Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w98 1/1 pp. 25-29
  • I No Gat Wan Samting We i Moagud i Bitim Trutok

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • I No Gat Wan Samting We i Moagud i Bitim Trutok
  • Wajtaoa—1998
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Kasem Save Long Ol Trutok Blong Baebol
  • Tekem Disisen Long Saed Blong Trutok
  • Laef Long Saksenhaosen
  • Maj Blong Ded
  • Trutok i Laef Blong Mi
  • Jeova i Soemaot Se Hem i Stap Wetem Mi
    Wajtaoa—1996
  • Holemstrong Long God Long Rul Blong Ol Nasi Long Jemani
    Wekap!—1993
Wajtaoa—1998
w98 1/1 pp. 25-29

I No Gat Wan Samting We i Moagud i Bitim Trutok

G. N. Van Der Bijl i talem store ya

Long Jun 1941, ol Gestapo oli holem mi, mo oli tekem mi mi go long rabis kalabus blong Saksenhaosen, kolosap long Belin, Jemani. Long ples ya, oli putum namba blong mi se 38190. Mi stap kalabus go kasem Epril 1945, yia we olgeta presina oli mekem bigfala wokbaot we plante man oli savegud long hem, hemia we oli kolem Maj Blong Ded. Be, bifo we mi tokbaot samting ya, bambae mi storebaot wanem i mekem se mi go kalabus.

MI MI bon long 1914 long Rotadam, Netalan, smoltaem afta we Faswan Bigfala Faet blong Wol i stat. Papa i wok blong kampani blong ol tren, mo smol haos blong mifala i stap kolosap long rod we ol tren oli stap pas long hem. Kolosap long en blong faet, long 1918, mi luk plante tren oli spid i go pas long haos blong mifala, we oli kolem olgeta se, ol tren blong aksiden. Ol tren ya oli fulapgud wetem ol soldia we oli bin kasem kil long faet nao oli stap kamhom.

Taem mi gat 12 yia, mi lego skul blong faenem wok. Eit yia biaen, mi saenem wan pepa blong go wok long wan sip blong ol turis. Ale, blong fo yia, mi wokbaot long sip ya, we i go i kam long Netalan mo Yunaeted Stet.

Taem mifala i kasem haba blong Nyu Yok long hot taem blong 1939, wan narafala bigfala faet blong wol i rere blong faerap. Taswe, taem wan man i kam long sip mo i givim buk ya Government long mi, we i tokbaot wan gavman we i stretgud, mi mi glad tumas blong karem. Taem mi gobak long Rotadam, mi stat lukaot wan narafala wok, from we i luk olsem se laef long solwora i no moa sef. Long Septemba 1, ol ami blong Jemani oli kam insaed long Polan, ale olgeta kantri oli joen long Namba Tu Bigfala Faet blong Wol.

Kasem Save Long Ol Trutok Blong Baebol

Wan Sande long Maj 1940, long moning, mi go visitim brata blong mi we i mared finis. Nao wan Wetnes blong Jeova i kilkilim doa blong haos blong hem. Mi talem long Wetnes ya se mi mi gat buk ya Government finis, mo mi askem kwestin long saed blong heven, mo hu olgeta we oli go long heven. Ansa we hem i givim i kliagud mo i stret tu, mekem se mi mi tingting se, ‘Hemia trutok ya.’ Mi givim adres blong mi long hem, mo askem long hem blong kam luk mi long haos blong mi.

Afta we Wetnes ya i kam luk mi tri taem, mo mitufala i storeyan plante long saed blong Baebol, mi stat folem hem long wok blong prij long ol haos wanwan. Taem mitufala i go long wan ples blong prij, hem i soemaot long mi weples blong stat, ale hem i lego mi mi prij mi wan. Long taem bifo, plante man oli stat long wok blong prij long fasin ya. Ol Wetnes oli givim advaes long mi se, sipos mi soemaot buk long wan man, mi no mas mekem long klia ples. Mi mas faenem rod blong soemaot ol buk long ples haed we ol narafala man oli no save luk. Long taem ya we faet i gohed, mifala i mas lukaotgud.

Tri wik biaen, long Mei 10, 1940, ami blong Jemani i kam insaed long Netalan. Long Mei 29, wan bigman we i wok long nem blong Reich long Netalan, Seyss-Inquart, i talemaot se gavman i putum tabu long wok blong ol Wetnes blong Jeova. Ale, mifala i stat mekem ol miting long ol smosmol grup nomo, mo mifala i lukaotgud se i no gat man i faenemaot ples we mifala i mekem ol miting ya. Samting we i mekem mifala i stap strong oltaem, hemia taem elda we i wokbaot blong visitim ol kongregesena i kam visitim mifala.

Mi mi stap smok sigaret long taem ya. Ale, mi wantem givim wan sigaret long Wetnes we i mekem stadi long mi, be hem i talem se hem i no smok. Mi mi ansa se: “!Neva bambae mi naf blong sakem ol sigaret!” Smoltaem biaen, mi stap wokbaot long rod, nao mi tingting se: “Sipos mi wantem kam wan Wetnes, mi mas kam wan trufala Wetnes.’ Ale, mi neva smok bakegen.

Tekem Disisen Long Saed Blong Trutok

Long Jun 1940, raonabaot tri manis afta we mi bin mitim Wetnes ya long haos blong brata blong mi, mi givim laef blong mi i go long Jeova mo tekem baptaes. Sam manis biaen, long Oktoba 1940, mi joen long wok blong prij fultaem olsem wan paenia. Long taem ya, ol brata oli givim wan kot long mi we oli kolem kot blong ol paenia. I gat plante poket long kot ya blong karem ol buk, mo mi save putum wan kot we i bigfala moa i go antap long hem.

Stat long taem we ami blong Jemani i kam long kantri blong mifala, oli lukaotem ol Wetnes blong Jeova blong holem olgeta mo putum olgeta long presin. Wan moning long Febuwari 1941, mi stap prij wetem sam narafala Wetnes. Oli stap prij long ol haos long narasaed rod i kam, mo mi mi prij i go blong mitim olgeta. Smoltaem i pas, ale, mi go lukaot olgeta from oli no kamtru yet. Mi mitim wan man we i askem long mi se: “?Yu yu gat sam smol buk tu?”

Mi ansa se: “Yes.” Nao man ya i holem mi mo i tekem mi mi go long polis stesen. Oli putum mi long kalabus blong fo wik. Bighaf blong ol polis long ples ya oli kaengud long mi. Oli no putum mi long han blong ol Gestapo, taswe mi gat jans blong gofri sipos mi saenem wan pepa blong talem se bambae mi no moa seremaot ol buk we oli tokbaot Baebol. Taem oli askem long mi blong saenem pepa ya, mi ansa se: “Nating sipos yufala i rere blong givim wan no tu milyan guldens (vatu) long mi, be mi no save saenem pepa ya.”

Mi stap smoltaem moa long kalabus ya, nao ol Gestapo oli kam tekem mi. Oli karem mi mi go long rabis kalabus blong Saksenhaosen long Jemani.

Laef Long Saksenhaosen

Taem mi kasem Saksenhaosen long Jun 1941, i gat samwe 150 Wetnes oli stap finis long ples ya, we bighaf blong olgeta oli man Jemani. Oli tekem ol presina we oli jes kam, olsem mi, oli go long wan haf blong kalabus ya we oli kolem, Ples We i Longwe Long Ol Narafala Man. Long ples ya, ol Kristin brata blong mifala oli lukaot long mifala mo rerem tingting blong mifala from trabol we bambae i kasem mifala. Wan wik biaen, i gat wan narafala grup blong Wetnes blong Netalan oli kam. Fastaem, ol soldia oli talem long mifala blong stanap long fored blong kamp blong ol soldia, stat long seven klok long moning go kasem sikis klok long naet. Sam samtaem, oli fosem ol presina blong mekem samting ya evri dei, gogo wan wik no bitim wan wik i pas.

Nating se ol brata oli kasem plante hadtaem, oli luksave se oli mas folem wan plan blong kakaegud oltaem long saed blong speret. Evri dei, wan brata i mas rerem wan smol tok long wan vas blong Baebol. Biaen, taem mifala evriwan i stap long yad wetem ol narafala presina, ol wanwan Wetnes oli kam kolosap long brata ya mo lesin long tok we hem i rerem. Long plante defren fasin haed, i gat sam buk oli kam insaed long kalabus ya, mo mifala i kam wanples evri Sande blong stadi long ol buk ya.

Buk ya Children, we i kamaot long wan asembli long Sen Lui long Yunaeted Stet long hot taem blong 1941, i kam kasem mifala long Saksenhaosen, long wan rod we mifala i no save. Mifala i fraet tumas se bambae oli faenem buk ya mo spolem, ale mifala i pulumaot ol pej blong hem, mo pasem olgeta oli goraon long ol brata blong oli save ridim.

Smoltaem biaen, ol haeman blong kalabus oli faenemaot se mifala i stap mekem miting. From ting ya, oli seraotem ol Wetnes oli go long ol defren ples blong slip. Hemia i givim wan gudfala jans long mifala blong prij long ol narafala presina, mekem se plante man Polan, Yukren, mo narafala bakegen, oli bilif long trutok.

Ol Nasi oli no haedem plan blong olgeta blong spolem no kilim i ded olgeta Bibelforscher, hemia nem blong ol Wetnes blong Jeova long taem ya. Taswe, oli mekem i strong tumas long mifala. Oli talem se mifala i save gofri sipos mifala i saenem wan pepa se mifala i sakemaot bilif blong mifala. brata oli stat tingting se: “Sipos mi gofri, mi save mekem moa long wok blong Jeova.” fala oli saenem pepa ya. Be bighaf blong ol brata oli stanap strong, nating se oli sot long plante ting we oli nidim blong laef, mo nating se ol Nasi oli daonem mo mekem nogud tumas long olgeta. Mifala i no moa harem nyus long saed blong fala we oli saenem pepa ya. Be, mifala i glad se, long olgeta oli kam strong bakegen long trutok, mo oli stap gohed yet olsem ol Wetnes.

Plante taem, ol soldia oli fosem mifala blong lukluk taem oli panisim presina, olsem taem oli kilkilim olgeta 25 taem wetem wan wud. Wan taem, oli fosem mifala blong lukluk taem oli hangem nek blong fo man. Ol ting ya oli save gat paoa long filing blong man. Wan brata, we i longfala mo i gat gudfala bodi, i stap long semfala rum blong slip wetem mi. Hem i talem se: “Bifo we mi mi kam long ples ya, mi no save luk blad nating, sipos no, hed blong mi i raon. Be naoia, ol filing blong mi oli kam strong.” Nating se filing blong mifala i kam strong, ting ya i no min se mifala i no moa gat filing nating. Be, mi neva harem se mi wantem givimbak no agensem ol man ya we oli mekem i nogud tumas long mifala.

Afta we mi wok wetem wan kommando (grup blong ol wokman) blong smoltaem, mi go slip long hospital from wan strong fiva. Tufala man, wan we i dokta blong Nowei mo narawan we i nes blong Jekoslovakia, oli halpem mi, mo ating kaengud fasin blong tufala ya i sevem laef blong mi.

Maj Blong Ded

Long Epril 1945, i kam klia se Jemani bambae i lus long faet. Ol ami blong ol kantri blong wes oli stap kam kwik, mo ol ami blong Rasia oli stap kam long is saed. Ol Nasi oli no gat taem blong kilim i ded ol handred taosen presina we oli stap long ol rabis kalabus blong olgeta, mo haedem ol dedbodi blong olgeta. Taswe, oli mekem disisen blong kilim i ded olgeta presina we oli sik, mo blong karem ol narafala presina oli go long ol wof we oli stap kolosap moa long ples ya. Plan blong olgeta se, bambae oli putum ol presina ya long ol sip mo draonem ol sip ya long solwora.

Bigfala wokbaot ya blong 26,000 presina blong Saksenhaosen i stat long naet blong Epril 20. Bifo we mifala i lego kalabus ya, mifala i go karemaot ol Kristin brata blong mifala we oli sik i stap long hospital. Mifala i faenem wan kat blong putum ol sik brata ya long hem. blong mifala ol Wetnes i kasem 230, blong sikis defren kantri. Wan we i sik, Brata Arthur Winkler, i bin givhan bigwan long wok blong prij long Netalan. Mifala ol Wetnes i stap long en blong laen we i maj, ale oltaem mifala i leftemap tingting blong mifala blong gohed.

Fastaem, mifala i wokbaot blong 36 haoa we mifala i no spel nating. taem mi wokbaot mo slip long semtaem, from we mi harem nogud tumas long bodi blong mi, mo mi taed bitim mak. Be mifala i no save stop no spel smol, from we ol gad oli sutum i ded olgeta we oli mekem olsem. Long naet, mifala i slip long open ples long ol plantesin mo bus. I gat smol kakae nomo, mo taem i no gat kakae nating. Taem bel blong mi i soa tumas from hanggri, mi kakae tutpes we Red Kros blong Swiden i bin givim long wanwan blong mifala.

Long wan ples long maj ya, ol gad blong Jemani oli no moa save se ami blong Rasia mo Amerika oli stap wea, mekem se mifala i kamp fo dei long bus. Hemia i sevem laef blong mifala, from we i mekem se mifala i no kasem Haba blong Lübek long stret taem blong go long sip we i mas karem mifala i go ded long solwora. Ale, afta we 12 dei i pas mo mifala i wokbaot bitim 200 kilomita, mifala i kasem Bus blong Krivits. Hemia i kolosap nomo long Sjwerin, wan taon we i stap we 50 kilomita longwe long Lübek.

Ol ami blong Rasia oli stap long raetsaed, mo ami blong Amerika i stap long lefsaed blong mifala. Mifala i harem noes blong ol bigfala masket we oli stap faerap olbaot. Taswe, mifala i save se mifala i stap kolosap nomo long ples we faet i strong moa. Ol gad blong Jemani oli stat seksek. long olgeta oli ronwe, fala oli sakem yunifom blong olgeta mo putum klos we oli karemaot long dedbodi blong presina. Oli hop se long rod ya, bambae i no gat man i luksave olgeta. Long medel blong olgeta man ya we oli seksek, mo we tingting blong olgeta i fasfas, mifala ol Wetnes i kam wanples blong prea mo askem Jeova blong lidim mifala.

Ol brata we oli lukaot long mifala oli mekem disisen se long eli moning long nekis dei, bambae mifala i wokbaot i go long saed we ami blong Amerika i stap long hem. Nating se kolosap stret haf blong ol presina we oli statem maj ya blong ded, oli ded finis long haf rod no ol soldia oli kilim olgeta i ded, be olgeta Wetnes evriwan oli laef i stap.

man Kanada we oli wok blong ami, oli karem mi long trak blong olgeta go kasem taon blong Nijmejen, we sista blong mi i stap. Be, taem mi kasem ples ya, mi faenemaot se hem i ronwe finis. Ale, mi wokbaot i go kasem Rotadam. Laki nomo se, long haf rod, wan man i karem mi long trak blong hem i go stret long ples we mi wantem go long hem.

Trutok i Laef Blong Mi

Long semfala dei we mi kasem Rotadam, mi fulumap pepa blong joen bakegen long wok blong paenia. Tri wik biaen, Sosaeti i sanem mi mi go long taon blong Sutfen, olsem ples we bambae mi prij long hem. Mi stap long taon ya blong wan yia haf. Long taem ya, bodi blong mi i kam strong lelebet. Nao, Sosaeti i putumap mi olsem wan seket elda, hemia nem blong ol elda we oli stap visitim ol kongregesen. manis biaen, mi kasem wan leta we i singaot mi blong joen long Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead long Saot Lansing, Nyu Yok. Afta we mifala long 12 klas blong skul ya i kasem stefeket long Febuwari 1949, oli sanem mi mi go long Beljiom.

Mi mekem plante defren kaen wok long Beljiom. Mi wok eit yia long ofis blong Wajtaoa Sosaeti, mo bitim twante yia long wok blong visitim ol kongregesen olsem wan seket no distrik elda. Long 1958, mi maredem Justine, we i stap wokbaot wetem mi long olgeta ples we mi go long hem. Naoia, mi mi olfala finis, be mi glad blong joen yet long wok blong visitim ol kongregesen taem narafala brata i no save mekem.

Taem mi tingtingbak long wok blong prij we mi bin mekem, mi save talem tru se: “I no gat wan ting we i moagud i bitim trutok.” Yes, i no isi oltaem. Mi luksave se i impoten tumas blong letem ol mastik mo slak fasin blong yumi oli tijim yumi. Taswe, taem mi storeyan wetem ol yangfala, plante taem mi talem long olgeta se: “Bambae yufala tu i mekem mastik taem mo maet yufala i sin bigwan, be yufala i neva mas gyaman long saed ya. Tokbaot bisnes ya wetem papa mama blong yufala no wetem wan elda, mo traehad blong mekem ol ting blong stretem rong ya.”

Blong kolosap 50 yia nao, mi bin mekem wok blong prij fultaem long Beljiom. Long ol yia ya, mi gat jans blong luk pikinini we oli gruap mo oli wok olsem elda mo seket elda. Mo mi luk blong 1,700 man blong talemaot Kingdom long kantri ya i gru gogo i bitim 27,000.

Mi askem se: “?I gat wan narafala fasin blong laef we i karem moa blesing i bitim wok blong Jeova?” I no gat wan rod we i moagud naoia, i neva gat bifo, mo bambae i no gat long fyuja tu. Mi prea se bambae Jeova i gohed blong lidim mo blesem mi mo waef blong mi, blong mitufala i save gohed blong mekem wok blong hem gogo i no save finis.

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

[Pija long pej 26]

Mi wetem woman blong mi, smoltaem afta we mitufala i mared long 1958

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem