Laef Blong Yu—?Wanem Mining Blong Hem?
“Mi stap lidim hat blong mi wetem waes fasin . . . gogo mi luk wanem gudfala samting i stap blong ol pikinini blong man . . . long olgeta dei blong laef blong olgeta.”—EKLESIASTIS 2:3.
1, 2. ?From wanem i no rong blong gat intres we i no bitim mak, long yumi wan?
YU YU intres long yu wan, ?i tru no? Samting ya i stret nomo. Taswe, yumi kakae evri dei, yumi slip taem yumi taed, mo yumi laekem blong joen wetem ol fren mo famle blong yumi. Sam samtaem yumi pleplei, go long solwora, mo mekem sam narafala samting we yumi laekem blong mekem. Olgeta samting ya oli soemaot se yumi gat intres we i stret long yumi wan.
2 Fasin ya we yumi intres long yumi wan, i joen wetem tok ya we God i pulum Solomon blong raetem, se: “I no gat samting we i gud moa bitim we wan man i kakae mo i dring mo i mekem sol blong hem i haremgud long ol hadwok blong hem.” Solomon i tingbaot laef blong hem, nao i gohed blong talem se: “Mo tu, mi mi luk, yes mi wan mi luksave se, samting ya i kamaot long han blong trufala God. From we ?hu bakegen i stap kakae mo dring long fasin we i moagud bitim mi?”—Eklesiastis 2:24, 25.
3. ?Wanem sam kwestin we oli mekem tingting blong man i fasfas mo we bighaf blong ol man oli no save ansarem?
3 Be, yu yu save se long laef blong yumi, yumi no jes kakae, dring, slip, mo mekem sam gudfala samting. No gat. Yumi stap kasem ol trabol tu, yumi harem nogud, mo yumi wari. Mo i luk olsem se yumi bisi tumas we yumi no gat taem blong tingbaot mining blong laef blong yumi. ?Hemia nao samting we yu yu luksave long laef blong yu? Man ya Vermont Royster, we bifo hem i stap raetem nyuspepa ya The Wall Street Journal, i tokbaot bigfala save we man i stap kasem, mo olsem wanem man i naf blong mekem plante bigbigfala samting. Nao hem i go moa, i se: “I gat wan samting we i narakaen. Taem yumi tingbaot man, ol bigfala wari blong hem, mo ples blong hem long medel blong olgeta samting long heven mo wol, yumi luksave se man i no save plante samting moa i bitim taem ya we laef i jes stat. Yumi stap askem yet ol kwestin olsem: ?Yumi hu? ?From wanem yumi laef? ?Mo olsem wanem long fyuja blong yumi?”
4. ?From wanem yumi wanwan i mas wantem blong kasem ansa blong ol kwestin long saed blong laef blong yumi?
4 Bambae yu yu ansa olsem wanem long ol kwestin ya: ?Yumi hu? ?From wanem yumi laef? Mo, ?fyuja blong yumi bambae i olsem wanem? Las yia, long Julae, Masta Royster i ded. ?Yu ting se long ol yia bifo we hem i ded, hem i faenem ol gudfala ansa long ol kwestin ya? Blong askem long fasin we i klia moa, ?I gat wan rod blong faenem ansa long ol kwestin ya? Mo, ?olsem wanem ol ansa oli save halpem yu blong gat wan laef we i hapi moa, wan laef we i gat moa mining? Bambae yumi luk.
Stampa Ples Blong Kasem Waes
5. ?From wanem yumi mas lukluk i go long God taem yumi wantem kasem waes long ol kwestin long saed blong mining blong laef?
5 Sipos yumi wan i traem faenem mining blong laef, ating yumi no naf. Hemia i sem mak nomo long bighaf blong ol man mo woman, mo olgeta tu we oli skulgud mo we oli bin mekem plante samting long laef blong olgeta. Be, i gat wan rod blong kasem help. Man ya we i Wokem yumi i save givhan long yumi. Taem yu tingtinggud, Hem nao i Stampa blong fasin luksave mo waes, from we ‘hem i stap finis longtaem bifo, mo bambae hem i stap gogo i no save finis.’ Mo tu, hem i gat fulwan save long saed blong skae mo wol, mo long saed blong olgeta samting we i hapen long ol yia we oli pas finis. (Ol Sam 90:1, 2) Hem i wokem ol man, mo hem i bin luklukgud long fulwan laef blong ol man wetem olgeta trabol we oli kasem. Taswe, yumi save lukluk i go long Hem nao, blong kasem waes. I no stret blong lukluk i go long ol sin man, we oli gat smol save nomo, mo we oli no luksave plante samting.—Ol Sam 14:1-3; Rom 3:10-12.
6. (a) ?Olsem wanem Man we i Wokem Olgeta Samting i bin givim waes we yumi nidim? (b) ?Olsem wanem Solomon i joen wetem bisnes ya?
6 I tru se, bambae God i no toktok smol long sora blong yumi wanwan blong talemaot mining blong laef long yumi. Be, hem i givim wan rod blong kasem waes—hemia tru long Tok we hem i pusum sam man blong raetemdaon. (Ol Sam 32:8; 111:10) Buk blong Eklesiastis i spesel long saed ya. God i givim tabu speret blong hem long man we i raetem buk ya, mekem se “waes blong Solomon i bigwan moa i bitim waes blong olgeta man long Is.” (1 King 3:6-12; 4:30-34) “Waes blong Solomon” i mekem wan hae rula we i kam visitim hem, i sapraes tumas. From samting ya, hae rula ya i talem se ol man oli no harem yet wan smol haf blong waes blong Solomon, mo se olgeta we oli lesin long waes blong hem bambae oli rili glad.a (1 King 10:4-8) Yumi save kasem waes mo glad tu, from waes we Man blong Wokem yumi i bin givim tru long Solomon.
7. (a) ?Solomon i luksave wanem samting long saed blong bighaf blong ol wok aninit long heven? (b) ?Wanem pijatok i stret blong eksplenem trufala samting we Solomon i tokbaot?
7 Buk blong Eklesiastis i soemaot waes we God i givim, we i gat paoa long hat mo bren blong Solomon. From we Solomon i gat fulap taem, plante samting, mo waes, hem i naf blong skelemgud “olgeta samting we man i bin mekem aninit long heven.” Hem i luk se bighaf blong ol samting ya, oli blong “nating nomo, i olsem we man i stap traem blong kasem win nomo.” Hemia wan tok we i kamaot long God, mo i gud yumi tingbaot poen ya taem yumi skelem mining blong laef blong yumi. (Eklesiastis 1:13, 14, 16) Solomon i stap tok stret, i stap tokbaot laef long fasin we i tru nomo. Eksampel, tingbaot ol tok blong hem long Eklesiastis 1:15, 18. Yu save finis se long ol handred yia we oli pas finis, ol man oli stanemap plante defren kaen gavman. Sam long olgeta oli rili traehad blong winim ol problem mo mekem laef blong ol man i kamgud moa. Be, ?i gat wan we i naf blong rili stretem ol “kruked” samting we oli stap kamaot, long wol ya we i fulap long sin? Maet yu luk finis se taem wan man i kasem moa save, hem i luksave moa se, long laef blong man we i sot nomo, i no gat rod nating blong stretemgud olgeta samting ya. Plante man we oli luksave samting ya oli harem nogud tumas. Be, i no nid blong yumi harem nogud from.
8. ?Wanem ol plan we oli bin gohed longtaem finis?
8 Wan narafala poen blong tingbaot, hemia ol samting raonabaot long yumi we oli wok folem wan plan mo oli gat paoa long laef blong yumi, olsem san we i stap kam antap mo i stap godaon evri dei, mo ol rod we win mo wora oli folem. Olgeta samting ya oli stap finis long taem blong Moses, Solomon, Napoleon, mo ol olfala bubu blong yumi bifo. Mo oli stap gohed yet. Long sem fasin, “wan laen blong man i stap lus, mo wan narafala laen blong man i stap kam.” (Eklesiastis 1:4-7) Long lukluk blong man, i no gat plante samting tumas we oli bin jenis. Ol man blong bifo mo tede, oli mekem semkaen wok, oli gat semkaen hop, oli wantem kasem semkaen mak, mo oli wokem ol semkaen samting. Maet wan man blong bifo i kasem haenem, i naes tumas, no i gat bigfala save, be ?wehem man ya tede? Ating hem i no moa laef, mo maet ol man oli fogetem hem finis. Tok olsemia i no blong mekem yumi harem nogud. Be, bighaf blong ol man oli no save nem blong stret papa mo mama blong bubu blong olgeta, mo weples tufala ya i bon mo ded long hem. Taswe, yu luksave from wanem Solomon i tru nomo, taem hem i talem se olgeta wok mo traehad blong man, oli blong nating nomo.—Eklesiastis 1:9-11.
9. ?Olsem wanem trufala waes long saed blong laef blong man i save givhan long yumi?
9 Waes ya blong God long saed blong laef blong man, i no blong mekem yumi harem nogud. Defren olgeta, hem i save givhan long yumi. Hem i save blokem yumi blong no mekem wan mastik. Bambae yumi no ting se wan wok we yumi stap mekem no wan mak we yumi wantem kasem i impoten tumas. I no longtaem, bambae ol samting ya oli lus mo ol man oli fogetem kwiktaem. Waes ya i mas halpem yumi blong skelemgud frut blong laef blong yumi, mo wanem mak we yumi stap traehad blong kasem. Eksampel, bitim we yumi mekem i strong tumas long yumi wan, yumi save haremgud blong kakae mo dring we i no bitim mak. (Eklesiastis 2:24) Mo tu, yumi luk se, afta we Solomon i skelemgud olgeta samting, hem i talem sam gudfala tok we i givim hop, long saed blong laef blong man. Blong talem smol, hem i soem se yumi mas gat bigfala tangkyu from fasin fren we yumi gat wetem Man we i Wokem yumi. Hem nao i save halpem yumi blong gat laef we i no save finis, mo we i hapi mo i gat mining. Solomon i talem klia se: “Oraet, taem mi skelem olgeta samting finis, mi mi luksave se: Man i mas fraetgud long trufala God mo folem ol loa blong hem. Hemia nao bigfala wok we man i mas mekem.”—Eklesiastis 12:13.
Mining Biaen Long Plan Blong Laef
10. ?Solomon i talem se ol anamol oli sem mak long ol man long wanem rod?
10 Waes blong God we Eklesiastis i soemaot klia, i save halpem yumi moa yet blong tingbaot stampa mining blong laef blong yumi. ?Olsem wanem? Olsemia se, Solomon i tok stret long saed blong sam trutok we yumi no stap tingbaot plante. Wan long ol trutok ya, hemia se, long plante fasin, ol man mo ol anamol oli sem mak. Jisas i talem se ol man blong hem oli olsem sipsip. Be, plante man oli no laekem se yumi skelem olgeta wetem ol anamol. (Jon 10:11-16) Nating se i olsem, Solomon i tokbaot sam samting we yumi no save talem se oli gyaman: “Trufala God bambae i jusum [ol pikinini blong man], blong oli luksave se olgeta tu oli olsem anamol nomo. Ol pikinini blong man mo ol anamol, en blong olgeta i sem mak nomo. Man i ded long sem fasin olsem anamol . . . taswe, man i no hae moa long ol anamol, from we olgeta samting oli blong nating nomo . . . Olgeta evriwan oli kamaot long graon fastaem, mo olgeta evriwan oli gobak long graon bakegen.”—Eklesiastis 3:18-20.
11. (a) ?Olsem wanem yumi save eksplenem plan blong laef blong wan anamol? (b) ?Wanem tingting blong yu long saed blong ol tok ya blong eksplenem laef blong wan anamol?
11 Tingbaot wan anamol we yu laekem blong lukluk hem, maet wan rat no wan rabet. (Dutronome 14:7; Ol Sam 104:18; Proveb 30:26) Maet yu save tingbaot wan anamol we oli kolem skwirel.b I gat bitim 300 defren kaen skwirel long wol. ?Olsem wanem long laef blong skwirel? Afta we hem i bon, mama blong hem i fidim hem blong sam wik. I no longtaem, hem i gat hea, mo hem i naf blong go wokbaot. Hem i stap ronron olbaot taem i stap lanem blong faenem kakae blong hem wan. Maet i luk olsem we hem i stap pleplei nomo, i stap haremgud long yangtaem blong hem. Samwe wan yia biaen, afta we hem i kam bigwan, hem i faenem wan fren blong hem. Nao, hem i mas bildim wan haos no ples blong slip, mo lukaot long ol pikinini blong hem. Sipos hem i faenem plante frut, pinat, mo sid, famle blong skwirel ya i save kam fatfatgud, mo oli gat taem blong mekem haos blong olgeta i kam bigwan moa. Be, sam yia nomo biaen, anamol ya i kam olfala, mo i isi blong hem i kasem kil mo i kam sik. Hem i ded taem i gat samwe long ten yia nomo. Samkaen skwirel oli defdefren lelebet, be laef blong bighaf blong olgeta i olsemia.
12. (a) ?From wanem i tru se plan blong laef blong plante man i sem mak olsem anamol? (b) ?Maet yumi tingbaot wanem samting nekis taem yumi luk wan anamol we yumi laekem blong lukluk hem?
12 Bighaf blong ol man oli agri se laef ya i stret nomo long wan anamol. Mo oli no ting se wan skwirel i mas gat wan bigfala mining blong laef. Be, laef blong plante man i kolosap sem mak long laef blong anamol ya, ?i tru no? Oli bon, mo papa mama i lukaot long olgeta taem oli bebi. Oli kakae, oli kam bigwan, mo oli pleplei olsem ol yangfala. I no longtaem, oli kam bigman, oli faenem wan fren, mo oli lukaot wan haos blong stap long hem mo wan rod blong kasem kakae. Sipos oli wingud, maet oli kam fatfatgud mo mekem haos blong olgeta i kam bigwan moa, nao oli gat pikinini. Be, ol yia oli pas kwiktaem nomo, ale oli kam olfala. Maet oli kasem 70 no 80 yia nomo, no maet oli ded bifo long taem ya. Laef blong olgeta i fulap long ‘trabol mo oli harem nogud nomo.’ (Ol Sam 90:9, 10, 12) Maet yu save tingbaot ol impoten trutok ya nekis taem yu luk wan skwirel (no wan narafala anamol we yu laekem blong lukluk).
13. ?Wanem samting i stap kamaot long ol anamol mo ol man tu?
13 Yu luksave nao, from wanem Solomon i talem se laef blong man i olsem laef blong anamol. Hem i raetem se: “Evri samting i gat wan stret taem blong hem, . . . wan taem blong bon mo wan taem blong ded.” Long saed blong ded, ol man mo ol anamol oli sem mak nomo. “Ol man oli ded long sem fasin olsem ol anamol.” Hem i talem tu se: “Olgeta evriwan oli kamaot long graon fastaem, mo olgeta evriwan oli gobak long graon bakegen.”—Eklesiastis 3:1, 2, 19, 20.
14. ?Olsem wanem samfala oli traem jenisim rod we laef blong olgeta i stap folem, be wanem samting i kamaot from?
14 Yumi no mas ting se tok ya we i tru tumas, i blong mekem tingting blong yumi i foldaon nomo. I tru se, samfala oli traem jenisim sam samting long laef blong olgeta. Maet oli wok moa blong mekem se oli gat moa mane bitim we papa mama blong olgeta i gat bifo. Maet oli skul moa blong traem gat wan laef we i moagud. Long semtaem, maet oli stap traem blong kasem moa save long saed blong laef. Maet oli strong blong mekem ol eksasaes mo tekem ol spesel kaen kakae, blong traem mekem helt blong olgeta i kamgud moa, mo blong traem mekem laef blong olgeta i longfala moa. Ol traehad ya oli save givhan smol. Be, i no gat wan man we i save sua fulwan se olgeta traehad ya bambae oli karem frut. Mo, nating sipos oli mekem laef blong man i gud moa, ?samting ya bambae i gohed blong hamas yia?
15. ?Wanem samting i tru tumas long saed blong laef blong bighaf blong ol man?
15 Solomon i askem se: “From we i gat plante samting we oli blong nating nomo, ?olsem wanem laef blong man i moagud? ?Hu i save talem wanem gudfala samting we wan man i kasem long olgeta dei blong laef ya we i blong nating nomo, taem hem i pasem ol dei blong hem olsem wan sado nomo? ?Hu i save talem long wan man wanem samting bambae i hapen afta we hem i lus?” (Eklesiastis 6:11, 12) Kwiktaem nomo, ded i save finisim olgeta traehad blong man. Taswe, ?yu ting se i gud blong traehad blong kasem plante moa sas samting, no blong skul blong plante moa yia blong traem kasem moa samting long saed blong bodi? From we laef i sot nomo, olsem wan sado we i pas, plante man oli luksave se i no gat fulap taem i stap blong folem wan narafala rod, sipos oli mestem mak long faswan rod we oli traehad long hem. Mo tu, wan man i no save wanem samting bambae i hapen long ol pikinini blong hem “afta we hem i lus.”
Taem Blong Mekem Wan Gudfala Nem
16. (a) ?Wanem samting we yumi mas mekem we ol anamol oli no naf blong mekem? (b) ?Wanem narafala trutok i mas gat paoa long tingting blong yumi?
16 Defren long ol anamol, yumi ol man i naf blong tingting dip long kwestin ya, ‘?Wanem mining blong laef blong mi? ?Hem i jes folem wan plan we i stap finis, olsem wan taem blong bon mo wan taem blong ded?’ Long saed ya, tingbaot trutok we Solomon i talem long saed blong ol man mo anamol: “Olgeta evriwan oli gobak long graon bakegen.” ?Samting ya i minim se ded i finisim laef blong man olgeta? Baebol i soemaot klia se man i no gat wan sol we i gohed blong laef afta we bodi i ded. Man nao hem i wan sol, mo sol we i mekem sin, bambae hem i ded. (Esikel 18:4, 20) Solomon i eksplenem moa se: “Ol man we oli laef oli save se bambae oli mas ded. Be ol dedman oli no save wan samting nating. Mo oli no moa save kasem pei, from we ol man oli fogetem olgeta finis. Olgeta samting we han blong yu i save mekem, i gud yu mekem wetem paoa blong yu. From we i no gat wok no plan no save no waes long Seol, ples ya we bambae yu yu go long hem.”—Eklesiastis 9:5, 10.
17. ?Eklesiastis 7:1, 2 i mas mekem yumi tingting dip long wanem samting?
17 From we tok ya i tru tumas, tingbaot wan narafala samting tu: “Gudnem i moagud i bitim gudfala oel, mo dei we man i ded i moagud bitim dei we hem i bon. I moagud blong go long haos blong ol man we oli stap krae long wan dedman, i bitim we yumi go long haos blong ol man we oli stap mekem lafet, from we ded nao hem i en blong olgeta man. Mo man we i laef i stap yet, i mas tingting dip long samting ya.” (Eklesiastis 7:1, 2) Yumi mas agri se ded hem i “en blong olgeta man.” I no gat wan man we laef blong hem i no finis samtaem, from we hem i dring wan spesel meresin, kakae sam spesel tablet, tekem sam spesel kakae, no mekem sam spesel kaen eksasaes. Mo plante taem, “ol man oli fogetem olgeta” smoltaem nomo afta we oli ded. Taswe, ?olsem wanem “gud nem i moagud i bitim gudfala oel, mo dei we wan man i ded i moagud bitim dei we hem i bon”?
18. ?Olsem wanem yumi save se Solomon i bilif long laef bakegen long ded?
18 Olsem yumi luk finis, Solomon i tokbaot ol samting we oli rili hapen. Hem i save long saed blong ol olfala blong hem, Ebraham, Aesak, mo Jekob, we oli kasem wan gudnem long fored blong Man we i Wokem olgeta. Jeova God i savegud Ebraham, taswe Hem i promes blong blesem hem mo ol pikinini we oli kamaot biaen long hem. (Jenesis 18:18, 19; 22:17) Yes, Ebraham i gat wan gudnem long fored blong God, mo hem i kam wan fren blong God. (2 Kronikel 20:7; Aesea 41:8; Jemes 2:23) Ebraham i save se laef blong hem mo laef blong pikinini blong hem, i no jes folem wan plan we i stap gohed oltaem, hemia se ol samting oli bon mo biaen oli ded. I sua se laef i gat bigfala mining bitim samting ya. Ol man ya oli gat wan hop we i sua, se bambae oli laef bakegen long fyuja. Hemia i no from wan sol we i no save ded, be tru long fasin blong laef bakegen long ded. Ebraham i bilif strong se “God i save mekem [Aesak] i laef bakegen long ded.”—Hibrus 11:17-19.
19. ?Job i givim wanem save long yumi long saed blong Eklesiastis 7:1?
19 Hemia nao stampa poen blong givhan long yumi blong kasem save olsem wanem “gudnem i moagud i bitim gudfala oel, mo dei we wan man i ded i moagud bitim dei we hem i bon.” Solomon i gat strong bilif olsem Job, we i laef fastaem long hem. Hem i save se Man we i givim laef long ol man, hem i naf blong givimbak laef long man we i ded. Man ya i save mekem ol man we oli ded finis oli laef bakegen. (Job 14:7-14) Job, we i gat strong bilif, i talem se: “Yu [Jeova] bambae yu singaot mi, nao mi bambae mi ansa long yu. Bambae yu wantem tumas se olgeta we yu bin wokem olgeta wetem han blong yu oli kambak.” (Job 14:15) !Tingbaot samting ya! Man ya we i Wokem yumi, hem i “wantem tumas” se ol man we oli ded finis we oli bin stap tru long hem, bambae oli kambak bakegen. (“Bambae yu wantem luk bakegen wok blong han blong yu.”—The Jerusalem Bible) Man ya we i wokem olgeta samting, hem i naf blong mekem ol dedman oli laef bakegen tru long ransom sakrifaes blong Jisas Kraes. (Jon 3:16; Ol Wok 24:15) I klia se, ol dedman oli save gat wan fyuja we i defren long ol anamol we oli ded.
20. (a) ?Olsem wanem dei we man i ded i moagud bitim dei we hem i bon? (b) ?Taem plante man oli luk we Lasros i laef bakegen, olsem wanem samting ya i gat paoa long laef blong olgeta?
20 Samting ya i minim se: Dei we man i ded i moagud bitim dei we hem i bon, sipos hem i bin traehad blong kasem gudnem long fored blong Jeova, Man ya we hem i naf blong mekem ol man blong hem we oli ded, oli laef bakegen. Bigfala Solomon, Jisas Kraes, i pruvum samting ya. Olsem nao, hem i mekem man blong bilif ya, Lasros, i laef bakegen long ded. (Luk 11:31; Jon 11:1-44) Taem Jisas i mekem Lasros i laef bakegen long ded, samting ya i gat bigfala paoa long laef blong plante man we oli luk samting ya wetem prapa ae blong olgeta. Oli bilif long Pikinini blong God. (Jon 11:45) ?Yu ting se olgeta ya oli harem se laef blong olgeta i no gat mining, we oli no save se oli hu mo wanem fyuja blong olgeta? No gat. Oli luksave se oli no nidim blong stap olsem ol anamol we oli bon, oli laef smoltaem, nao oli ded. Mining blong laef blong olgeta i joen stret mo i laenap wetem save long saed blong Papa blong Jisas, mo fasin blong mekem samting we hem i wantem. ?Olsem wanem long yu? ?Stadi ya blong yumi i halpem yu blong luksave, no blong kasem save klia moa, olsem wanem laef blong yu i save gat, mo i mas gat, trufala mining?
21. ?Wanem narafala poen long saed blong rod blong faenem mining blong laef, we yumi mas tokbaot yet?
21 Be, blong gat trufala mining long laef, i minim moa bitim we yumi tingbaot ded mo laef bakegen long fyuja. Hem i joen wetem olgeta samting we yumi stap mekem evri dei long laef blong yumi. Solomon i mekem samting ya tu i kam klia long Eklesiastis. Bambae yumi luk long nekiswan stadi.
[Ol futnot]
a “Store long saed blong Kwin blong Seba i pruvum waes blong Solomon. Plante man oli talem se hem i wan kastom store nomo (1 K. 10:1-13). Be, ol narafala vas raonabaot oli soem se kwin ya i go luk Solomon blong mekem bisnes wetem hem. From samting ya, yumi save bilivim store ya. Yumi save sua se store ya i rili bin hapen long taem bifo.”—The International Standard Bible Encyclopedia (1988), Volyum 4, pej 567.
b Hemia wan smol anamol we i lelebet olsem rabet, be i smol moa, wetem sora we i sot mo wan bigfala tel.
?Yu Yu Save Tingbaot?
◻ ?Long wanem rod ol anamol mo ol man oli sem mak?
◻ ?Olsem wanem ded i soemaot klia se bighaf blong ol traehad mo wok blong man i blong nating nomo?
◻ ?Olsem wanem dei we man i ded i moa gud i bitim dei we hem i bon?
◻ ?Blong gat bigfala mining long laef, samting ya i dipen long wanem fasin fren?
[Tok blong pija long pej 10]
?Long wanem impoten rod laef blong yu i defren long laef blong ol anamol?