!Ol Man Blong Talemaot Gyaman Mesej Oli No Gat Pis!
“Ol man nogud, Hae God bambae i ronemaot olgeta . . . Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Bambae oli harem gud, from we oli stap long pis, mo oli gat plante samting.”—OL SAM 37:9, 11.
1. ?From wanem yumi no sapraes we long “taem blong en” i gat ol trufala man blong karem mesej mo ol gyaman wan tu?
Ol man blong karem mesej—?oli gyaman no oli tru? Long taem blong raetem Baebol, i gat ol gyaman wan mo ol tru wan tu. ?Be olsem wanem long taem blong yumi? Long Daniel 12:9, 10, yumi ridim se wan man blong heven i karem mesej i go long profet blong God, i se: “Ol tok ya bambae oli stap haed mo oli lok, gogo kasem taem blong en. Plante man bambae oli mekem olgeta i klin mo oli kam waet gud mo bambae oli nyuwan. Mo ol rabis man bambae oli mekem ol rabis fasin. Mo i no gat wan rabis man nating we bambae i kasem save. Be olgeta we oli gat waes, bambae oli kasem save.” Naoia, yumi stap laef long “taem blong en.” ?Yumi luksave se “ol rabis man” oli defren olgeta long “olgeta we oli gat waes”? !Yes, samting ya i klia nomo!
2. ?Olsem wanem Aesea 57:20, 21 i stap kamtru tede?
2 Long japta 57, vas 20 mo 21, yumi ridim tok blong Aesea, man blong karem mesej blong God. Hem i se: “ ‘Ol rabis man oli olsem solwora we i raf, we i no save kam kwaet. Oli olsem solwora ya we i stap sakem gras blong solwora mo sofmad i kam antap.’ God blong mi i talem se, ‘Ol man nogud oli no save gat pis.’ ” !Ol tok ya oli soemaotgud fasin blong wol ya taem i stap kam kolosap long ol yia 2000! Samfala man oli stap askem se, ‘?Wol ya bambae i stap kasem yia 2000?’ ?Ol man ya blong karem mesej we oli gat waes, oli talem wanem long yumi?
3. (a) ?Olsem wanem 1 Jon 5:19 i tokbaot tu samting we oli defren olgeta? (b) ?Revelesen japta 7 i talem wanem long saed blong olgeta ya we “oli gat waes”?
3 Aposol Jon i kasem waes we God i givim long hem. Fas Jon 5:19 i talem se: “Yumi save we yumi ya, yumi man blong God, be olgeta man blong wol oli stap long paoa blong Setan.” Ol 144,000 man Isrel long saed blong speret, oli defren olgeta long ol man blong wol ya. Sam long ol 144,000 ya we oli olfala finis nao, oli stap yet wetem yumi long wol ya. Plante narafala man oli joen wetem olgeta ya tede, hemia wan “bigfala hif blong man, we . . . oli kamaot long olgeta kala mo long olgeta laen, mo long olgeta kantri, mo long olgeta lanwis,” we naoia namba blong olgeta i bitim faef milyan. Olgeta ya tu oli gat waes. ‘Hemia ol man ya we bambae oli pastru long bigfala trabol.’ ?Mo from wanem oli kasem blesing ya? From we olgeta ya tu oli “wasem klos blong olgeta finis blong mekem oli waet long blad blong Smol Sipsip ya we i ded,” minim se oli soemaot bilif long ransom sakrifaes blong Jisas. Olgeta ya tu oli ol man blong karem mesej blong laet, taswe “long dei mo long naet, oli stap mekem wosip long [God].”—Revelesen 7:4, 9, 14, 15.
Ol Man We Oli Talem Se Oli Karem Mesej Blong Pis
4. (a) ?From wanem olgeta we oli talem se oli man blong karem mesej blong pis long wol ya blong Setan, oli no save karem frut? (b) ?Olsem wanem Efesas 4:18, 19 i stret long taem blong yumi tede?
4 Be, ?olsem wanem long olgeta long wol ya blong Setan, we oli stap talem se oli karem mesej blong pis? Long Aesea japta 33, vas 7, yumi ridim se: “!Luk! Ol strong man blong olgeta oli kraeaot long rod. Ol man blong karem mesej blong pis, bambae oli krae bigwan.” !Samting ya i tru tumas long saed blong olgeta ya we oli stap ronron olbaot long wol, oli aot long wan bigfala taon oli go long narafala bigfala taon, blong traem putum pis! !Hemia i blong nating nomo! ?From wanem? From we oli stap traem winim ol trabol we i soemaot se wol i sik, i bitim we oli traem faet agensem stampa blong ol trabol ya. Faswan samting, oli no luksave nating se Setan i stap. Aposol Pol i talem se Setan i “rabis god blong wol ya.” (2 Korin 4:4) Setan i sakem ol sid blong rabis fasin i go long medel blong olgeta man. Risal blong samting ya se, bighaf blong ol man ya, wetem plante lida blong wol tu, oli sem mak olsem tok blong Efesas 4:18, 19 i talem, se: “Tingting blong olgeta ya i stap long tudak nomo. Nao oli stap longwe tumas long laef ya we God i stap givim, from we tingting blong olgeta i kam strong olsem ston nomo, nao oli no gat save. Oli no moa gat sem nating, nao oli stap gohed olbaot, oli stap ronem woman, mo oli stap mekem ol rabis fasin olgeta, we i no gat wan samting blong blokem olgeta.”
5. (a) ?From wanem ol ogenaesesen blong man oli no naf blong mekem pis i kamaot? (b) ?Wanem mesej long Ol Sam 37 i mekem yumi haremgud?
5 I no gat wan samting we ol sinman oli save yusum, we i naf blong tekemaot fasin griri, fasin blong man i tingbaot hem wan nomo, mo fasin blong no laekem ol narafala, ol fasin we oli stap long hat blong fulap man tede. !Man ya we i wokem yumi, Haefala Masta Jeova, hem nomo i naf blong mekem olsem! Mo tu, sam nomo long olgeta man blong wol, we oli gat tingting daon, oli rere blong letem God i lidim olgeta. Ol Sam 37:9-11 i soemaot klia wanem samting bambae i kamaot long olgeta ya mo long ol rabis man blong wol ya tu, i se: “Olgeta we oli trastem Hae God bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, be ol man nogud, Hae God bambae i ronemaot olgeta. Bambae i no longtaem, ol man nogud oli lus. . . . Ol man we tingting blong olgeta i stap daon, bambae oli tekem graon ya i blong olgeta. Bambae oli haremgud, from we oli stap long pis, mo oli gat plante samting.”
6, 7. ?Olsem wanem ol skul blong wol oli soemaot long ol yia we oli pas se oli no bin karem mesej blong pis?
6 Be, ?yumi save faenem ol man blong karem mesej blong pis long ol skul blong wol ya, wan wol we i sik tumas? ?Ol skul oli mekem wanem kaen fasin long ol yia we oli pas? Histri i soemaot se ol skul oli joen long wok ya blong mekem blad i ron, yes, oli stampa blong plante blad we i ron long ol handred yia we oli pas. Eksampel, nyuspepa ya Christian Century, we i kamaot long wik blong Ogis 30, 1995, i givim ripot long saed blong trabol we i stap kamaot long kantri we bifo oli kolem Yugoslavia. Hem i se: “Long kantri blong Bosnia, we ol man Sebia oli bos long hem, ol pris oli sidaon long ol faswan jea long fored blong palemen. Mo tu, oli stap long ol ples we faet i strong, blong blesem ol soldia mo ol tul blong faet bifo we oli goaot blong mekem faet.”
7 Long wan handred yia we ol misinari blong Krisendom oli go wok long Afrika, oli no mekem gudfala frut i kamaot. Yumi luksave samting ya long Ruwanda, wan kantri we samwe 80 pesen blong ol man oli Katolik. Nyuspepa ya, The New York Times, blong Julae 7, 1995, i givim ripot ya: “Golias, wan magasin we ol memba blong Katolik long Leon [Franis] oli wokem, mo we i tokbaot plante defren samting, i mekem plan blong talemaot nem blong 27 moa pris mo fo sista blong Katolik long Ruwanda, we hem i talem se oli kilim i ded no pulum ol narafala blong kilim i ded plante man long Ruwanda las yia.” Afrikan Raet, wan ogenaesesen long London we i lukaot long raet blong ol man, i talem toktok ya se: “Ol jyos ya oli mas eksplenem from wanem oli stap kwaet, oli no tok agensem ol nogud samting we i kamaot. Be antap moa, oli gat fol from we sam pris, pasta mo sista blong jyos, oli joen fulwan long faet ya blong kilim i ded wan ful laen blong man.” Samting ya i sem mak olsem Isrel bifo. Jeremaea, trufala man blong karem mesej blong Jeova, i tokbaot “sem” blong Isrel, wetem ol rula, ol pris, mo ol profet blong hem. Hem i talem tu se: ‘I gat ol mak blong blad long ol klos blong yu. Hemia blad blong ol sol blong olgeta puaman, we oli no gat poen.’—Jeremaea 2:26, 34.
8. ?From wanem yumi save talem se Jeremaea i wan man blong karem mesej blong pis?
8 Plante man oli talem se Jeremaea i wan profet blong talemaot trabol nomo. Be yumi save talem tu se, hem i man blong karem mesej blong God long saed blong pis. Hem i tokbaot pis plante taem, olsem Aesea i mekem bifo. Jeova i yusum Jeremaea blong talemaot jajmen blong hem long Jerusalem, se: “Taon ya, stat long taem we oli bildim hem, kam kasem tede, hem i stap olsem wan samting we i mekem mi mi kros, i mekem mi mi kros tumas. Nao bambae mi karemaot hem i no moa stap fored long mi, from ol nogud fasin we ol pikinini blong Isrel mo ol pikinini blong Juda oli mekem agens long mi. Olgeta ya, wetem ol king blong olgeta, ol prins blong olgeta, ol pris mo ol profet blong olgeta, olgeta man blong Juda, mo olgeta we oli stap long Jerusalem, olgeta evriwan bambae mi karemaot.” (Jeremaea 32:31, 32) Hemia i olsem wan pija blong ol jajmen we Jeova bambae i mekem long ol rula mo lida blong Krisendom tede. !Blong mekem se trufala pis i kamtru, olgeta ya we oli stampa blong ol rabis mo raf fasin, oli mas lus! I klia nomo se olgeta ya oli no ol man blong karem mesej blong pis.
?Yunaeted Nesen Bambae i Putum Pis?
9. ?Olsem wanem Yunaeted Nesen i talemaot se hem i karem mesej blong pis?
9 ?Yunaeted Nesen i save kam olsem wan trufala man blong karem mesej blong pis? Fastok blong kontrak we hem i putumap long Jun 1945, jes 41 dei bifo we atomik bom i spolemgud Hirosima, i talem risen blong ogenaesesen ya: “blong sevem ol man long fyuja blong oli no moa harem nogud long ol faet.” Ol 50 kantri long Yunaeted Nesen, oli plan “blong joenem paoa [blong olgeta] blong holemtaet pis mo seftaem long fulwol.” Naoia, i gat 185 kantri long Yunaeted Nesen, mo olgeta evriwan oli mekem semfala promes ya.
10, 11. (a) ?Ol lida blong skul oli talem wanem blong soemaot se oli sapotem Yunaeted Nesen? (b) ?Olsem wanem ol pop oli no mekem fasin we i laenap wetem “Gud Nyus blong Kingdom blong God”?
10 Long ol yia we oli pas, olgeta man, antap moa ol lida blong jyos, oli sapotem bigwan Yunaeted Nesen. Long Epril 11, 1963, Pop John 23 i saenem leta blong hem we i go long ol bisop, stampa tok blong leta ya se “Pacem in Terris” (Pis long Wol). Hem i talem long leta ya se: “Strongfala hop blong mifala hemia se, ogenaesesen blong Yunaeted Nesen—long plan blong hem mo long olgeta rod we hem i yusum—bambae hem i gohed blong kam strong moa, we oltaem hem i naf blong mekem ol bigfala mo impoten wok blong hem.” Biaen, long Jun 1965, ol lida blong skul, we oli talem se oli soemaot tingting blong stret haf blong olgeta man long wol, oli mekem lafet long San Fransisko blong makem 20 yia blong Yunaeted Nesen. Mo tu, long 1965, Pop Paul 6 we i go luk Yunaeted Nesen, i tokbaot ogenaesesen ya olsem “laswan hop blong ol man blong kasem fasin joengud mo pis.” Long 1986, Pop John Paul 2 i sapotem Yunaeted Nesen long wok blong putumap Intenasnal Yia blong Pis.
11 Bakegen, taem pop i mekem visit blong hem long Oktoba 1995, hem i talemaot se: “Tede yumi stap mekem lafet blong Gud Nyus blong Kingdom blong God.” Be ?hem i rili man blong karem mesej blong God long saed blong gud nyus blong Kingdom? Hem i gohed blong tokbaot ol problem blong wol ya, i se: “Taem yumi fesem ol bigbigfala traem ya, yumi mas luksave wok we Ogenaesesen blong Yunaeted Nesen i stap mekem.” I klia se, pop i jusum Yunaeted Nesen i bitim Kingdom blong God.
Ol Risen Blong ‘Krae Bigwan’
12, 13. (a) ?Olsem wanem Yunaeted Nesen i mekem samting we Jeremaea 6:14 i tokbaot? (b) ?From wanem yumi save talem se Aesea 33:7 i tokbaot ol lida blong Yunaeted Nesen tu?
12 Lafet blong makem 50 yia blong Yunaeted Nesen i no soemaot wan trufala hop blong karem “pis long wol.” Wan man we i raetem store long nyuspepa ya The Toronto Star long Kanada, i talem wan risen blong samting ya, i se: “Yunaeted Nesen hem i olsem wan laeon we i no gat tut. Hem i stap singaot bigfala taem hem i luk ol raf fasin blong man, be hem i mas wet long ol memba blong hem blong putum gyaman tut i go long maot blong hem, bifo we hem i save tekem aksin.” Plante taem, aksin we hem i tekem i smol tumas mo i let tumas. Ol man blong karem mesej blong pis long wol ya tede, antap moa, olgeta long Krisendom, oli mekem sem mak olsem tok blong Jeremaea 6:14 i talem, se: “Oli traem mekem ol man blong mi we oli harem nogud, oli kamgud smol, oli se, ‘!I gat pis! !I gat pis!’ be i no gat pis nating.”
13 Olgeta man we oli bin karem wok ya blong sekretari-jenerol blong Yunaeted Nesen, oli bin wokhad, mo i sua se oli mekem olsem wetem fulhat blong olgeta, blong traem mekem se Yunaeted Nesen i win. Be ol rao oli gogohed oltaem bitwin ol 185 memba blong hem. Evriwan oli gat ol defdefren tingting long saed blong fasin blong stopem ol faet, faenem ol nyufala rod blong stretem ol trabol, mo olsem wanem blong spenem mane. Ol fasin ya oli spolem olgeta hop blong win. Long 1995, taem sekretari-jenerol i raetem ripot we hem i raetem evri yia, hem i talem se, tingting ya se maet i gat wan “bigfala nyuklia faet we ol man oli fraet tumas long hem,” i stap godaon nao. Samting ya i openem rod long “ol nesen blong wok tugeta blong mekem se laef blong olgeta man blong wol i kamgud moa, long saed blong mane mo long saed blong fasin joen blong ol man.” Be hem i talem tu se: “Sore tumas we ol samting we oli bin hapen long wol long ol yia we oli jes pas, oli mekem i luk olsem se bighaf blong ol hop ya oli gyaman nomo.” Tru tumas, ol man we oli talem se oli man blong karem mesej blong pis oli stap “krae bigwan.”
14. (a) ?From wanem yumi save talem se Yunaeted Nesen i bagarap finis long saed blong mane mo ol gudfala fasin? (b) ?Olsem wanem Jeremaea 8:15 i stap kamtru?
14 Wan stampa tok long nyuspepa blong Kalifonia, The Orange County Register, i talem olsem se: “Yunaeted Nesen i Bagarap Long Saed Blong Mane Mo Ol Gudfala Fasin.” Store ya i talem se bitwin 1945 mo 1990, i gat moa long 80 faet oli kamaot, we bitim 30 milyan man oli ded from. Hem i yusum toktok blong wan man we i raetem wan store long buk ya Reader’s Digest long Oktoba 1995. Tok blong hem i talem olsem se, “ol faet we Yunaeted Nesen i mekem oli soemaot se ol ‘komanda blong ami oli no savegud wok blong olgeta, ol soldia oli olbaot nomo, oli mekem kontrak wetem ol enemi, oli no naf blong blokem ol trabol, mo sam samtaem oli mekem ol trabol i kam nogud moa.’ Mo tu, ‘fasin blong westem ol samting, kruked fasin, mo ol rabis fasin, oli bitim mak.’ ” The New York Times i karem wan store we nem blong hem se, “Yunaeted Nesen i Gat 50 Yia Blong Hem.” Oli raetem smol stampa tok blong hem se, “Fasin Olbaot mo Fasin Blong Westem Ol Samting Oli Spolem Ol Gudfala Plan Blong Yunaeted Nesen.” Nyuspepa ya long London, Engglan, The Times, i putum nem long wan store blong hem se, “Kam Slak Afta Fefte Yia—Yunaeted Nesen i nidim blong mekem eksasaes blong kam strong bakegen.” Tru tumas, ol samting we oli kamaot oli sem mak olsem Jeremaea japta 8, vas 15 i talem, i se: “Oli hop se bambae oli kasem pis, be i no gat wan gudfala samting i kamaot. Oli hop se bambae i gat wan taem blong haremgud bakegen, be !luk! !trabol nomo!” Mo tu, denja ya se bambae i gat wan bigfala nyuklia faet long wol, i stap mekem ol man oli fraet yet. I klia se, Yunaeted Nesen hem i no stretfala man blong karem mesej blong pis we ol man oli nidim.
15. ?Olsem wanem Babilon blong bifo mo ol skul we oli kamaot long hem, oli bin mekem ol man oli kam slak mo oli spolem ol samting tu?
15 ?Long saed blong ol samting ya, wanem bambae i hapen long fyuja? Profet Tok blong Jeova i klia nomo. Fastaem, ?wanem samting bambae i kasem olgeta gyaman skul we plante taem oli frengud wetem Yunaeted Nesen? Olgeta ya oli pikinini blong wan stampa ples blong wosip long ol aedol, hemia Babilon blong bifo. I stret nomo, we Revelesen 17:5 i kolem olgeta se, ‘Bigfala Babilon, mama blong olgeta woman blong rod.’ Jeremaea i tokbaot trabol we bambae i kasem fulwan kampani blong ol skul ya we oli gat tu fes. Olsem wan woman blong rod, olgeta ya oli switim ol man blong politik long wol, oli toktokgud long Yunaeted nesen, mo oli joengud wetem ol bigfala politik paoa we oli memba blong Yunaeted Nesen. Oli bin joen bigwan long ol faet we oli kamaot long histri. Wan man we i givim ripot long saed blong faet we ol skul oli mekem long India, i se: “Karl Marx i bin talem se ol skul oli olsem opiuma blong ol man. Be tok ya i no rili stret, from we opium i daonem paoa blong man, mo i mekem hem i kam slak. Be ol skul oli defren olgeta, oli sem mak olsem drag ya krak koken. Hem i pusum man blong girap mo mekem ol raf fasin bitim mak, mo spolemgud ol samting.” Be, toktok blong man ya tu i no stretgud olgeta, from we ol gyaman skul oli gat tufala fasin ya evriwan. Oli mekem man i slak, mo tu, oli mekem man i spolemgud ol samting.
16. ?From wanem ol man we hat blong olgeta i stret oli mas aot naoia long Bigfala Babilon? (Lukluk Revelesen 18:4, 5.)
16 Taswe, ?ol man we hat blong olgeta i stret oli mas mekem wanem? Jeremaea, man ya blong karem mesej blong God, i givim ansa se: “Yufala i mas ronwe long Babilon, yufala i mas aot long hem, wanwan long yufala i mas sevem laef blong hem. . . . From we hemia nao stret taem blong Jeova i givimbak long hem.” Yumi glad tumas se plante milyan man oli ronwe mo oli aot finis long Bigfala Babilon, strongfala paoa blong olgeta gyaman skul long wol. ?Yu yu wan long olgeta ya? Ale, ating yu yu kasem save olsem wanem Bigfala Babilon i bin gat paoa long ol nesen blong wol ya: “From waen blong hem ol nesen oli drong finis. Taswe, ol nesen oli mekem ol samting we i krangke nomo.”—Jeremaea 51:6, 7.
17. ?Kolosap nao, wanem jajmen bambae i kamaot long Bigfala Babilon, mo wanem bambae i kamaot biaen?
17 I no longtaem, bambae Jeova i lidim ol “krangke” memba blong Yunaeted Nesen blong kam agensem ol gyaman skul, olsem Revelesen 17:16 i tokbaot: “Bambae oli no laekem woman ya blong rod, bambae oli agensem hem olgeta. Bambae oli tekemaot olgeta samting we hem i gat, oli livim hem i stap neked. Bambae oli kakae ol mit blong bodi blong hem, nao bambae oli bonem hem long faea blong spolem hem olgeta.” Samting ya bambae i makem stat blong bigfala trabol we Matyu 24:21 i tokbaot, mo we bambae i finis long Amageden, hemia faet long bigfala dei blong God ya we i gat Olgeta Paoa. Olsem Babilon blong bifo, Bigfala Babilon bambae i kasem jajmen we Jeremaea 51:13, 25 i tokbaot, se: “ ‘O woman we yu stap sidaon antap long plante wora, we yu gat plante tumas sas samting, en blong yu i kam finis, risal blong ol fasin blong yu blong winim ol sas samting. Mi mi kam agensem yu, yu bigfala hil blong mekem trabol,’ hemia tok blong Jeova, ‘yu we yu stap spolem ful wol. Mo bambae mi stretem han blong mi agensem yu, mo bambae mi rolem yu yu aot long ol hol long ston, mo bambae mi mekem yu yu kam wan bigfala hil we faea i kakaegud hem.’ ” Ol rabis nesen we oli laekem faet, bambae oli biaenem olgeta gyaman skul, mo bambae oli lus tu long dei blong Jeova blong givimbak.
18. ?Wetaem mo olsem wanem bambae Aesea 48:22 i kamtru?
18 Fas Tesalonaeka 5:3 (NW) i talem long saed blong ol rabis man se: “Taem bambae oli talem se: ‘!Pis mo seftaem!’ long taem ya nao, bambae trabol i kam blong spolem ol man ya olgeta. Bambae trabol ya i kam long olgeta wantaem nomo, olsem woman we i gat bel, taem hem i harem nogud blong bonem pikinini. Mo olgeta bambae oli no save ronwe nating.” Hemia nao ol man we Aesea i tokbaot se: “!Luk! . . . Ol man blong karem mesej blong pis bambae oli krae bigwan.” (Aesea 33:7) Yes, olsem yumi ridim finis long Aesea 48:22, “Jeova i talem se, ‘Ol man nogud oli no save gat pis.’ ” Be ?wanem nao fyuja blong ol trufala man blong talemaot pis blong God? Nekiswan stadi blong yumi bambae i talem.
[Futnot]
a Wan kaen drag we man i smok long hem.
Ol Kwestin Blong Tingtingbak
◻ ?Wanem ol strongfala tok blong ol profet blong God we i soemaot klia ol man blong karem gyaman mesej?
◻ ?From wanem ol ogenaesesen blong man oli no naf blong putum pis we i save stap longtaem?
◻ ?Olsem wanem ol man blong karem trufala mesej blong pis oli defren long olgeta we oli sapotem Yunaeted Nesen?
◻ ?Olgeta we oli gat tingting daon, oli mas mekem wanem blong bambae oli haremgud tumas long pis we Jeova i promes blong putum?
[Tok blong pija long pej 15]
Aesea, Jeremaea, mo Daniel, trifala evriwan i talemaot se ol traehad blong man blong putum pis bambae oli blong nating nomo
[Tok blong pija long pej 16]
“Olgeta man blong wol oli stap long paoa blong Setan.”—Aposol Jon
[Tok blong pija long pej 17]
“Tingting blong olgeta ya i stap long tudak nomo.”—Aposol Pol