Mama God Blong Wol i Kam Ol Woman God Blong Seks
?YU SAVE hu woman god ya we pija blong hem i stap long fored blong magasin ya? Nem blong hem Isis, mo hem i mama god blong ol man Ijip bifo. Sipos yu bin go long wan myuseam no yu bin ridim sam buk blong histri, ating yu luk pija ya finis, no wan we i kolosap sem mak. Be tingbaot: ?Yu yu glad blong wosip mo bodaon long woman god ya Isis?
Sipos skul blong yu i stap talem se hem i Kristin, ating kwestin ya i narakaen long tingting blong yu. Ating bambae yu yu talem se yu wosip long God ya we i mekem evri samting, Hemia we yumi prea long hem se: “Papa blong mifala we yu stap long heven.” (Matyu 6:9) Ating fasin blong bodaon long wan mama god i narakaen long tingting blong plante man. No ating oli no wantem nating. Be long ol yia we oli pas, fulap man long wol oli mekem wosip olsem. Mo ating yu yu sapraes sipos yu save hu i stap wosip long bigfala mama god ya tede.
Biaen bambae yumi storeyan long samting ya. Be fastaem yumi tokbaot stampa blong wosip ya. ?Wosip blong mama god ya i bigwan olsem wanem long taem bifo? I luk olsem we wosip ya i stat long taem we ol gyaman skul oli jes stanap nomo. Long plante ples long Yurop mo long plante ples kolosap long Mediterenian Si go kasem India, ol man blong digim ston oli faenem sam olfala aedol mo pija blong ol mama god we oli neked.
Ol man long taem bifo oli talem se Mama God Blong Wol hem i stampa blong olkaen laef. Oli talem se hem i stap givim laef, mo taem man i ded, hem i tekembak laef. From samting ya, plante man oli wosip long hem, be oli fraet long hem tu. Fastaem, oli bilif se hem i mama blong plante samting, be i no from we wan man i givim bel long hem. Biaen, ol kastom store oli talem se hem i bonem Papa blong Skae, nao hem i maredem man ya. Nao tufala i papa mama blong plante narafala man god mo woman god.
Ol Man Babilon Oli Mekem Pija Blong Hem
Long ol haos prea blong ol man Babilon bifo, Ista i woman god we hem i hae moa i bitim ol narafala god. Hem i sem mak olsem woman god blong seksa blong ol man Sumer, nem blong hem Inana. Hem i god blong tu samting we tufala i defren olgeta: Hem i woman god blong wo. Mo hem i woman god blong lav mo ol samting we bodi i wantem. Wan Franis man we hem i skul gud, nem blong hem Édouard Dhorme, i raetem wan buk (Les Religions de Babylonie et d’Assyrie—Ol Skul blong Babilon mo Asiria). Long saed blong woman god ya Ista, hem i se: “Hem i woman god, mama we i gat sore. Hem i lesin long ol prea, nao hem i toktok gud long fored blong ol god we oli kros blong kwaetem olgeta. . . . Hem i hae moa long ol narafala god, hem i bigfala mama god blong ol woman god. Hem i kwin blong ol narafala god, rula blong olgeta god long heven mo long wol.”
Ol man we oli mekem wosip long Ista long taem bifo oli singaot hem se “Vajin,” “Tabu Vajin,” mo “Vajin Mama.” Olfala “Prea blong Sore long Ista” blong ol man Sumer mo Akad i talem se: “O Woman blong ol woman, woman god blong ol woman god, mi mi prea long yu. O Ista, yu yu kwin blong ol man. . . . Yu yu holem paoa blong god i stap long han blong yu, yu werem hat blong king blong rul. . . . Ol jyos, ol tabu ples, mo ol olta oli ona long yu. . . . ?Long weples ol pija blong yu oli no stap? . . . O Gudfala Woman, plis yu luk mi. Plis yu harem prea blong mi.”b
Wosip Blong Mama God Ya i Kam Bigwan Moa
Man ya Édouard Dhorme, we hem i skul gud long ol lanwis blong Is mo long histri, i tokbaot olsem wanem “wosip blong Ista i kam bigwan moa.” Wosip ya i kasem ol ples long Mesopotemia. Mo ol man Ijip, Fenisia, Kenan, Anatolia (Esia Maena), Gris, mo Itali, oli mekem wosip long Ista hem wan no long sam narafala woman god we oli gat defren nem be oli holem sem fasin olsem Ista.
Mama god we oli wosip moa long hem i bitim ol narafala god long Ijip, hemia Isis. Man blong raetem histri, H. G. Wells, hem i talem se: “Fulap man oli wosip long Isis. Oli promes blong givim laef blong ol long hem. Ol pija blong hem oli stap long ol haos prea. Long ol pija ya, hem i werem hat blong king, mo oli putum nem long hem se Kwin blong Heven. Mo hem i holem wan pikinini, nem blong hem Horus. Oli laetem ol kandel long fored blong hem, mo oli hangem ol tok blong talem tangkyu long hem olbaot long olta.” (The Outline of History) Fulap man Ijip oli mekem wosip long woman god ya, Isis. Biaen, wosip ya i go long ol ples kolosap long Mediterenian Si. Hem i kam antap moa long ol ples long Gris mo Rom, go kasem wes mo not Yurop.
Long Fenisia mo Kenan, oli wosip long mama god ya Astoret no Astate. Oli talem se hem i waef blong Bal. Hem i sem mak long god blong ol man Babilon, Ista. Hem i woman god blong seks mo wo tu. Long Ijip oli faenem sam olfala ston, nao raeting we i stap long olgeta i talem se Astate hem i nambawan woman blong heven mo kwin blong heven. Ol man Isrel bifo, oli mas lukaot we wosip blong woman god ya i no spolem wosip blong ol.
Long notwes, long ples ya Anatolia, oli wosip long wan woman god we i kolosap sem mak long Ista, nem blong hem Sibel. Oli talem se hem i Bigfala Mama blong ol god, mo hem i givim laef long olgeta samting. Hem i givim kakae long olgeta samting, mo hem i mama blong olgeta we oli kasem blesing. Wosip blong Sibel i stat long Anatolia i go kasem Gris mo biaen, Rom. Wosip ya i gohed long Rom plante yia biaen long taem blong Kraes. Taem ol man oli mekem wosip long woman god ya blong seks, oli danis krangke nomo, ol pris oli katem bodi blong olgeta, mo olgeta we oli wantem kam pris, olgeta nomo oli mekem natamap long olgeta. Oli maj long pablik ples wetem pija blong woman god ya.c
Ol man Gris bifo oli wosip long wan woman god we oli talem se hem i Mama blong Wol, nem blong hem Gaea. Long haos prea blong olgeta, i gat plante woman god we oli olsem Ista. Nem blong sam long olgeta: Afrodite, we hem i woman god blong seks mo lav. Atena, we hem i woman god blong wo. Mo Demeter, we hem i woman god blong garen.
Long Rom, Vines hem i woman god blong lav. Hem i sem mak long woman god blong ol man Gris, Afrodite, mo woman god blong ol man Babilon, Ista. Be ol man Rom oli wosip long sam narafala woman god tu: Isis, Sibel, mo Mineva (Atena long Gris). Olgeta woman god ya oli tekem wan no plante fasin blong woman god blong ol man Babilon, Ista.
I klia we long plante taosen yia we oli pas, wosip blong mama god ya i strong enemi blong klin wosip blong Hae God we i wokem evri samting, Jeova. ?Wosip blong bigfala mama god ya i ded finis? ?No hem i stap yet long taem blong yumi? Plis yu ridim nekis haf blong magasin ya.
[Ol futnot]
a Ol man oli ting se ol woman god olsem oli save mekem we ol woman mo ol anamol oli karem plante pikinini, mo ol garen oli karem plante kakae.
b Hem i kamaot long wan buk we James B. Pritchard, Prinston Yunivesiti Pres, i mekem rere blong prentem. (Ancient Near Eastern Texts, pej 383-384.)
c Wan narafala woman god blong seks we oli mekem wosip long hem long Esia Maena, hemia god blong ol man Efesas, nem blong hem Atemis. Long nekis haf blong magasin ya, bambae yumi storeyan long hem.
[Tok Blong Pija Long Pej 3]
ISTA blong Babilon we hem i olsem wan sta
[Credit line]
Courtesy of The British Museum
[Tok Blong Pija Long Pej 4]
ISIS blong Ijip wetem pikinini god ya Horus
[Credit line]
Musée du Louvre, Paris