Ol Gudgudfala Samting Blong Yumi Oli Stap Long Graonpot
“Be mifala ya we mifala i stap holem ol gudgudfala samting ya we God i givim, mifala i olsem ol graonpot nomo. Nao fasin ya i stap soemaot, we paoa ya we i bigwan tumas i blong God, i no blong mifala.”—2 KORIN 4:7.
1. ?Eksampel blong Jisas i save enkarajem yumi olsem wanem?
TAEM we God i stap wokemgud fasin blong pikinini blong hem long wol ya, Jisas i olsem olgeta man nomo, hem i no strong tumas. !Nambawan eksampel blong hem i leftemap tingting blong yumi! Wan aposol i talem se: “Hemia wan fasin we God i singaot yufala blong karem, from we Kraes, hem i harem nogud long bodi blong hem, blong sevem yufala, mo hem i soemaot fasin ya long yufala, blong bambae yufala i biaen long hem.” (1 Pita 2:21) Jisas i agri blong God i wokem fasin blong hem olsemia, nao hem i winim fasin blong wol ya. Mo tu, hem i givim paoa long ol disaepol blong hem blong oli win tu. (Ol Wok 4:13, 31; 9:27, 28; 14:3; 19:8) !Mo long en blong lastok blong hem long olgeta, hem i rili leftemap tingting blong olgeta. Hem i talem se: “Mi mi talemaot ol samting ya finis long yufala, blong bambae tingting blong yufala i save stap kwaet, from we yufala i stap joen gud long mi. Long wol ya, bambae yufala i harem nogud tumas. Be yufala i no fraet. Mi mi winim paoa blong olgeta samting blong wol ya finis.”—Jon 16:33.
2. Defren long wol ya we i no save luk trufala laet, ?wanem i olsem laet blong yumi?
2 Sem mak bakegen, aposol Pol i talem se “rabis god blong wol ya” i blaenem ol man blong oli no luk trufala laet, be “laet ya i kamaot long gud nius blong Jisas Kraes.” Biaen Pol i gohed long saed blong gudfala minista wok ya blong yumi, i se: “Be mifala ya we mifala i stap holem ol gudgudfala samting ya we God i givim, mifala i olsem ol graonpot nomo. Nao fasin ya i stap soemaot, we paoa ya we i bigwan tumas i blong God, i no blong mifala. Plante taem, mifala i gat trabol, be neva tingting blong mifala i foldaon. Samtaem mifala i no save rod, be neva mifala i lus olgeta. Nating we ol man oli stap ronem mifala, be oltaem mifala i gat ol fren we oli stap givhan long mifala. Ol man oli stap kilim mifala, be neva mifala i ded olgeta.” (2 Korin 4:4, 7-9) Yumi “olsem ol graonpot” we oli no strong. Be long spirit blong hem, God i wokemgud fasin blong yumi, nao yumi save win olgeta agens long wol ya blong Setan.—Rom 8:35-39; 1 Korin 15:57.
Wokemgud Isrel Bifo
3. ?Aesea i talem we God i wokemgud nesen blong ol man Jyu olsem wanem?
3 Jeova i save wokemgud fasin blong wan man, mo hem i save wokemgud fasin blong wan ful nesen tu. Wan eksampel: taem Isrel blong bifo i agri blong God i wokem fasin blong hem, oli kasem plante gudfala samting. Be biaen oli kam stronghed, oli no moa obei long Jeova. Nao God ya we i bin wokem Isrel, hem i karem “trabol” i kam long hem. (Aesea 45:9, NW) Samtaem afta 800 B.K.T., Aesea i talemaot ol bigfala sin blong Isrel long Jeova, i se: “Be Hae God, [Jeova, NW] yu yu Papa blong mifala, Mifala i olsem graon, mo yu yu man blong wokem graonpot. Yu yu mekem mifala evriwan long han blong yu nomo. . . . Olgeta ples ya we mifala i laekem tumas, naoia oli brobrok, oli kam nogud olgeta.” (Aesea 64:8-11) Long taem ya nao, God i stap wokem Isrel i kam stret olsem wan graonpot we i blong lus nomo.
4. ?Jeremaea i yusum spesel fasin blong soem wanem pija tok?
4 Wan handred yia biaen, dei blong pem kaon i stap kam klosap. Nao Jeova i talem long Jeremaea blong tekem wan graonpot mo blong go wetem sam olfala blong Jerusalem long Hinom, wan ples blong krik. Hem i talem long hem se: “[Yu mas] stanap long fes blong ol man ya we oli bin kam wetem hem, [yu] sakem graonpot ya i go long graon, blong smasem.” Nao Jeremaea i talemaot we Jeova i talem se: “Olgeta, bambae mi brebrekem taon ya, mo mi spolem yufala stret olsem graonpot ya, we neva man bambae i save joenem i go wanples bakegen.”—Jeremaea 19:10, 11.
5. ?Jajmen blong Jeova long Isrel i strong olsem wanem?
5 Long yia 607 B.K.T., Nebukadnesa i spolem Jerusalem wetem haos blong God we i stap long ples ya, mo hem i karemaot ol man Jyu we oli laef yet oli go slef long Babilon. Oli stap 70 yia long narafala kantri olsemia. Gogo sam man Jyu we oli stap laef long taem ya, oli tanem tingting blong olgeta from ol sin blong olgeta, oli kambak blong bildim Jerusalem bakegen, wetem wan niufala haos blong God tu. (Jeremaea 25:11) Be long faswan handred yia K.T., nesen ya i lego finis long God bakegen, nating we hem i Bigfala Man blong wokem olgeta olsem we oli graonpot nomo. Ale, fasin blong olgeta i kam nogud tumas, gogo oli kilim prapa pikinini blong God i ded. Nao long yia 70 K.T., God i yusum bigfala paoa blong ol man Rom blong ravemaot ol man Jyu long kantri ya, nao oli brekemdaon Jerusalem mo haos blong God we i stap long ples ya. Biaen, neva bambae God i wokemgud nesen blong Isrel bakegen long han blong hem, blong hem i kam “tabu mo naes.”a
Wokemgud Wan Nesen Blong Spirit
6, 7. (a) ?Pol i talem we God i wokemgud fasin blong Isrel blong spirit olsem wanem? (b) ?Wanem fulnamba blong “ol graonpot blong fasin sore”? ?Hu i stap insaed long kampani ya?
6 Ol man Jyu we oli agri blong folem Jisas, God i wokem olgeta blong kam ol stamba man blong wan niufala nesen, “Isrel blong God” long saed blong spirit. (Galesia 6:16, NW) Taswe Pol i talem stret, se: “Man we i stap wokem graonpot, hem i gat raet blong makem ol graon se, ‘Hemia i blong hemia, hemia i blong hemia.’ Sipos long sem graon nomo, hem i wantem wokem tu graonpot long hem, we wan i flas gud, i blong yusum long spesel taem, mo wan i no flas gud, i blong yusum evri dei, hem i gat raet blong mekem olsem. Be God i wok long sem fasin. Hem i wantem soemaot we hem i kros tumas long ol man we oli mekem sin, we i stret nomo blong oli lus, mo i wantem mekem olgeta oli save we hem i gat paoa. Be from we hem i gat longfala tingting, hem i no kwik blong panisim olgeta. Mo hem i wantem soemaot gudfala laef ya we i blong heven, we laef ya i gudfala tumas. Nao hem i givim laef ya long yumi ya, we [yumi olsem graonpot blong kasem sore, NW], mo we hem i mekem yumi rere finis blong kasem laef ya.”—Rom 9:21-23.
7 Biaen, Jisas we naoia i laef bakegen finis, i talemaot namba blong olgeta man ya we oli olsem “graonpot blong kasem sore”, hemia 144,000. (Revelesen 7:4; 14:1) From we ol prapa man Isrel oli no naf blong givim fulnamba blong ol man ya long hem, Jeova i mekem we sore blong hem i go kasem ol man blong narafala nesen. (Rom 11:25, 26) Ale, niufala Kristin kongregesen ya i gru kwik. Bifo we 30 yia i pas, “oli talemaot finis [gud nius ya] long olgeta man long wol.” (Kolosi 1:23) Blong oli save mekem olsem, i mas gat sam man blong lukaot gud long ol lokol kongregesen long olgeta ples ya.
8. ?Hu i stap insaed long Hed Kampani fastaem? ?Olsem wanem kampani ya i gru moa biaen?
8 Jisas i mekem rere finis 12 aposol blong oli kam Hed Kampani blong fastaem, mo hem i trenemgud olgeta long wok blong prij, wetem sam narafala tu. (Luk 8:1; 9:1, 2; 10:1, 2) Long Pentekos blong yia 33 K.T., hem i stanemap Kristin kongregesen. Mo long stret taem blong hem, hem i mekem we Hed Kampani blong kongregesen ya i gru moa, “ol aposol mo ol elda” long Jerusalem oli memba blong hem naoia. Jemes ya we i haf brata blong Jisas, hem i no wan aposol, be i klia we hem i jeaman long kampani ya longtaem lelebet. (Ol Wok 12:17; 15:2, 6, 13; 21:18) Eusebius, wan man blong raetem histri, i talem se ol enemi oli traem faenem ol aposol blong ronem olgeta, nao olgeta oli go stap long ol narnarafala kantri. Taswe oli mas tekem sam moa man insaed long Hed Kampani.
9. ?Jisas i bin talemaot wanem nogud samting we i mas kamtru biaen?
9 Klosap long yia 100 K.T., ‘enemi ya, hemia Setan’ i stat blong ‘planem ol sid blong rabis gras’ long medel blong olgeta we oli olsem gudfala sid, oli stret blong kasem “kingdom blong heven.” Jisas i talemaot finis we God i letem nogud samting ya i kamtru, go kasem taem blong karem kakae long garen, “long en blong fasin ya blong wol.” Nao bakegen, “ol stret man bambae oli saenaot strong olsem san, long kingdom blong Papa blong olgeta.” (Matiu 13:24, 25, 37-43, NW) ?Samting ya i mas kamtru wetaem?
Wokemgud Isrel Blong God Tede
10, 11. (a) ?God i mekem wanem blong wokemgud fasin blong Isrel blong God blong tede? (b) ?Wanem ol tijing blong ol Baebol studen we oli defren olgeta long ol tijing blong ol giaman Kristin jos?
10 Long 1870, Charles Taze Russell i hivimap wan grup blong Baebol stadi long Pitasbeg, Pensylvania, U.S.A. Long 1879, hem i stat wokem wan magasin evri manis, we naoia nem blong hem Wajtaoa. Ol Baebol studen ya, olsem ol man oli kolem olgeta long taem ya, oli kasem save kwiktaem nomo we ol kristin jos oli folem sam hiten tijing we i no stret long Baebol, olsem: sol we i no save ded, helfaea, pegatri, God we i triniti, mo baptaes blong ol smol pikinini.
11 Moa impoten yet, ol man ya we oli laekem Baebol oli stat folem bakegen sam stamba tijing blong Baebol olsem olgeta: oli bilif bakegen long ransom sakrefaes blong Jisas we i sevem ol man. Mo oli bilif tu we ol dedman bambae oli laef bakegen long pis long Paradaes long wol gogo i no save finis, aninit long paoa blong Kingdom blong God. Antap long evri samting, oli soemaot strong we bambae Jeova i pruvum we hem i stret blong rul olsem Masta blong heven mo wol. Ol Baebol Studen oli bilif we klosap nomo ol tok blong Lodsprea oli kamtru fulwan. Prea ya i talem se: “Papa blong mifala we yu stap long heven, plis yu mekem we nem blong yu i tabu. Yu mekem we kingdom blong yu i kam. Yu mekem we wil blong yu i kamtru long heven mo long wol tu.” (Matiu 6:9, 10) Tabu spirit blong God i stap wokem fasin blong olgeta blong oli kam wan kampani blong man long fulwol we oli gat pis mo lav long medel blong olgeta.
12. ?Olsem wanem ol Baebol studen oli kasem save long wan impoten yia?
12 Oli mekem dip stadi long Daniel japta 4 mo sam narafala profet tok, nao oli save gud we Jisas klosap i kamtru blong stap olsem king mo Mesaea. Oli save we 1914 i stret yia blong “ol taem we God i makem blong ol nesen” oli rul, oli finis. (Luk 21:24, NW; Esikel 21:26, 27) Ol Baebol studen oli gat bigfala wok kwiktaem nomo. Oli stanemap sam ‘klas’ blong Baebol (we biaen oli kolem kongregesen) long plante ples long Yunaeted Stet. Samwe long yia 1900, wok blong olgeta blong tijim ol man i kasem Yurop, Ostrelya mo Esia. Oli nidim wan gud ogenaesesen.
13. ?Olsem wanem gavman i rejista long ol Baebol studen? ?Faswan presiden blong Sosaeti i mekem ol wanem nambawan wok?
13 Ol Baebol studen oli wantem we gavman i rejista long olgeta. Taswe long 1884 oli mekem Zion’s Watch Tower Tract Society long Amerika, we hedkwota blong hem i stap long Pitasbeg, long Pensylvania. Ol daerekta blong Sosaeti ya oli mekem wok blong wan Hed kampani we i stap lukaot long wok blong talemaot Kingdom blong God long olgeta ples long wol. Faswan presiden blong Sosaeti, Charles T. Russell, i raetemdaon sikis buk blong stadi long Baebol (Studies in the Scriptures) mo i stap goraon blong prij long plante ples. Mo ol bigfala mane we hem i gat bifo we hem i statem ol Baebol stadi blong hem, hem i givim olgeta i go blong givhan long wok blong Kingdom long wol. Long 1916, Bigfala Wo i stap gohed long Yurop. Long taem ya, brata Russell i taed tumas, nao hem i ded long wan trip blong prij. Evri samting we hem i gat, be hem i givim finis blong mekem we mesej blong Kingdom blong God i go long plante moa ples.
14. ?Olsem wanem J. F. Rutherford ‘i faet long faet ya we i naes’? (2 Timoti 4:7, NW)
14 Nao Joseph F. Rutherford, i kam Presiden. Bifo, hem i bin mekem wok blong Jaj samtaem long Misuri. Man ya i no fraet blong stanap long saed blong trutok blong Baebol. Taswe ol lida blong Jos blong ol giaman Kristin skul oli joen wetem sam man blong politik blong “mekem ol loa blong stanemap fasin nogud.” Nao long Jun 21, 1918, jaj i panisim Brata Rutherford wetem seven narafala strong Baebol studen se, ol wanwan man ya oli mas kalabus long 10 no 20 yia. Ol Baebol studen oli faet agensem jajmen ya. (Ol Sam 94:20; Filipae 1:7) Oli win long apil, nao gavman i letem olgeta oli fri long Maj 26, 1919. Mo biaen kot i no moa holem ol giaman poen we oli bin faenem long olgeta, se olgeta oli wantem mekem rebelian.b Hadtaem ya i gud blong wokemgud fasin blong olgeta, blong oli kam strong blong stanap long saed blong trutok. Jeova i halpem olgeta mo oli traem bes blong olgeta. Nao oli win long faet we oli stap mekem long saed blong spirit, oli gohed blong talemaot gud nius, nating we Bigfala Babilon i agensem olgeta. Faet ya i stap gohed kam kasem naoia, long yia 1999.—Skelem wetem Matiu japta 23; Jon 8:38-47.
15. ?From wanem yia 1931 i wan bigfala yia long histri?
15 Long ol yia 1920 mo 1930, God—Man blong wokem graonpot— i gohed blong wokemgud fasin blong ol man ya we hem i makemaot blong go insaed long Isrel blong God. Olsem we laetning i saenaot, oli kasem moa save long plante profet tok blong Baebol, blong leftemap Jeova mo talemaot Kingdom blong Mesaea Jisas. Long 1931, ol Baebol studen oli glad blong karem wan niufala nem, ol Witnes blong Jeova.—Aesea 43:10-12; Matiu 6:9, 10; 24:14.
16 wetem bokis long pej 19. ?Wetaem oli kasem fulnamba blong 144,000? ?Wanem i pruvum samting ya?
16 Bifo long 1940, i luk olsem we oli kasem finis ful namba blong 144,000 man “we [God] i singaot olgeta, mo i jusumaot olgeta, mo we olgeta oli holem tok blong hem.” (Revelesen 17:14; lukluk bokis long pej 19.) Yumi no save hamas man long olgeta God i makemaot long faswan handred yia. Mo long ol narafala handred yia biaen tu, taem ol giaman kristin skul oli mekem apostasi, we i taem blong tudak, be yumi no save hamas long olgeta “gudfala sid ya” hem i makemaot. Be long 1935 oli kasem wan namba blong 56,153 pablisa long fulwol, mo 52,465 long olgeta oli soemaot we oli blong go long heven from we oli tekem bred mo waen long Memoriol. ?Olsem wanem nao long olgeta we oli joen long olgeta biaen? ?Bambae oli blong go wea?
“!Luk! Wan Bigfala Kampani”
17. ?Long 1935, wanem impoten samting i hapen long histri?
17 Long wan asembli we oli mekem long Mei 30 kasem Jun 3, 1935, long Wasington, Amerika, brata Rutherford i mekem wan impoten tok, nem blong hem “Bigfala Kampani.”c Grup ya we “i no gat man i save kaontem olgeta” i mas kamtru taem we oli stap finisim wok blong makem fulnamba blong ol 144,000 man Isrel blong spirit. Olgeta tu oli bilif long paoa blong “blad blong smol Sipsip ya” Jisas, blong pemaot ol man. Mo oli mekem tabu wosip long haos blong Jeova, we i min se God i openem rod blong olgeta oli wosip long hem. Grup blong olgeta i mas “kamaot long Taem blong Bigfala Trabol”, we oli laef yet afta. Bambae oli stap long Paradaes long wol ya, taem bambae “i no moa gat man i ded.” Long tu tri yia bifo asembli ya, oli bin talem se grup ya, nem blong hem ‘ol Jonadab.’—Revelesen 7:9-17; 21:4; Jeremaea 35:10.
18. ?Yia 1938 i impoten tumas from wanem samting?
18 Yia 1938 i impoten tumas blong luksave klia tufala grup ya. Ol Wajtaoa blong Maj 15 mo Epril 1, 1938, oli givim tufala stadi long saed blong “kampani blong ol sipsip blong Hem.” Tufala i soemaot ples blong tufala grup ya, olgeta we God i makemaot mo bigfala kampani blong ol fren blong olgeta. Nao tufala Wajtaoa blong Jun 1 mo 15 oli mekem stadi long “Ogenaesesen.” Tufala i stanap long Aesea 60:17. Oli talem long olgeta kongregesen se oli mas askem Hed kampani blong putumap ol brata we i mekem wok insaed long kongregesen blong olgeta. Hemia wan fasin we i moa gud, i moa stret long Tiokratik oda we God i wantem. Ale, ol kongregesen oli mekem stret olsemia.
19 wetem futnot. ?Wanem samting i soemaot bakegen we God i stat blong singaot olgeta ‘narafala sipsip’ i gat 60 yia i pas finis kam kasem naoia?
19 Ripot blong 1939 (Yearbook of Jehovah’s Witnesses) i talem se: “Ol disaepol blong Kraes we God i makemaot, we oli stap long wol naoia, oli no plante man, mo namba blong olgeta i no save gru moa. Baebol i talem se oli olsem haf ya blong ‘laen’ we i ‘stap yet,’ we i pikinini blong Saeon, ogenaesesen blong Jeova. (Rev. 12:17) Masta i stap singaot ‘ol narafala sipsip’ oli kam long hem naoia, blong joen insaed long ‘bigfala kampani.’ (Jon 10:16) Olgeta we hem i hivimap naoia oli fren blong olgeta tabu Kristin we ‘oli stap yet’, oli wokgud wanples wetem olgeta. I stat naoia i go, bambae ol memba blong ol ‘narafala sipsip’ oli kam plante moa, go kasem we God i hivimap ‘bigfala kampani’ finis.” God i bin wokem fasin blong ol tabu Kristin blong oli lukaot long wok blong hivimap bigfala kampani. Mo olgeta ya tu, hem i mas wokem fasin blong olgeta.d
20. I stat long 1942 i kam, ?wanem ol samting we oli jenis long saed blong ogenaesesen?
20 Long Janewari 1942, taem Namba Tu Bigfala Faet blong Wol i stap kasem big blong hem, Joseph Rutherford i ded mo Nathan Knorr i kam presiden biaen long hem. Ol brata oli tingbaot gud nambatri presiden ya from we hem i stanemap sam skul long ol kongregesen, mo skul blong Gilead tu blong trenem ol misinari. Long 1944, taem Sosaeti i stap mekem miting blong hem long saed blong loa olsem hem i mekem evri yia, hem i talemaot wan niu samting. Se bambae oli wokem bakegen ol pepa blong rejista long Sosaeti. Oli wantem se man we i memba blong Sosaeti long saed blong loa, i no from hem i givim bigfala mane, be from we hem i strong long spirit. Long 30 yia we i kam biaen, namba blong ol man we i prij i gru moa, i stat long 156,299 i go kasem 2,179,256 long ful wol. Long ol yia 1971-75 oli mas mekem sam moa jenis long ogenaesesen. Wan man nomo, olsem presiden, i no moa naf blong lukaot long wok blong Kingdom long ful wol. Stat long taem ya, Hed kampani i gat wan defren jeaman evri yia. Mo tu, grup ya i gru moa, namba blong olgeta i kasem 18 man we God i makemaot. Tede, long olgeta 18 ya, klosap 9 oli finisim wok blong olgeta long wol, mo 9 oli stap yet.
21. ?Wanem samting i mekem we ol memba blong smol kampani oli kam stret blong kasem Kingdom?
21 Ol memba blong smol kampani ya, God i wokemgud fasin blong olgeta long plante yia blong hadtaem. Oli gat strong tingting, mo oli kasem spirit ya we i stap ‘talemaot we oli pikinini blong God.’ Jisas i talem long olgeta, se: “Yufala ya nao, oltaem yufala i stap wetem mi long olgeta hadtaem we mi mi gotru long hem. Nao olsem we Papa blong mi i putumap mi blong bambae mi mi King, mi tu mi putumap yufala, blong bambae yufala i save sidaon wetem mi blong kakae wetem mi long taem ya we mi bambae mi King. Mo long taem ya, bambae yufala tu i gat ol gudfala jea blong yufala, olsem jea blong king. Nao bambae yufala i hed blong ol twelef laen blong Isrel, blong rul long olgeta.”—Rom 8:16, 17; Luk 12:32; 22:28-30.
22, 23. ?Olsem wanem God i stap wokemgud ol fasin blong smol kampani mo narafala sipsip?
22 Ol tabu Kristin ya we i stap, namba blong olgeta i stap godaon oltaem. Taswe long klosap olgeta kongregesen long wol, oli givim wok blong lukaot long kongregesen long sam gudfala brata blong bigfala kampani. Nao ol laswan tabu Kristin we oli olfala naoia, oli stap finisim laef blong olgeta long wol. Long semtaem, ol Jif (Hibru sa·rimʹ) we oli blong narafala sipsip oli stap kasem trening blong karem ol wok blong lukaot long ogenaesesen, from we oli insaed long kampani ya, ‘Jif’ we i blong stap long wol.—Esikel 44:3, NW; Aesea 32:1.
23 Smol kampani mo ol narafala sipsip tu, oli gohed blong letem Jeova i wokemgud fasin blong olgeta, olsem we oli graonpot we God i glad blong yusum. (Jon 10:14-16) Nating we yu yu gat hop blong joen long “niufala heven” no long “niufala wol,” i gud yu tekemgud tok blong Jeova we i stap singaot yu. Hem i talem se: “Bambae yufala i glad tumas long ol niufala samting ya we bambae mi mi mekem. mo bambae yufala i harem gud, gogo i no save finis. Taem mi mi wokem niufala taon ya Jerusalem bakegen, bambae hem i ples blong glad, we oltaem ol man blong hem oli hapi tumas.” (Aesea 65:17, 18) Yumi man we yumi no strong tumas, i gud yumi mekem wok blong God oltaem, we tingting blong yumi i stap daon. !Nao “paoa ya we i bigwan tumas”—paoa blong tabu spirit blong God—i save wokemgud fasin blong yumi!—2 Korin 4:7; Jon 16:13.
[Ol futnot]
a Woning ya i go stret long ol giaman Kristin skul, we Isrel blong bifo i olsem pija blong olgeta, se jajmen blong Jeova i mas kamtru long olgeta tu.—1 Pita 4:17, 18.
b Olgeta oli gat raet blong kam fri sipos oli pem mane blong kaspromes long kot. Be jaj Manton, wan man katolik, i no letem olgeta. Biaen, oli faenem we man ya i folem kruked fasin, nao hem tu i kalabus.
c Fastaem long Engglis oli talem “Great Multitude.” Biaen oli talem “great crowd” (Bigfala kampani) from we Baebol ya New World Translation of the Christian Greek Scriptures, we i kamaot long Engglis long 1950, i putum tok ya we i moa klosap long Grik tok ya we God i yusum fastaem.
d Long 1938, 73,420 man oli kam long Memoriol long ful wol. Mo 39,225 man—olsem stret haf (53%) blong olgeta we i kam—oli tekem bred mo waen. Long 1998, namba blong olgeta we i kam long Memoriol i gru i kasem 13,896,312 man, be 8,756 nomo oli tekem bred mo waen. Hem i klosap olsem wan man nomo long 10 kongregesen.
?Yu Stap Tingbaot Yet?
◻ Jisas i letem Papa blong hem i wokemgud fasin blong hem. ?Olsem wanem yumi save folem eksampel blong hem?
◻ ?Olsem wanem God i wokem fasin blong Isrel bifo?
◻ ?Olsem wanem God i wokem fasin blong “Isrel blong God’ kam kasem naoia?
◻ ?God i wokem ol fasin blong “ol narafala sipsip” blong mekem wanem?
[Bokis blong pija long pej 18]
Ol Giaman Kristin Skul Oli Wok Olsem
Wan mesej blong Associated Press long Atens long Gris, i tokbaot niufala lida blong Jos Otodoks blong Gris, i se: “Hem i sapos blong karem mesej blong pis. Be lida ya blong Jos Otodoks blong Gris i olsem wan bigfala kapten blong ami we i stap mekem faet i rere.
“Ajbisop Kristodulos i talem se: ‘Mifala i rere blong ronem blad blong man mo blong mekem sam sakrefaes tu. Mifala, olsem Jos blong mifala, i prea from pis . . . be mifala i blesem ol tul blong faet tu blong oli kam tabu, taem i gat nid blong mekem olsem.’ Hem i talem tok ya i no longtaem long tabu holide blong Asampsen blong Vejin Meri, we long Gris hem i tabu dei blong ol ami tu.”
[Bokis blong pija long pej 19]
“!Namba Ya i No Save Gru Moa!”
Long dei blong givim stefeket long ol studen blong Gilead long 1970, Frederick Franz, we i vaes-presiden blong Watch Tower Sosaeti long taem ya, i tok long ol studen. Hem i talem se olgeta evriwan oli blong ol narafala sipsip, oli blong stap long wol ya. Nao maet wan dei, wan man i girap, i wantem we oli baptaesem hem, mo man ya i talem se God i makemaot hem finis. Nao hem i askem se: ‘?I tru we samting ya i save hapen?’ Oraet nao, hem i talem long olgeta se Jon Baptaes i blong narafala sipsip, be hem nao i baptaesem Jisas mo sam aposol tu. Nao brata Franz i askem sipos God i stap singaot yet long ol man blong makemaot sam moa tabu kristin. Hem i ansa, i se: “Nogat. !Namba ya i no save gru moa! I stat long ol yia 1931-1935 kam kasem naoia, God i no moa singaot sam man bakegen blong oli joen long olgeta. ?Be olsem wanem? ?Hu ya olgeta niufala wanwan man ya we oli jes stat blong tekem bred mo waen long taem blong Memoriol? !Sipos oli rili blong ol tabu kristin, oli tekem ples blong narawan nomo! Oli no save mekem we namba blong ol tabu Kristin i gru moa, nogat. !Oli tekem ples blong samfala we maet oli foldaon finis!”
[Tok Blong Pija Long Pej 15]
!Yumi tinghae long wok blong yumi olsem wan gudgudfala samting!
[Tok Blong Pija Long Pej 16]
Isrel blong bifo i kam olsem wan graonpot we i stret nomo blong man i brekemdaon