Jeova i Tinghae Tumas Long Wok We Yu Yu Mekem Wetem Ful Laef Blong Yu
‘Long wanem wok we yufala i mekem, be yufala i mas mekem wetem ful laef blong yufala, olsem we yufala i stap wok blong Jeova, yufala i no stap wok blong ol man nomo.’—KOLOSI 3:23.
1, 2. (a) ?Yumi save kasem wanem bigfala blesing we i bitim ol narafala blesing? (b) ?Wanem samting i mekem se samtaem yumi no save mekem plante long wok blong God olsem yumi wantem mekem?
BLESING we i bigwan moa long ol narawan we yumi save kasem, hemia blong mekem wok blong Jeova. From plante gudfala risen, Wajtaoa i bin pulum ol Kristin, i stat longtaem finis i kam, blong joen fulwan long wok blong prij, mo blong “go moa yet” sipos oli naf. (1 Tesalonaeka 4:1) Be, i no oltaem we yumi save mekem plante long wok blong God, olsem hat blong yumi i stap pusum yumi blong mekem. Wan sista we hem i no mared mo we i tekem baptaes kolosap 40 yia bifo, i talem se: “Blong kasem naf mane blong stap laef, mi mas wok fultaem. Mi no stap wok blong pem ol sas, nyufala klos, no blong wokbaot long sip blong spel. Mi wok blong pem ol samting we mi nidim nomo, olsem meresin mo dokta, mo blong kasem mane blong fiksimap tut blong mi. Mi harem se mi stap givim wan smosmol haf blong taem mo paoa blong mi nomo i go long Jeova.”
2 Lav we yumi gat long God i pusum yumi blong wantem prij plante, olsem we yumi save mekem. Be samtaem, ol samting long laef blong yumi oli mekem se yumi no save prij plante. Ol narafala wok we Baebol i talem se yumi mas mekem, olsem wok insaed long famle, oli yusum bighaf blong taem mo paoa blong yumi. (1 Timote 5:4, 8) Long ‘taem ya we i strong tumas,’ laef i stap kam had moa. (2 Timote 3:1) Taem yumi no save mekem plante olsem yumi wantem mekem long wok blong prij, maet yumi trabol long hat mo tingting blong yumi. Maet yumi stap tingbaot sipos God i glad long wosip blong yumi.
Wok Wetem Ful Laef i Naes Tumas
3. ?Jeova i wantem se yumi evriwan i mekem wanem?
3 Long Ol Sam 103:14, Baebol i talem long kaengud fasin, se Jeova i ‘savegud we hem i mekem yumi long graon, mo i stap tingbaot we yumi kamaot long ases nomo.’ Hem i kasem save moa i bitim olgeta narafala man, long ol samting we yumi no naf blong mekem. Hem i no askem yumi blong mekem moa bitim wanem we yumi naf blong mekem. ?Hem i askem wanem? Samting we olgeta man evriwan oli save givim, nating se laef blong olgeta i olsem wanem: ‘Long wanem wok we yufala i mekem, be yufala i mas mekem wetem ful laef blong yufala, olsem we yufala i stap wok blong Jeova, yufala i no stap wok blong ol man nomo.’ (Kolosi 3:23) Yes, Jeova i wantem se yumi—yes, yumi evriwan—i mekem wok blong hem wetem ful laef blong yumi.
4. ?I minim wanem se yumi mekem wok blong Jeova wetem ful laef blong yumi?
4 ?I minim wanem se yumi mekem wok blong Jeova wetem ful laef blong yumi? Grik tok we yumi tanem i kam “ful laef” i minim “i kamaot long sol.” “Sol” i minim fulwan man, wetem olgeta bodi mo tingting blong hem. Taswe, blong wok wetem ful laef, i minim se yumi yusum olgeta bodi, tingting, mo paoa blong yumi, go kasem fulmak blong hem, blong mekem wok blong God. Blong talem long klia fasin, i minim se yumi mekem olgeta samting we yumi naf blong mekem.—Mak 12:29, 30.
5. ?Olsem wanem eksampel blong ol aposol i soem se maet yumi evriwan i no save mekem wok blong prij kasem semfala mak?
5 ?Wok wetem ful laef blong yumi i minim se yumi evriwan i mas wok kasem semfala mak long wok blong prij? I no save minim olsemia, from we laef blong ol wanwan man mo ol samting we oli naf blong mekem, oli defdefren. Tingbaot ol aposol we oli holemstrong long Jisas. Olgeta evriwan oli no save kasem semfala mak long saed blong ol samting we oli naf blong mekem. Yumi no save plante samting long saed blong sam aposol, olsem Saemon blong Kenan mo Jemes we i pikinini blong Alfeas. Maet tufala aposol ya oli no bin mekem plante wok. (Matyu 10:2-4) Long defren fasin, Pita i naf blong mekem plante bigfala wok. !Yes, Jisas i givim ‘ol ki blong kingdom’ long hem! (Matyu 16:19) Be, Pita i no hae moa long ol narafala aposol. Taem Jon i kasem vison blong Nyufala Jerusalem we Revelesen i tokbaot (samwe long 96 K.T.),a hem i luk 12 bigfala ston we taon ya i stanap long olgeta, mo “i gat nem blong ol twelef aposol” oli raetem finis long ol wanwan ston ya.b (Revelesen 21:14) Jeova i tinghae long wok blong olgeta aposol, nating se i klia we samfala oli naf blong mekem moa i bitim ol narafala.
6. Long pijatok blong Jisas long saed blong man blong sakem sid, ?wanem i hapen long sid we man ya i sakem long “gudfala graon,” mo wanem ol kwestin we oli stanap?
6 Long sem fasin, Jeova i no askem long yumi evriwan blong mekem wok blong prij go kasem semfala mak. Jisas i soemaot samting ya long pijatok blong hem long saed blong man blong sakem sid. Hem i soem se wok blong prij i olsem wok blong sakem sid. Sid ya i foldaon long ol defren kaen graon, we i minim trufala fasin long hat blong ol man, we oli soemaot taem oli harem mesej blong kingdom. Jisas i eksplenem se: “Sid ya we i foldaon long gudfala graon, hemia i olsem man we i harem tok ya, mo i save mining blong hem. Ol man olsem oli gat frut blong tok ya long laef blong olgeta, sam i gat olsem handred frut, sam i gat olsem sikiste, mo sam i gat olsem tate.” (Matyu 13:3-8, 18-23) ?Frut ya i minim wanem, mo from wanem samfala graon i karem plante frut mo sam i karem smol nomo?
7. ?Frut blong ol sid ya i minim wanem, mo from wanem i gat ol defren namba blong frut?
7 Sid we man ya i sakem i minim ‘tok long saed blong kingdom.’ Taswe, frut ya i minim fasin blong talemaot tok ya mo mekem i goaot long ol man. (Matyu 13:19) Namba blong ol frut i no sem mak—i stat long tate i go kasem handred—from we laef blong ol man wanwan mo ol samting we oli naf blong mekem oli defdefren. Ating wan man we hem i no sik mo i gat plante paoa, i save prij moa i bitim wan man we i no strong from i gat wan sik no i olfala. Ating wan yangfala we i no mared mo i no gat wok blong lukaot long wan famle, i save prij moa i bitim wan man we i mas wok fultaem blong pem ol samting we famle blong hem i nidim.—Skelem wetem Proveb 20:29.
8. ?Wanem tingting blong Jeova long saed blong olgeta we oli givim beswan samting we sol blong olgeta i save givim?
8 ?Olsem wanem? Long tingting blong God, hemia we i wok wetem ful laef blong hem be i karem tate frut nomo, ?hem i no stap onagud long God olsem hemia we i karem handred frut? !No gat! Maet i gat ol defren namba blong frut, be Jeova i glad nomo sipos wok blong yumi i beswan we sol blong yumi i save mekem. Rimemba se, ol defren namba blong frut, evriwan oli kamaot long hat we i olsem “gudfala graon.” Grik tok ya (ka·losʹ) we yumi tanem i kam “gudfala,” ol man bifo oli yusum blong eksplenem samting we i “naes tumas,” “i mekem hat i glad, mo man i glad blong lukluk hem.” !Yumi haremgud tumas blong save se taem yumi mekem bes blong yumi, God i luk se hat blong yumi i naes tumas!
No Skelem Yumi Wetem Narafala
9, 10. (a) ?Hat blong yumi i save pulum yumi blong tingting long wanem nogud rod? (b) ?Olsem wanem pijatok long 1 Korin 12:14-26 i soem se Jeova i no stap skelem wok we yumi mekem wetem hemia blong ol narafala?
9 Be, maet hat blong yumi we i no stretgud olgeta, i jajem yumi long defren fasin. Maet hem i skelem wok blong yumi wetem ol narafala. Maet hem i pulum yumi blong tingting se: ‘Ol narafala oli stap mekem plante moa long wok blong prij i bitim mi. Jeova i no save glad long wok blong mi.’—Skelem wetem 1 Jon 3:19, 20.
10 Ol tingting mo fasin blong Jeova oli hae moa i bitim yumi. (Aesea 55:9) Taem yumi ridim 1 Korin 12:14-26, yumi luksave smol, olsem wanem Jeova i stap tingbaot wok blong yumi wanwan. Ol vas ya oli talem se kongregesenc i olsem bodi blong man we i gat ol defren haf blong hem—ae, han, leg, sora, mo ol narafala haf. Tingbaot prapa bodi blong yumi blong smoltaem. !Yumi krangke nomo sipos yumi traem skelem ae blong yumi wetem han blong yumi, no leg wetem sora! Ol wanwan haf blong bodi oli gat ol defren wok. Be olgeta evriwan oli impoten mo yumi nidim olgeta. Sem mak nao, Jeova i tinghae tumas long wok we yu mekem wetem ful laef blong yu, nating se ol narafala oli stap mekem moa long yu, no yu yu stap mekem moa long olgeta.—Galesia 6:4.
11, 12. (a) ?From wanem maet samfala oli harem se oli ‘slak’ no oli ‘nogud’? (b) ?Wanem tingting blong Jeova long wok blong yumi?
11 Maet sam long yumi we oli no naf blong mekem plante wok from we oli sik, olfala, no from wan narafala samting, oli save tingting se oli ‘slak’ no oli ‘nogud.’ Be Jeova i no tingting olsemia. Baebol i talem se: “Ol haf blong bodi blong yumi ya we yumi stap ting se oli no gat paoa, be olgeta ya oli mas stap. Mo ol haf . . . we yumi stap ting se oli no flas, be yumi stap flasemgud olgeta. . . . God i mekem plan finis blong olgeta haf blong bodi blong yumi. Nao ol haf blong bodi blong yumi ya we yumi ting se oli nating nomo, be God i givim wok long olgeta we i stret long olgeta.” (1 Korin 12:22-24) Taswe, olgeta man wanwan oli save kam sas long ae blong Jeova. Hem i tinghae tumas long wok we yumi naf blong mekem. ?Hat blong yu i pusum yu blong wantem mekem olgeta samting we yu save mekem long wok blong God ya we i kasem save long filing blong yumi mo we i gat lav?
12 Ale, samting we i impoten long tingting blong Jeova, i no se yu mas wok sem mak olsem ol narafala, be se yu mas mekem wanem we yu wan—sol blong yu—i naf blong mekem. Long ol laswan dei blong laef blong Jisas long wol ya, hem i mekem fasin we i kasem hat blong yumi, long tu woman we laef blong tufala i defren olgeta. Hem i soemaot klia se Jeova i stap tinghae tumas long ol traehad blong yumi wanwan.
‘Sas Presen’ Blong Wan Woman We i Gat Tangkyu
13. (a) Traem storeyan long taem ya we Meri i kafsaedem senta long hed mo leg blong Jisas. (b) ?Senta we Meri i yusum i sas olsem wanem?
13 Long Fraede naet, Naesan 8, Jisas i kamtru long smol velej ya Betani, we i stap long is saed blong Hil blong Ol Oliftri, samwe 3 kilomita longwe long Jerusalem. Sam gudfala fren blong Jisas oli stap long velej ya—Meri, Mata, mo brata blong tufala, Lasros. Ating plante taem Jisas i bin kam stap long haos blong olgeta. Long Sarede naet, Jisas mo ol fren blong hem oli go kakae long haos blong Saemon, wan man we bifo hem i gat leprosi mo ating Jisas nao i bin mekem hem i gud bakegen. Taem Jisas i stap kakae, Meri i mekem wan samting wetem tingting daon, blong soem bigfala lav we hem i gat long man ya we i mekem brata blong hem i laef bakegen long ded. Hem i brekem maot blong wan botel senta we smel blong hem i gud tumas, mo “praes blong hem i antap tumas.” !Tru ya, senta ya i sas tumas! Praes blong hem i 300 denarias, hemia pei blong wan man blong wan ful yia. Hem i kafsaedem senta ya i go long hed mo leg blong Jisas. Mo hem i ravem leg blong Jisas wetem hea blong hem blong mekem i drae.—Mak 14:3; Luk 10:38-42; Jon 11:38-44; 12:1-3.
14. (a) ?Ol disaepol oli talem wanem taem Meri i kafsaedem senta ya long Jisas? (b) ?Jisas i talem wanem tok blong blokem olgeta mo leftemap Meri?
14 !Ol disaepol oli kam kros! Oli askem se: ‘?From wanem hem i westem senta ya olsem?’ Judas i gyaman se hem i wantem givhan long ol puaman, blong haedem trufala tingting blong hem blong wantem stil. Hem i se: ‘Sipos hem i salem nomo, bambae i save kasem antap long tri handred denarias blong givim long ol puaman.’ Meri i no toktok. Be, Jisas i talem long ol disaepol blong hem se: “E, yufala i livim woman ya. ?Weswe yufala i stap spolem hem? Hem i mekem wan gudfala [tok ya i kamaot long ka·losʹ] wok ya long mi. . . . Woman ya i mekem wan samting we hem i naf blong mekem. Hem i kafsaedem senta ya i go long bodi blong mi blong mekem mi mi rere blong oli berem mi. Mo tru mi talem long yufala, long evri ples long wol we bambae oli talemaot gud nyus blong mi, be bambae oli mas store long samting ya we woman ya i mekem, blong tingbaot hem bakegen.” !I sua se tok ya we Jisas i talem wetem kaengud fasin, i mekem Meri i haremgud!—Mak 14:4-9; Jon 12:4-8.
15. ?Wanem i mekem se fasin ya blong Meri i pulum filing blong Jisas, mo yumi lanem wanem long saed blong wok wetem ful laef blong yumi?
15 Samting we Meri i mekem, i pulum filing blong Jisas. Long tingting blong hem, woman ya i mekem wan gudfala wok. I no praes blong presen ya we i impoten long tingting blong Jisas, be se hem “i mekem samting we hem i naf blong mekem.” Meri i tekem jans ya mo i givim samting we hem i save givim. Sam narafala Baebol oli talem long vas ya se: “Hem i mekem evri samting we hem i save mekem,” mo, “Hem i mekem samting we i stap long paoa blong hem blong mekem.” (An American Translation; The Jerusalem Bible) Meri i givim presen ya wetem ful sol blong hem, from we hem i givim beswan samting we hem i gat. Hemia nao mining blong wok wetem ful laef.
“Tu Smol Mane” Blong Wido
16. (a) ?Jisas i stap wea taem hem i lukluk wan pua wido we i sakem smol presen mane? (b) ?Wido ya i sakem hamas mane?
16 Tu dei biaen, long Naesan 11, Jisas i stap wan ful dei long haos prea. Long ples ya, samfala oli sakem tok blong daonem haenem blong hem, mo hem i givim ol waes ansa long ol strong kwestin long saed blong takis, laef bakegen long ded, mo sam narafala samting. Hem i tok agensem ol tija blong Loa mo ol Farisi from plante nogud fasin blong olgeta, olsem fasin blong “stilim olting blong wido.” (Mak 12:40) Nao Jisas i sidaon. I luk olsem se hemia long Rum blong ol Woman, from we, folem kastom blong ol man Jyu, i gat 13 bokis blong presen mane long ples ya. Hem i sidaon blong smoltaem, mo hem i stap lukluk ol man we oli putum presen mane i go long ol bokis ya. Plante rijman oli kam, ating sam long olgeta oli stap traem blong soem se oli stret man, maet oli stap mekem flas nomo. (Skelem wetem Matyu 6:2.) Jisas i lukluk longtaem long wan woman. Maet ol narafala man oli no bin luk se woman ya mo presen we hem i givim, oli spesel. Be, Jisas i naf blong luksave wanem i stap long hat blong ol man, taswe hem i save se woman ya i ‘wan wido we i pua.’ Hem i save tu, hamas mane stret we wido ya i putum long bokis—‘tu smol mane we i olsem ten vatu nomo.’d—Mak 12:41, 42.
17. ?Jisas i talem wanem long saed blong presen mane blong wido ya, mo store ya i lanem yumi long wanem samting long saed blong fasin blong givim presen i go long God?
17 Jisas i singaot ol disaepol blong hem oli kam, from we hem i wantem se oli lukluk samting ya we bambae hem i yusum blong tijim wan lesen long olgeta. Jisas i talem se: “Woman ya i sakem kleksin blong hem, i antap moa long ol mane ya we ol narafala man ya oli sakem.” Long tingting blong Jisas, woman ya i givim moa mane i bitim ol narafala man tugeta. Hem i givim “olgeta mane blong hem”—hemia laswan mane blong hem. Long rod ya, hem i putum laef blong hem i stap long han blong Jeova, blong i lukaot long hem. Taswe, woman ya we Jisas i yusum blong soemaot nambawan fasin blong givim presen i go long God, presen blong hem i smol we i smol, kolosap i nating nomo. !Be long tingting blong God, presen ya i sas tumas!—Mak 12:43, 44; Jemes 1:27.
Lanem Samting From Tingting Blong Jeova Long Saed Blong Wok Wetem Ful Laef
18. ?Yumi lanem wanem from tok mo fasin we Jisas i mekem long tufala woman ya?
18 Fasin we Jisas i mekem long tufala woman ya i tijim yumi long sam samting we oli mekem yumi haremgud, long saed blong tingting blong Jeova long hemia we i wok wetem ful laef blong hem. (Jon 5:19) Jisas i no skelem wido ya wetem Meri. Hem i tinghae long tufala mane blong wido ya olsem we hem i tinghae long senta we Meri i yusum we i “sas tumas.” Tufala woman ya evriwan oli givim beswan samting blong tufala, ale long tingting blong God, tufala presen blong tufala ya oli gud tumas. Taswe, sipos samtaem yu yu stap tingting se yu yu nogud from we yu no save mekem plante olsem yu wantem long wok blong God, yu no mas letem tingting blong yu i foldaon. Jeova i glad long beswan samting we yu save givim. Rimemba se, Jeova “i luk wanem i stap long hat blong man,” taswe hem i savegud ol samting we yu yu wantem long hat blong yu.—1 Samuel 16:7.
19. ?From wanem yumi no mas jajem ol narafala long saed blong wok we oli mekem i go long God?
19 Tingting blong Jeova long saed blong wok we yumi mekem wetem ful laef blong yumi, i mas gat paoa long fasin we yumi mekem long narafala. !Sipos yumi daonem wan man from wok blong hem no skelem hem wetem narafala, samting ya i no soem lav nating! Sore tumas we fasin ya i stap kamaot. Wan Kristin i raetem se: “I gat samfala we oli mekem yu yu tingting se sipos yu no wan paenia, yu yu nating nomo. Sam long yumi oli traehad bigwan ‘jes’ blong stap gohed oltaem olsem ol pablisa blong Kingdom. Olgeta ya tu oli nidim blong harem se ol narafala oli tinghae long ol traehad blong olgeta.” Yumi mas tingbaot oltaem se yumi no gat raet blong jajem wan narafala Kristin, se hem i stap wok wetem ful laef blong hem no nogat. (Rom 14:10-12) Jeova i tinghae tumas long wok we wanwan blong ol milyan pablisa blong Kingdom oli mekem wetem ful laef blong olgeta, mo yumi mas gat semfala tingting.
20. ?I moagud we yumi tingting olsem wanem long saed blong ol Kristin brata mo sista blong yumi?
20 ?Be, olsem wanem sipos i luk olsem we samfala oli no stap mekem bes blong olgeta long wok blong prij? Sipos ol elda, we oli wari long ol sipsip blong God, oli luk se haoa blong prij blong wan Kristin brata no sista i godaon, maet samting ya i soem se oli nidim blong givhan mo leftemap tingting blong hem. Be yumi no mas fogetem tu se, maet samfala we oli wok wetem ful laef blong olgeta oli save mekem smol nomo, olsem wido we i givim smosmol mane, i no olsem sas senta we Meri i givim. I moagud blong tingting se ol brata mo sista blong yumi oli laekem Jeova tumas, mo se lav ya bambae i pusum olgeta blong mekem bes blong olgeta—i no blong mekem smol nating nomo. !I sua se ol man blong God we oli tinghevi long wosip blong olgeta, bambae oli neva jusum blong mekem smol nomo long wok blong God, sipos oli naf blong mekem plante!—1 Korin 13:4, 7.
21. ?Plante Kristin oli jusum wanem wok we i stap givim bigfala glad long olgeta, mo wanem ol kwestin we oli stanap?
21 Sam man blong God we oli wok wetem ful laef blong olgeta, oli jusum wan wok we i givim fulap blesing long olgeta—hemia wok blong paenia. ?Wanem ol blesing we oli kasem? ?Mo olsem wanem long yumi we i no gat rod yet blong joen long wok blong paenia? ?Olsem wanem yumi save soem speret blong paenia? Bambae yumi tokbaot ol kwestin ya long nekis haf.
[Ol futnot]
a K.T. i minim Kristin Taem, mo B.K.T. Bifo Kristin Taem.
b Matias i tekem ples blong Judas olsem wan aposol, taswe nem blong hem, i no nem blong Pol, i stap long wan long ol 12 ston ya. Pol i wan aposol, be hem i no wan long ol 12 ya.
c Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.
d Wanwan long tufala mane ya i wan lepton. Hemia mane blong ol man Jyu we i smol moa long ol narafala mane we oli gat long taem ya. Sipos man i seraotem pei blong hem blong wan dei long 64 haf, tu lepton i stret long wan haf nomo blong pei ya. Matyu 10:29 i soem se wan mane we oli kolem asarion (eit lepton), i naf blong pem tu smosmol pijin. Hemia ol pijin we ol puaman oli pem blong kakae, we praes blong olgeta i daon moa long ol narafala pijin. Taswe, yumi save se wido ya i pua tumas, from we hem i gat haf mane nomo we hem i nidim blong pem wan smosmol pijin, hemia i no naf blong wan kakae.
?Bambae Yu Yu Ansa Olsem Wanem?
◻ ?I minim wanem se yumi mekem wok blong Jeova wetem ful laef blong yumi?
◻ ?Olsem wanem pijatok long 1 Korin 12:14-26 i soem se Jeova i no stap skelem yumi wetem ol narafala?
◻ From ol tok blong Jisas long saed blong sas senta we Meri i kafsaedem mo tu smosmol mane we wido i sakem, ?yumi lanem wanem samting long saed blong givim presen wetem ful sol blong yumi?
◻ ?Olsem wanem tingting blong Jeova long saed blong wok we yumi mekem wetem ful laef blong yumi, i mas gat paoa long fasin we yumi mekem long ol narafala?
[Tok Blong Pija Long Pej 15]
Meri i givim beswan samting we hem i gat, taem hem i kafsaedem senta we i “sas tumas” long bodi blong Jisas
[Tok Blong Pija Long Pej 16]
Smosmol mane we wido i givim i olsem nating nomo, be i sas tumas long tingting blong Jeova