Bambae yu mekem olsem wanem blong jusum ol save we i stret?
Fas samting: Yu tingbaot ol man we bambae yu toktok long olgeta. ?Ol man ya oli gat save finis long samting we bambae yu tokbaot, no oli no gat save nating? ?Bighaf blong ol man ya oli agri wetem wanem we Baebol i talem long saed ya, no i gat sam we bilif blong olgeta i hafhaf? ?Wanem samting i save mekem i had blong olgeta oli folem save ya we i kamaot long Baebol? Seken samting: Yu tingbaot gud wanem we ol save long tok blong yu i mas mekem long ol man. Yu tingbaot tufala samting ya taem yu stap jusum ol save long tok blong yu, mo yu sakemaot ol save we i no stret long tok blong yu.
Sipos yu kasem wan plan blong tok we i gat wan stamba tok long hem wetem ol bigfala poen, yu mas folem plan ya. Be taem yu eksplenem ol bigfala poen ya wanwan, yu mas folem tufala impoten samting we yumi tokbaot long las paragraf. Olsem nao, ol man bambae oli kasem plante moa gudfala samting long tok blong yu. Sipos yu no kasem wan plan blong tok blong yu, yu nao yu mas jusum ol bigfala poen.
Taem ol bigfala poen oli stap klia long tingting blong yu, mo yu putum ol smol save blong eksplenem ol poen ya oli go long stret ples blong olgeta, bambae i isi moa blong yu mekem tok ya. Mo tu, ating ol man bambae oli kasem plante moa gudfala samting long tok blong yu.
Ol Defren Rod Blong Putum Save Long Stret Ples Blong Hem. Yu save folem plante defren rod blong putum ol save oli go long stret ples long tok blong yu. Taem yu save gud ol rod ya, yu save yusum olgeta we yu luk se oli stret long samting we yu wantem se tok blong yu i mekem long ol man.
Wan rod, se yu tokbaot ol save folem ol bigfala poen. Rod ya i gud, from we, sipos yu luk se i gat nid, yu save jenisim ples blong sam save. (Yu mas yusum ol bigfala poen evriwan, from we evriwan oli ademap sam moa save blong givhan long man blong i kasem gud wanem we tok blong yu i stap talem. Mo maet oli givhan tu, blong mekem se tok blong yu i gat paoa long ol man.) Wan narafala rod, se yu tokbaot ol save folem ol yia. (Maet fastaem yu tokbaot ol samting we oli hapen bifo we Bigfala Wota i ron. Biaen, yu tokbaot ol samting we oli hapen bifo we ol ami oli spolem Jerusalem long yia 70 K.T. Biaen bakegen, yu tokbaot ol samting we oli hapen long taem blong yumi.) Namba tri rod, se yu talem wan wok mo frut blong hem. (Sipos no, fastaem yu talem frut we yumi luk se i kamaot tede, mo biaen, yu tokbaot wanem wok we i mekem frut ya i kamaot.) Namba fo rod, se yu tokbaot tu samting we tufala i defdefren olgeta. (Maet yu tokbaot samting we i gud mo samting we i nogud, wan gudfala tingting mo wan nogud tingting.) Long sam tok, yu save yusum bitim wan long ol rod ya.
Taem ol man oli pulum Steven i go stanap long fored blong kaonsel blong ol man Jiu from sam giaman tok we oli talem agens long hem, hem i givim wan tok we i gat paoa. Long tok ya, hem i tokbaot ol save folem ol yia we ol samting oli hapen. Yu save ridim tok blong hem long Ol Wok 7:2-53. Bambae yu luk se hem i jusum gud ol poen we hem i tokbaot. Fastaem, Steven i mekem i klia se samting we hem i talem i tru, ol samting ya oli bin hapen long ol yia bifo ale ol man oli no save agensem olgeta. Biaen, hem i talem se nating we ol brata blong Josef oli no wantem hem, be God i yusum Josef blong sevem olgeta mo plante narafala man. Biaen bakegen, hem i soemaot se ol man Isrel oli no obei long Moses, man ya we God i jusum blong lidim olgeta. Mo laswan, hem i tokbaot se ol man we oli kilim Jisas Kraes i ded, oli gat sem tingting olsem ol man Isrel ya bifo.
Ol Bigfala Poen Oli No Mas Plante Tumas. I gat sam impoten samting nomo we yu mas tokbaot blong eksplenem gud wan stamba tok. Ating yu no nidim moa long faef bigfala poen, nating se tok blong yu i blong 5 minit, 10 minit, 30 minit, no i longfala moa. Ol poen we yu mekem se oli kamaot klia, oli no mas plante tumas. Ol man we oli lesin oli naf blong kasem sam tingting nomo long wan tok. Sipos tok i longfala lelebet, yu mas talem ol bigfala poen long fasin we i moa strong, mo mekem oli kamaot klia moa.
Nomata hamas bigfala poen yu yusum, yu mas eksplenem gud evriwan. Yu mas letem naf taem long ol man blong oli tingting gud long ol bigfala poen ya wanwan. Nao bambae ol poen ya oli stap gud long tingting blong olgeta.
Ol man oli mas luk se i isi blong kasem save long tok blong yu, nating se i gat plante save long tok ya no i gat smol nomo. Sipos yu seraotem ol save i go long ol bigfala poen, mo yu tokbaot olgeta wanwan, bambae i isi blong ol man oli kasem save long tok blong yu. Mo tu, bambae oli no fogetem ol bigfala poen.
Yu Mas Mekem Ol Bigfala Poen Oli Kamaot Klia. Sipos ol save i stap long stret ples blong olgeta bambae i no hadwok blong mekem mining blong ol bigfala poen i kamaot klia taem yu givim tok blong yu.
Nambawan rod blong mekem wan bigfala poen i kamaot klia, se ol pruf, ol vas, mo ol narafala save, oli mas soemaot bigfala poen ya, mo oli mas mekem se poen ya i kam bigwan long tingting blong ol man. Ol smosmol poen oli mas pruvum bigfala poen ya, mekem i kamaot klia moa, mo mekem i kam bigwan. Yu no mas ademap sam tingting we oli afsaed olgeta, from we yu nomo yu laekem olgeta. Taem yu tokbaot ol smosmol poen, yu mas soemaot klia se oli joen olsem wanem wetem bigfala poen. Yu no mas lego ol man nomo oli traem luksave samting ya. Blong soemaot se oli joen olsem wanem, yu save talem bakegen sam impoten wod long bigfala poen ya. Sipos no, wanwan taem yu save talem bakegen tingting insaed long bigfala poen ya.
Sam brata we oli wantem mekem ol poen oli kamaot klia long tok blong olgeta, oli kaontem ol bigfala poen, stat long faswan i go. Hemia wan rod. Be sipos yu yusum rod ya, yu mas lukaot gud yet blong jusum ol stret save, mo blong tokbaot ol save ya long fasin we i klia.
Maet yu ting se i gud blong talem wan bigfala poen fastaem, nao biaen yu talem ol save blong pruvum. Sipos yu talem bigfala poen fastaem, hemia i save givhan long ol man blong oli kasem save from wanem ol save we i kam biaen i impoten. Mo tu, bambae i mekem bigfala poen ya i kamaot klia. Sipos yu wantem se poen ya i gat moa paoa, yu save talem bakegen long sot tok afta we yu eksplenem.
Long Wok Blong Prij. Ol advaes ya i stret long ol tok we yu givim long fored blong ol man. Mo i stret tu long ol storian blong yu long wok blong prij. Taem yu stap mekemrere blong go prij, yu save tingbaot wan bigfala trabol we ol man long ples blong yu oli stap wari long hem. Nao yu jusum wan stamba tok we bambae i givim janis long yu blong soemaot samting we Baebol i talem blong stretem trabol ya. Maet yu jusum tu bigfala poen blong soemaot stamba tok ya. Yu jusum ol vas we oli laenap wetem tufala poen ya. Nao yu tingbaot ol tok we bambae yu talem blong statem storian blong yu. Taem yu rere gud olsem, bambae yu naf blong jenisim storian blong yu sipos i gat nid. Mo tu, bambae i givhan long yu blong yu talem ol samting we ol man bambae oli holem long tingting blong olgeta.