Jeova, Wan God We i Gat Sore Mo i Kaen Tumas’
‘Jeova, Jeova, wan God we i gat sore mo i kaen tumas, hem i no save kros kwik mo hem i fulap long lav mo trutok.’—EKSODAS 34:6.
1. (a) ?Olsem wanem Baebol i leftemap tingting blong olgeta we oli luk wan we oli laekem tumas i lego klin wosip? (b) ?Wanem tingting blong Jeova long saed blong olgeta we oli mekem sin?
WAN Kristin papa i talem se: “Gel blong mi i talem long mi se hem i no moa wantem joen wetem kongregesen. Long ol dei, wik, mo manis we oli kam biaen, mi stap harem nogud tumas long bodi blong mi, we mi wantem ded nomo.” I tru, yumi harem nogud bigwan taem wan we yumi laekem tumas i lego klin wosip. ?Olsem wanem long yu? ?Yu yu fesem finis wan taem olsem? Sipos yes, bambae yu harem gud tumas blong save se Jeova i stap tingbaot yu. (Eksodas 3:7; Aesea 63:9) ?Be olsem wanem long olgeta ya we oli mekem sin? ?Jeova i tingbaot olgeta olsem wanem? Baebol i soem se, Jeova i gat sore long olgeta, nao i singaot olgeta blong oli kambak long hem. Long taem blong Malakae, hem i askem strong long ol stronghed man Jyu, se: “Sipos yufala i tanem tingting blong yufala, yufala i kambak long mi, mi bambae mi save kambak long yufala bakegen.”—Malakae 3:7.
2. ?Olsem wanem Baebol i soem se sore i wan stamba fasin blong Jeova?
2 Taem Moses i stap antap long Hil Sinae, God i soemaot klia fasin sore blong hem. Long ples ya, Jeova i talemaot long Moses se, Hem i ‘wan God we i gat sore mo i kaen tumas, hem i no save kros kwik mo hem i fulap long lav mo trutok.’ (Eksodas 34:6) Tok ya i soem se fasin sore i wan stamba fasin blong Jeova. Kristin aposol Pita i raetem se: ‘God i wantem blong olgeta man bambae oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta.’ (2 Pita 3:9) Be tingbaot se, fasin sore blong God i gat mak blong hem. God i talem long Moses se: “Olgeta we oli stap holem ol fasin nogud, mi mi stap panisim olgeta.” (Eksodas 34:7; 2 Pita 2:9) Nating se i olsem, “God i stamba blong fasin ya blong lavem man” tumas, mo fasin sore i wan impoten fasin we i kamaot long lav. (1 Jon 4:8; Jemes 3:17) Jeova i no save ‘holem kros longtaem,’ mo hem i ‘glad blong soemaot we hem i laekem ol man tumas.’—Maeka 7:18, 19.
3. ?Olsem wanem tingting blong Jisas long saed blong fasin sore i defren olgeta long tingting blong ol tija blong loa mo ol Farisi?
3 Jisas i soemaot fasin blong Papa blong hem long heven long rod we i stretgud olgeta. (Jon 5:19) Taem Jisas i soem sore long ol man we oli mekem i nogud, hemia i no minim se hem i agri long sin blong olgeta. No gat. Hemia sem kaen filing blong sore we hem i soem long olgeta we oli sik long saed blong bodi. (Skelem wetem Mak 1:40, 41.) Jisas i talem se fasin sore i wan long ‘ol nambawan samting’ blong Loa blong God. (Matiu 23:23) Defren olgeta, tingbaot ol Farisi mo ol tija blong loa. Strong tingting blong olgeta blong folem loa, i mekem se fasin sore i lus olgeta. Taem oli luk we Jisas i stap joen wetem ol man nogud, oli komplen se: “Man ya, hem i glad blong luk ol man nogud, mo blong kakae wetem olgeta.” (Luk 15:1, 2) Jisas i talem tri pijatok blong ansa long ol man ya we oli stap traem faenem poen long hem. Wanwan long ol pijatok ya i soemaot klia fasin sore blong God.
4. ?Wanem tufala pijatok we Jisas i talem, mo wanem bigfala poen long ol wanwan pijatok ya?
4 Long faswan pijatok, Jisas i tokbaot wan man we i livim ol 99 sipsip blong hem oli stap, nao i go lukaot wan we i lus. ?Wanem bigfala poen long pijatok ya? Hemia se: ‘Long heven, bambae oli glad moa long wan man we i man nogud, be i tanem tingting blong hem from sin blong hem, i winim we oli glad long naenti naen stret man, we oli no mekem samting we oli mas tanem tingting blong olgeta from.’ Long seken pijatok, Jisas i tokbaot wan woman we i stap lukaot wan silva mane we i lus, mo taem hem i faenem mane ya, hem i glad tumas. ?Pijatok ya i makem wanem? “Ol enjel blong God oli glad tumas long wan man nomo we i man nogud, be i tanem tingting blong hem from ol sin blong hem.” Namba tri pijatok we Jisas i talem, hem i wan parabol.a Plante man oli tingbaot parabol ya olsem beswan stori we oli harem. Taem yumi stadi long parabol ya, bambae hem i halpem yumi blong gat tangkiu long fasin sore blong God mo folem eksampel blong hem long saed ya.—Luk 15:3-10.
Wan Stronghed Pikinini Boe i Lego Haos
5, 6. Long namba tri pijatok blong Jisas, ?olsem wanem sekenbon boe i soem se hem i no gat fasin tangkiu nating?
5 “I gat wan man we i gat tu pikinini blong hem. Nao sekenbon long tufala i talem long papa blong hem se, ‘Papa. Plis yu seraot olting blong yu we bambae oli blong mitufala, blong mi save tekem haf blong mi naoia.’ Nao papa blong tufala, hem i seraot olting blong hem long tufala pikinini ya blong hem. Biaen i no longtaem, sekenbon ya i tekem ol samting ya we oli blong hem, i salemaot olgeta, nao i holem mane blong ol samting ya, i aot long ples blong hem, i go long wan narafala kantri we i stap longwe. Nao long ples ya, hem i stap spolem mane ya blong hem long ol rabis fasin.”—Luk 15:11-13.b
6 Parabol ya i soem se sekenbon boe i no gat fasin tangkiu nating. Fastaem, hem i askem papa blong hem blong i seraot olting we hem i gat, blong hem i save tekem haf. Biaen, hem i salem olting we hem i kasem long papa blong hem, nao i spolem mane ya blong hem long ol “rabis fasin.” Tok ya “rabis fasin,” i kamaot long wan Grik wod we i minim wan “laef we i wael olgeta.” Wan man blong mekem dip stadi i talem se wod ya “i minim lusum fulwan ol gudfala fasin.” I stret nomo we yangfala man ya long parabol blong Jisas i tekem nem ya, prodikol. Tok ya prodikol i minim wan man blong westem mane olbaot.
7. ?Tede, hu ya i olsem yang boe ya we i lusum rod, mo from wanem wanwan long olgeta ya oli jusum blong go long wan “kantri we i longwe”?
7 ?I gat sam man tede, we oli olsem yang boe ya we i lusum rod? Yes i gat. Sore tumas, samfala man oli aot finis long sefples, hemia “haos” blong Jeova, Papa blong yumi we i stap long heven. (1 Timoti 3:15) Oli ting se Jeova i stap wajemgud yumi blong blokem yumi long sam samting, be i no se hem i wantem lukaotgud long yumi. (Skelem wetem Ol Sam 32:8.) Tingbaot wan Kristin woman we papa mama blong hem, tufala i stat tijim hem long ol rul blong Baebol taem hem i smol nomo. Biaen, hem i kam wan woman blong dring alkol bitim mak mo i yusum drag. Samtaem afta, hem i tingtingbak long rabis laef we hem i bin folem. Hem i talem se: “Mi wantem pruvum se mi save mekem laef blong mi i kam moagud. Mi wantem mekem evri samting folem prapa tingting blong mi. Mi no wantem se wan man i talem long mi blong folem narafala rod.” Olsem yang boe ya we i lusum rod, yangfala woman ya i wantem folem prapa rod blong hem. Sore tumas, from we hem i gohed long ol fasin we oli no laenap wetem Baebol, Kristin kongregesen i mas putumaot hem.—1 Korin 5:11-13.
8. (a) ?Yumi save mekem wanem blong givhan long olgeta we oli wantem folem wan laef we i no laenap wetem ol rul blong God? (b) ?From wanem wanwan man i mas tinghevi long fasin blong wosip we hem i jusum?
8 Yumi harem nogud tumas taem wan man blong bilif i wantem folem ol fasin we oli agensem ol rul blong God. (Filipae 3:18) Taem wan man i mekem sin, ol elda mo ol narafala brata we oli kasem ol mak long saed blong spirit, oli traehad blong stretem hem. (Galesia 6:1) Be, oli neva fosem wan man no woman blong karem yok ya blong kam wan disaepol. (Matiu 11:28-30; 16:24) Taem ol yangfala oli kasem yia we oli fri blong jusum wanem rod oli wantem folem, olgeta tu oli mas mekem prapa disisen blong olgeta long saed blong wosip. Yumi evriwan i fri blong jusum rod blong yumi, be tingbaot se wanwan long yumi i mas talemaot ol fasin blong hem long God. (Rom 14:12) Tru ya, bambae yumi ‘kakae frut blong sid we yumi planem.’ Hemia samting we yang boe ya long parabol blong Jisas i lanem.—Galesia 6:7, 8.
Lusum Hop Long Wan Kantri Longwe
9, 10. (a) ?Olsem wanem ol samting long laef blong yang boe ya we i lusum rod i jenis, mo biaen hem i mekem wanem? (b) Eksplenem olsem wanem samfala tede we oli lego trufala wosip, oli kasem trabol olsem yang boe ya we i lusum rod.
9 Biaen, “mane blong hem i finis. Nao long taem ya, olgeta man long kantri ya oli gat hadtaem blong kasem kakae we i nogud olgeta, mo man ya i trabol tumas. Nao hem i go wok blong wan man blong kantri ya, mo man ya i sanem hem i go blong lukaot long ol pig blong hem. Mo taem hem i stap fidim ol pig ya, hem i hanggri tumas, be i no gat man i givim kakae long hem. Nao long tingting blong hem, hem i talem se, ‘Man, sipos mi save kakae ol kakae blong ol pig ya, bambae mi harem gud tumas.’ ”—Luk 15:14-16.
10 Nating se yang boe ya we i lusum rod, hem i trabol gud, hem i no tingbaot yet blong gobak long papa blong hem. Be hem i girap, i go luk wan manples, nao man ya i sanem hem i go lukaot long ol pig blong hem. Folem Loa blong Moses, ol pig oli ol anamol we oli no klin. Taswe, ol man Jyu oli no agri long wok ya blong fidim pig. (Levitikas 11:7, 8) Maet yang boe ya i harem se tingting blong hem i stikim hem from wok ya, be hem i traehad blong blokem tingting ya. Mo tu, yang boe ya i save se man we i givim wok long hem, wan manples, i no wari long wan strenja we filing blong hem i trabol. Samting we i hapen long yang boe ya, i sem mak long samting we i hapen long plante man we oli lego klin wosip tede. Plante taem, olgeta ya oli mekem ol fasin we, fastaem, oli tingbaot se oli blong sem nomo. Tingbaot eksampel blong wan yangfala man. Taem hem i kasem 17 yia, hem i rebel agensem Kristin tijing blong papa mama blong hem. Hem i talem se: “Fasin blong slip olbaot mo fasin blong yusum drag oli mekem se mi fogetem ol tijing blong Baebol we mi bin lanem long plante yia.” Smoltaem biaen, yangfala man ya i go long kalabus, from we hem i stil mo i kilim man i ded. I tru, biaen hem i kamgud bakegen long saed blong spirit. Be sore tumas we hem i mas pem wan bigfala praes from ol fasin ya blong hem blong “stap hapi long fasin blong sin we i blong smoltaem nomo.”—Skelem Wetem Hibrus 11:24-26.
11. ?Olsem wanem trabol blong yang boe ya we i lusum rod i go moa nogud, mo tede, olsem wanem samfala oli faenem se ol naes samting blong wol ya oli “blong giaman nomo”?
11 Trabol blong yang boe ya we i lusum rod i go moa nogud. “I no gat man i givim kakae long hem.” ?Wehem ol niufala fren blong hem? Naoia, we hem i no gat wan peni nating i stap, ol fren ya blong hem “oli no wantem hem.” (Proveb 14:20) I sem mak tede, plante Kristin we oli lego bilif, oli faenem se ol naes samting mo ol tingting blong wol ya, oli “blong giaman nomo.” (Kolosi 2:8) Wan yangfala woman we i bin lego ogenaesesen blong God blong smoltaem, i talem se: “Mi harem nogud tumas long hat blong mi taem mi no moa folem ol rod blong Jeova. Mi traem blong kam olsem ol narafala man blong wol, be from we fasin blong mi i no rili stret olsem olgeta, oli no wantem joen wetem mi. Mi harem olsem we mi mi wan pikinini we mi nidim wan papa blong lukaot long mi. Long taem ya nao, mi luksave se mi nidim Jeova. Mi no moa wantem laef folem prapa tingting blong mi nomo.” Yang boe ya we i lusum rod, long parabol blong Jisas, i stat luksave semfala samting ya.
Tingting Blong Hem i Jenis
12, 13. Tede, ?wanem i save halpem samfala blong jenisim tingting blong olgeta? (Lukluk bokis.)
12 ‘Nao tingting blong hem i jenis, mo hem i talem se, “Man, naoia ol man blong wok blong papa blong mi oli gat kakae we oli no naf long hem. Be mi mi stap long ples ya, mi hanggri we klosap mi ded from. Bambae mi aot long ples ya, mi gobak long papa blong mi, mi talem long hem se, ‘Papa. Mi mi mekem i nogud long God, mo i nogud long yu tu. Naoia i no moa stret blong yu singaot mi, se mi mi pikinini blong yu. Plis yu mekem long mi olsem we mi mi wok boe nomo blong yu.’ ” Nao hem i girap, i stat wokbaot blong gobak long papa blong hem.’—Luk 15:17-20.
13 Tingting blong yang boe ya we i lusum rod, “i jenis.” Blong smoltaem, hem i bin ronem ol samting we hem i wantem harem gud long olgeta, olsem we hem i stap long wan drim. Be naoia, hem i luksave klia ol trufala samting long saed blong spirit, we oli stap hapen long laef blong hem. Taswe, nating se yang boe ya i mekem sin, hem i gat hop yet. Hem i gat sam gudfala fasin yet. (Proveb 24:16; skelem wetem 2 Kronikel 19:2, 3.) ?Olsem wanem long olgeta we oli lego ol sipsip blong God tede? ?I stret blong ting se olgeta evriwan oli no moa gat hop, mo se stronghed fasin blong olgeta i pruvum se oli sin agensem tabu spirit blong God? (Matiu 12:31, 32) No gat. Sam long olgeta oli harem nogud tumas from rong rod we oli jusum blong folem. Ale biaen, tingting blong olgeta i jenis. Wan sista, i tingtingbak long taem ya we hem i bin lego ogenaesesen blong God, nao i talem se: “Mi neva fogetem Jeova. Oltaem mi stap prea se wan dei, long wanem rod we i stret, bambae hem i agri long mi bakegen, i tekem mi mi kambak long trutok.”—Ol Sam 119:176.
14. ?Yang boe we i lusum rod i mekem wanem, mo olsem wanem hem i soem se hem i gat tingting daon?
14 ?Be olgeta ya we oli mestem rod, oli save mekem wanem? Parabol ya blong Jisas i soem se yang boe ya we i lusum rod i mekemap tingting blong hem blong gobak long papa blong hem, mo blong askem papa blong hem blong i fogivim hem. Hem i talem se: ‘Plis yu mekem long mi olsem we mi mi wan wok boe nomo blong yu.’ Wan wok boe, i wok wanwan dei nomo, taem oli singaot hem blong wok. Mo masta i save talem long hem blong finis wok enitaem. Olsem nao, wan wok boe i daon moa long wan slef. From we wan slef i olsem wan memba blong famle. Taswe, yang boe ya we i lusum rod i no ting se bambae hem i askem papa blong hem blong kambak olsem pikinini blong hem. No gat. Hem i glad blong tekem wok ya we i daon olgeta. Olsem nao, evridei hem i save pruvum se hem i stap tru long papa blong hem. Be, bambae wan samting i mekem se yang boe we i lusum rod i sapraes tumas.
Wan Welkam We i Tajem Hat
15-17. (a) ?Papa i mekem wanem taem hem i luk boe blong hem? (b) ?Kot, ring, mo but, we papa i putum long boe blong hem, oli minim wanem? (c) ?Fasin ya we papa i mekem wan lafet i soem wanem?
15 “Be taem hem i stap longwe yet, papa blong hem i luk hem, mo i sore tumas long hem. Nao papa blong hem i resis, i go mitim hem, i putum han blong hem i goraon long hem, i kis long hem. Be boe ya i talem long hem se, ‘Papa. Mi mi mekem i nogud long fes blong God, mo long fes blong yu tu. Naoia i no moa stret blong yu singaot mi, se mi mi pikinini blong yu.’ Be papa blong hem i singaot long ol man blong hem, i talem se ‘Ei, yufala i go kwik, yufala i tekem kot ya we i beswan, yufala i kam putum long hem. Yufala i putum ring long fingga blong hem, mo yufala i putum but long leg blong hem. Mo yufala i go tekem yang buluk ya we yufala i stap fidim i fatfat gud, yufala i kilim blong yumi kakae. Bambae yumi mekem wan lafet, from we pikinini ya blong mi, i olsem we hem i ded finis, be naoia, hem i laef bakegen. Hem i lus, be naoia mi faenem hem bakegen.’ Nao olgeta oli gohed blong mekem lafet.”—Luk 15:20-24.
16 Evri papa mama we oli gat lav, oli wantem tumas se pikinini blong olgeta i kam gud bakegen long saed blong spirit. Taswe, yumi save tingbaot papa blong yang boe ya we i lusum rod, we maet evridei, hem i stap lukluk i go long rod we i kamtru long haos blong hem. Hem i wantem tumas we pikinini blong hem i kambak. !Ale, wan dei, hem i luk we pikinini blong hem i stap folem rod ya, i stap kam! I sua se bodi blong boe ya i no moa olsem fastaem. Nating se i olsem, papa ya i luksave hem “taem hem i stap longwe yet.” Papa ya i no lukluk klos blong boe ya we i brobrok mo tingting blong hem we i trabol. Be hem i luk boe blong hem, nao hem i resis i go mitim hem.
17 Taem papa ya i kam kasem boe blong hem, hem i putum han blong hem i goraon long hem, i kis long hem. Nao, hem i talem long ol slef blong hem blong oli tekem kot, ring, mo but, oli kam putum long hem. Kot ya we oli putum long hem, i no wan kot olbaot nomo. Hem i wan ‘kot we i beswan’—maet wan kot we oli flasemgud olsem kaen ya we oli stap putum long ol haeman. Ol slef oli no stap putum ring mo but. Taswe, taem papa ya i putum ring mo but long boe blong hem, hem i soem klia se hem i agri fulwan se boe ya i kambak olsem stret pikinini blong hem. Be papa ya i mekem moa. Hem i talem long ol man blong hem blong mekem wan lafet from we boe blong hem i kambak. I klia se taem man ya i fogivim boe blong hem, hem i mekem wetem gladhat, mo hem i no fosem hem wan blong fogif, jes from we pikinini blong hem i kambak. Hem i fogivim boe blong hem from we hem i wantem fogivim hem. Papa ya i glad tumas from we boe blong hem i kambak.
18, 19. (a) ?Parabol ya long saed blong yang boe ya we i lusum rod i tijim wanem long yumi long saed blong Jeova? (b) Taem Jeova i stap wok wetem Juda mo Jerusalem, ?olsem wanem hem i soem se hem i “wantem tumas” se ol sinman oli kambak long hem?
18 ?Parabol blong yang boe ya we i lusum rod i tijim wanem samting long yumi long saed blong God ya we yumi gat jans blong wosipim? Faswan samting, hem i tijim yumi se Jeova i ‘gat sore mo i kaen tumas, hem i slou blong kam kros, mo i fulap long lav mo trutok.’ (Eksodas 34:6) I tru tumas, fasin sore i bigfala fasin blong God. Fasin blong hem, oltaem hem i stap soem sore long olgeta we oli trabol. Seken samting, parabol ya blong Jisas i tijim yumi se Jeova i ‘rere blong fogif.’ (Ol Sam 86:5) I olsem we hem i stap luklukgud long hat blong ol sinman, blong faenem olgeta we oli rili tanem tingting blong olgeta, nao hem i save soem sore long olgeta.—2 Kronikel 12:12; 16:9.
19 Eksampel, tingbaot taem ya we God i stap wok wetem ol man Isrel. Jeova i pulum profet Aesea blong talem se Juda mo Jerusalem i olsem ‘soa we i stap long man, i stat long hed blong hem i kasem leg blong hem.’ Be, profet ya i talem tu se: ‘Jeova i stap sore yet long yufala, mo hem i wantem mekem i gud long yufala.’ (Aesea 1:5, 6; 30:18; 55:7; Esikel 33:11) Olsem papa long parabol ya blong Jisas, i olsem we Jeova i stap ‘lukluk i go long rod.’ Olgeta we oli lego haos blong hem, hem i wantem tumas blong luk we oli kambak long hem. !Hemia nao fasin we yumi wantem tumas se wan papa we i gat lav i soemaot long yumi!—Ol Sam 103:13.
20, 21. (a) ?Olsem wanem fasin sore blong God i pulum plante man tede, nao oli kambak long hem? (b) ?Bambae yumi tokbaot wanem long haf we i kam biaen?
20 Evri yia, fasin sore blong Jeova i pulum plante man blong jenisim tingting blong olgeta mo oli kambak long trufala wosip. !Samting ya i mekem yumi harem gud tumas! Tingbaot eksampel blong Kristin papa ya we yumi tokbaot antap. I gud tumas we gel blong hem i kamgud bakegen long saed blong spirit mo naoia gel ya i stap wok olsem wan fultaem paenia. Papa ya i talem se: “Samting ya i mekem mi mi glad tumas, i bitim ol narafala glad we mi save kasem long olfala wol ya. Bifo, wota blong ae blong mi i ron from we mi sore. Be naoia, wota blong ae blong mi i ron from glad.” !I sua se Jeova tu i glad tumas long samting ya!—Proveb 27:11.
21 Be i gat sam samting moa we yumi save lanem long parabol ya long saed blong yang boe we i lusum rod. Jisas i gohed long stori blong hem, blong soemaot klia se fasin sore blong Jeova i defren olgeta long strong fasin blong ol Farisi mo ol Sadusi, we oli stap jajem narafala. ?Olsem wanem Jisas i soemaot samting ya? ?Mo samting ya i minim wanem long yumi? Bambae yumi tokbaot poen ya long haf we i kam biaen.
[Ol futnot]
a Ol parabol mo pijatok we i stap long Baebol, oli ol stori we oli no rili hapen. Oli jes blong tijim yumi long sam fasin. Taswe, i no nidim blong askem kwestin long saed blong olgeta smosmol haf blong ol stori ya se oli minim wanem.
b Wajtaoa blong Febuwari 15, 1989, pej 16, 17, i givim profet mining blong parabol ya.
Ol Kwestin Blong Tingtingbak
◻ ?Olsem wanem tingting blong Jisas long saed blong fasin sore i defren olgeta long ol Farisi?
◻ ?Tede, hu ya i olsem yang boe ya we i lusum rod, mo olsem wanem oli sem mak long boe ya?
◻ ?Wanem i mekem se tingting blong yang boe ya we i lusum rod i jenis?
◻ ?Olsem wanem papa i soem sore long boe blong hem we i tanem tingting blong hem?
[Bokis blong pija long pej 11]
TINGTING BLONG OLGETA I JENIS
?Wanem i givhan long samfala Kristin we kongregesen i bin putumaot olgeta, nao oli jenisim tingting blong olgeta? Ol tok we oli kam biaen bambae oli eksplenem samting ya.
“Long hat blong mi, mi save weples trutok i stap. Mi bin stadi Baebol mo go long ol Kristin miting blong plante yia. Mo samting ya i gat bigfala paoa long mi. ?Weswe mi save gohed blong tanem baksaed blong mi long Jeova? Hem i no lego mi. Mi nao, mi lego hem. Biaen, mi luksave se mi bin rong mo se mi stap mekem stronghed. Mi luksave tu se tok ya blong Jeova i stret oltaem, se: ‘Sid we man i planem, bambae hem i kakae frut blong hem.’ ”—C.W.
“Smol gel blong mi i stat toktok, mo samting ya i kasem hat blong mi. Mi wantem tumas blong tijim hem long saed blong Jeova se hem i hu mo olsem wanem blong prea long hem. Mi no save slip, mo wantaem, klosap medel naet, mi draevem trak blong mi i go long wan ples we ol man oli stap go spel long hem, mo mi krae. Hemia fastaem we mi krae mo mi prea long Jeova bakegen afta long wan longfala taem we mi no bin mekem olsem. Samting we mi save, hemia se mi nidim Jeova bakegen long laef blong mi, mo mi hop se bambae hem i fogivim mi.”—G.H.
“Taem ol man oli storeyan long saed blong skul, mi talem long olgeta se sipos mi mas jusum wan skul we i tijim trutok, bambae mi jusum blong kam wan Witnes blong Jeova. Mi talem long olgeta se bifo, mi wan Witnes blong Jeova, be mi no naf blong laef olsem wan Witnes, ale mi no moa gohed. Taem mi tingbaot samting ya, oltaem mi harem se mi gat fol mo mi no glad nating. Biaen mi luksave se ‘mi no haremgud nating. Mi nidim blong jenisim sam samting long laef blong mi.’ ”—C.N.
“Toti faef yia bifo, kongregesen i putumaot mi mo hasban blong mi. Ale, long 1991, mitufala i sapraes bigwan long wan gudfala visit blong tu elda. Tufala i talem long mitufala se mitufala i save kambak long Jeova. Sikis manis biaen, mitufala i haremgud tumas from we mitufala i kam memba blong kongregesen bakegen. Naoia, mi gat 63 yia mo hasban blong mi i gat 79 yia.”—C.A.