!Putum Tingting Blong Yu i Stap ’ Long Tempel Blong God!
‘Pikinini blong man, . . . putum tingting blong yu i stap long olgeta samting we mi stap soemaot long yu. . . . Olgeta samting ya we yu yu luk, bambae yu go talemaot long ol laen blong Isrel.’—ESIKEL 40:4.
1. ?Long 593 B.K.T., laef blong ol man blong God i olsem wanem?
HEMIA long yia 593 B.K.T.,a namba 14 yia we ol man Isrel oli stap long kalabus. Taem ol man Jyu oli stap long Babilon, oli tingbaot kantri blong olgeta, we oli laekem tumas, se i stap farawe olgeta. Laswan taem we bighaf blong olgeta i bin luk Jerusalem, hemia long taem we faea i stap kakae taon ya, ol strongfala stonwol blong hem oli brobrok, mo ol naesfala bilding blong hem oli folfoldaon. Tempel blong Jeova, we i flasem gud taon ya mo i stamba ples blong klin wosip long wol, i kam nogud olgeta. Biaen, ol man Isrel oli go long kalabus blong plante yia. Bambae 56 yia i pas, bifo we oli kam fri long kalabus olsem God i bin promes.—Jeremaea 29:10.
2. ?From wanem Esikel i mas sore tumas taem hem i tingbaot tempel blong God long Jerusalem?
2 Tempel blong God we i stap plante kilometa longwe, hem i brobrok nogud, i kam wan ples blong ol wael anamol nomo. Samting ya i mas mekem profet ya blong God, Esikel, i harem nogud tumas. (Jeremaea 9:11) Papa blong hem, Busi, i bin wok olsem pris long tempel ya. (Esikel 1:3) Esikel i save gat jans blong mekem sem wok ya. Be long yia 617 B.K.T., taem Esikel i yangfala yet, oli tekem hem wetem ol haeman blong Jerusalem oli go kalabus. Naoia, we Esikel i gat klosap 50 yia, maet hem i save se bambae hem i neva luk Jerusalem bakegen, mo joen long wok blong bildim tempel. Be biaen, Esikel i luk wan vison long saed blong wan naesfala tempel. !Tingbaot, samting ya i mas mekem se Esikel i harem gud tumas!
3. (a) ?From wanem God i mekem Esikel i luk vison ya long saed blong tempel? (b) ?Wanem ol fo impoten haf blong vison ya?
3 Vison ya i longfala, i kavremap naen japta long buk blong Esikel. Long vison ya, i gat wan promes we i mekem bilif blong ol man Juda, we oli stap long kalabus, i kam strong. !Bambae klin wosip i stanap bakegen! Long ol handred yia biaen long taem ya, kam kasem tede, vison ya i stap leftemap tingting blong ol man we oli lavem Jeova. ?Olsem wanem vison ya i leftemap tingting? Vison we Esikel i luk, hem i wan profet tok. Naoia, bambae yumi luk tingting blong ol man Isrel long saed blong vison ya, we i gat fo impoten haf blong hem: (1) tempel, (2) ol pris, (3) jif, mo (4) kantri blong Isrel.
Tempel i Stanap Bakegen
4. ?God i tekem Esikel i go weples long stat blong vison blong hem? ?Esikel i luk wanem long ples ya, mo hu i tekem hem i go insaed long taon?
4 Faswan samting we i hapen se, God i tekem Esikel i go “antap long wan hil we i hae we i hae.” Long hil ya, i gat wan bigfala tempel i stap, long saed i go long saot. Tempel ya i olsem wan taon we stonwol i goraon long hem. Wan enjel we “i saen olsem bras” i tekem profet ya i go insaed long taon ya blong lukluk gud evri samting. (Esikel 40:2, 3) Taem vison ya i stap gohed, Esikel i luk we enjel ya i tekem wan rula, nao i makemgud tri bigfala doa blong taon ya, wetem ol rum blong ol gad insaed long trifala doa ya. Mo hem i gohed, i makem bigfala yad blong tempel, yad ya we i insaed olgeta, ol kijin, wan olta, mo haos prea wetem rum ya we i Tabu mo rum ya we i Tabu we i Tabu.
5. (a) ?Jeova i mekem se Esikel i sua long wanem samting? (b) ?Wanem ya “ol dedbodi blong ol king blong olgeta” mo from wanem i impoten we oli tekemaot olgeta long tempel?
5 Ale, Esikel i luk we Jeova i kamtru long vison ya. Nao, Hem i go insaed long tempel mo i talem long Esikel se bambae Hem i stap long ples ya. Be fastaem, Jeova i wantem se haos blong hem i mas klin. Hem i talem se: “Naoia, oli mas finis long fasin ya we oli lego mi, oli stap biaen long ol narafala god, mo yufala i mas tekemaot ol dedbodi ya blong ol king blong yufala i gowe long haos blong mi. Sipos yufala i mekem olsem, bambae mi stap wetem yufala oltaem nomo, gogo i no save finis.” (Esikel 43:2-4, 7, 9) I klia se “ol dedbodi ya blong ol king” i minim ol aedol. Ol rula mo ol man Jerusalem we oli rebel, oli mekem tempel blong God i doti taem oli karem plante aedol i kam insaed long tempel. I olsem we oli mekem ol aedol ya oli kam king blong olgeta. (Skelem wetem Amos 5:26.) Ol aedol ya, oli no ol god mo oli no ol king we oli laef. Long lukluk blong Jeova, oli ded, mo oli no klin. Man i mas tekemaot olgeta long tempel.—Levitikas 26:30; Jeremaea 16:18.
6. ?I minim wanem taem enjel i makem tempel?
6 ?Wanem poen i stap long fashaf blong vison ya? Vison ya i mekem sua long ol man Isrel we oli kalabus se, bambae klin wosip long tempel blong God i mas stanap bakegen. Mo tu, taem Esikel i luk we enjel i makem tempel, hemia i olsem wan pruf blong God se vison ya i mas kamtru. (Skelem wetem Jeremaea 31:39, 40; Sekaraea 2:2-8.) Bambae tempel ya i klingud, i no moa gat fasin blong wosip long aedol. Bambae Jeova i blesem haos blong hem bakegen.
Ol Pris Mo Jif
7. ?God i talem wanem long saed blong ol Livaet mo ol pris?
7 Ol pris tu, God i mas klinim olgeta. God i mas stretem ol Livaet from we oli foldaon long fasin blong wosipim aedol. Be ol pris we oli kamaot long laen blong Jadok, oli kasem blesing mo gudfala tok blong presem olgeta, from we oli stap klin.b Nating se i olsem, tufala grup ya tugeta, oli gat bigfala wok blong mekem long haos blong God we bambae i stanap bakegen. Be, samting ya bambae i dipen nomo long fasin blong olgeta wanwan blong stap tru long God. Antap long hemia, Jeova i givim oda se: “Ol pris ya oli mas tijim ol man blong mi blong oli luksave ol samting we oli tabu, mo ol samting we oli no tabu, mo ol samting we oli klin, mo ol samting we oli no klin long fes blong mi.” (Esikel 44:10-16, 23) Taswe, ol pris oli mas mekem wok blong olgeta bakegen, mo sipos oli stap tru long Jeova oltaem, bambae oli kasem blesing from.
8. (a) ?Hu ya ol jif long Isrel bifo? (b) ?Olsem wanem jif long vison blong Esikel i wok strong long klin wosip?
8 Vison ya i tokbaot wan narafala man we oli kolem hem se jif. Stat long taem blong Moses i kam, nesen blong Isrel i gat ol jif. Hibru tok ya na·si’ʹ, we oli tanem i kam jif, i save minim hed blong wan famle, wan laen, no wan nesen. Long vison blong Esikel, God i stretem ol rula blong Isrel from we oli stap mekem i strong tumas long ol man. Hem i givim advaes long olgeta se oli mas mekem i stret mo i sem mak nomo long olgeta man. Nating se jif i no wan pris, be hem i wok strong long wan narafala impoten wok blong sapotem klin wosip. Taem ol man Isrel we oli no pris oli pas long doa blong go insaed long bigfala yad blong tempel, jif tu bambae i go insaed, mo taem oli go afsaed, hem tu bambae i go afsaed. Jif ya i save go sidaon long vranda blong rum we i stap long Doa long Is saed, mo hem i save givim sam anamol long ol man blong oli mekem sakrefaes i go long God. (Esikel 44:2, 3; 45:8-12, 17) Taswe, vison ya i mekem ol man blong Esikel oli sua se, bambae nesen ya we i stanap bakegen, i gat ol gudfala lida. Ol lida ya bambae oli givhan long ol pris blong lidim ol man blong God, mo bambae oli soem gudfala eksampel long ol samting long saed blong spirit.
Kantri Blong Isrel
9. (a) ?Olsem wanem ol man Isrel oli mas seraotem graon long olgeta, be hu i no save gat wan pis graon? (b) ?Wanem ya tabu graon, mo wanem i stap long hem?
9 Biaen, vison blong Esikel i soem sam samting long saed blong kantri blong Isrel. Oli mas seraotem graon blong kantri ya i go long ol wanwan laen blong Isrel. Man ya we i jif, hem tu i mas gat wan pis graon blong hem. Be, ol pris oli no mas gat graon, from we Jeova i talem se: “Mi bambae mi stamba blong evri samting long laef blong olgeta.” (Esikel 44:10, 28; Namba 18:20) Vison ya i soem se graon blong jif bambae i stap long tufala saed blong wan spesel eria we oli kolem tabu graon. Pis graon ya, hem i skwea, mo oli seraotem bakegen long tri haf—wan haf i blong ol Livaet we oli tanem tingting from sin blong olgeta, narafala haf, hemia long medel, i blong ol pris, mo long laswan haf i gat taon mo ol garen blong hem. Tempel blong Jeova bambae i stap long pis graon blong ol pris, hemia long medel blong graon ya we i olsem presen.—Esikel 45:1-7.
10. ?Ol man Juda we oli stap long kalabus oli tingbaot wanem taem oli harem profet tok ya se bambae oli seraotem graon long olgeta?
10 !I sua se olgeta samting ya i rili leftemap tingting blong ol man Isrel we oli stap long kalabus! Vison ya i mekem ol wanwan famle oli sua se bambae oli gat wan pis graon long kantri blong Isrel. (Skelem wetem Maeka 4:4.) Bambae klin wosip i stap antap long ol narafala samting, mo bambae hem i stamba samting long kantri ya. Mo makemgud se long vison ya, jif bambae i stap long wan pis graon we ol man oli givim long hem, olsem we oli mekem long ol pris. (Esikel 45:16) Taswe, ol man we oli stap long kantri ya we i stanap bakegen, oli mas givhan long olgeta ya we Jeova i putumap blong lidim nesen ya. Ol man oli mas sapotem olgeta, mo folem ol rod we oli givim blong lidim nesen. Olsem nao, kantri ya i pija blong fasin blong wok folem plan, fasin blong wokgud tugeta, mo wan sefples.
11, 12. (a) ?Olsem wanem Jeova i mekem sua long ol man blong hem se bambae hem i blesem kantri blong olgeta we i stanap bakegen? (b) ?Ol tri we oli gru klosap long reva oli pija blong wanem?
11 ?Bambae Jeova i blesem kantri blong olgeta? Profet tok ya blong Esikel i ansa long kwestin ya wetem wan pijatok we i kasem hat. Pijatok ya i soem wan wota we i kamaot long tempel mo i stap ron i go long Ded Si. Wota ya we fastaem i smol nomo, i kam wan bigfala reva taem hem i kasem Ded Si. Nao, reva ya i mekem se i gat laef long Ded Si, we bifo i no gat laef samting long hem. Ale, ol man blong hukum fis, oli stap kam long ples ya blong kasem fis. Klosap long reva ya, i gat plante tri, we oli karem frut evri manis. Frut blong ol tri ya, oli gud tumas blong kakae mo ol lif blong olgeta oli save mekem ol sikman oli gud bakegen.—Esikel 47:1-12.
12 Long tingting blong ol man Jyu we oli stap long kalabus, promes ya i laenap wetem ol faswan profet tok we oli pruvum se bambae Isrel i stanap bakegen. Hemia wan samting we i impoten tumas long ol man Jyu. Plante taem, ol profet blong Jeova oli talem se Isrel we i stanap bakegen, mo i fulap long man, bambae i naes tumas olsem wan paradaes. Bakegen mo bakegen, ol profet tok oli bin talem se draeples bambae i kam gudfala graon. (Aesea 35:1, 6, 7; 51:3; Esikel 36:35; 37:1-14) Taswe, ol man oli sua se ol blesing blong Jeova we oli save givim laef, bambae oli aot long tempel ya we i stanap bakegen, oli ron i kam long olgeta man olsem wan reva. From samting ya, wan nesen we fastaem, i ded long saed blong spirit bambae i laef bakegen. Nesen ya bambae i gat ol gudfala man we oli strong long saed blong spirit blong lidim olgeta. Ol man ya, oli gat stret fasin mo oli stanap strong olsem ol tri we oli gru klosap long reva long profet tok ya. Ol man ya, bambae oli lidim wok blong bildimap Isrel bakegen. Aesea tu i tokbaot ‘ol bigfala tri blong stret fasin’ we bambae oli “stanemap ol taon ya bakegen, we oli brobrok longtaem finis.”—Aesea 61:3, 4.
?Vison Ya i Kamtru Wetaem?
13. (a) ?Taem ol man Isrel oli gobak long kantri blong olgeta, olsem wanem Jeova i blesem olgeta wetem “ol bigfala tri blong stret fasin”? (b) ?Olsem wanem profet tok long saed blong Ded Si i kamtru?
13 Taem ol man Isrel, oli kamaot long kalabus, oli gobak long kantri blong olgeta, ?tingting blong olgeta i foldaon? !Nogat! Long 537 B.K.T., wan smol grup blong olgeta i gobak long kantri ya blong olgeta we oli laekem tumas. Biaen, “ol bigfala tri blong stret fasin”—olsem Esra, we i man blong raetem loa, profet Hagae, profet Sekaraea, mo Hae Pris Josua—oli lidim wok ya blong stanemap taon ya we i brobrok longtaem finis. Ol jif, olsem Nehemaea mo Serubabel, oli rulum ol man blong kantri ya. Oli rul long fasin we i gud mo i stret. Tempel blong Jeova i stanap bakegen, mo rod we hem i yusum blong givim laef—hemia ol blesing we oli kamaot taem man i folem kontrak blong Hem—oli ron bakegen olsem reva i go long ol man. (Dutronome 30:19; Aesea 48:17-20) Wan blesing hemia save. Ol pris oli mekem wok blong olgeta bakegen, nao oli tijim ol man long loa blong God. (Malakae 2:7) From samting ya, ol man oli laef bakegen long saed blong spirit, mo oli kam ol man blong Jeova, we oli karem ol gudfala frut long laef blong olgeta. Hemia nao mining blong pijatok ya blong Ded Si we i kam gud bakegen, nao i kam wan ples blong hukum fis.
14. ?From wanem profet tok blong Esikel i mas kamtru bakegen, long fasin we i bigwan moa i winim hemia we i kamtru afta we ol man Jyu oli aot long kalabus?
14 ?Vison ya we Esikel i luk, i kamtru long taem ya nomo we ol man Isrel oli stanemap tempel bakegen? No gat, bambae hem i mas kamtru bakegen, from we hem i gat wan mining we i bigwan moa. Tingbaot: Tempel we Esikel i luk, i no gat man i save bildim long rod we hem i tokbaot. I tru se ol man Jyu oli tinghevi long vison ya nao oli wokem sam haf blong tempel stret olsem we vison ya i talem.c Be, tempel long vison ya i bigfala tumas. Oli no save wokem antap long Hil Moria, ples we faswan tempel i bin stap long hem, from we hil ya i smol tumas. Mo tu, tempel we Esikel i luk, i no stap insaed long taon, hem i stap long wan pis graon farawe, afsaed long taon. Be namba tu tempel we ol man Jyu oli bildim bakegen, oli wokem long stret ples we faswan tempel i bin stap long hem, hemia long taon blong Jerusalem. (Esra 1:1, 2) Antap long hemia, i neva gat wan reva we i kamaot long tempel blong Jerusalem. Taswe, ol man Isrel bifo oli luk smol haf nomo blong profet tok blong Esikel. Samting ya i minim se vison ya i mas kamtru bakegen long saed blong spirit, mo long fasin we i bigwan moa.
15. (a) ?Wetaem ol wok insaed long tempel blong Jeova long saed blong spirit oli stat? (b) ?Wanem i soem se vison blong Esikel i no kamtru long taem we Kraes i stap long wol ya?
15 I klia se, bigfala mining blong vison we Esikel i luk bambae i kamtru long bigfala tempel blong Jeova long saed blong spirit. Tempel ya, aposol Pol i tokbaot plante long buk blong Hibrus. Wok we i stap gohed insaed long tempel ya i stat taem God i makemaot Jisas Kraes olsem Hae Pris long 29 K.T.d ?Be vison blong Esikel i kamtru long taem blong Jisas? Nogat. Taem Jisas, we i olsem Hae Pris, i baptaes, i ded olsem wan sakrefaes, mo i go insaed long ples we i Tabu Tumas, hemia heven, hem i mekem mining blong profet tok long saed blong Dei blong Stretem Sin i kamtru. (Hibru 9:24) Be, i gud blong save se vison blong Esikel i no tokbaot hae pris mo Dei blong Stretem Sin. Taswe, i klia se vison ya i no poen i go long faswan handred yia K.T. Sipos i olsem, ?vison ya bambae i kamtru wetaem?
16. ?Ples we Esikel i stap long hem, taem hem i luk vison, i mekem yumi tingbaot wanem narafala profet tok? ?Olsem wanem samting ya i givhan long yumi blong luksave stret taem we bambae vison blong Esikel i kamtru fulwan?
16 Blong faenem ansa, i gud yumi luk vison ya bakegen. Esikel i raetem se: “Nao mi luk wan vison, we Hae God i tekem mi mi go long Isrel, i putum mi mi stap antap long wan hil we i hae we i hae. Mo mi lukluk i go long saot, nao mi luk plante haos we oli stap wanples olsem wan taon.” (Esikel 40:2) Taem Esikel i luk vison ya, hem i stap long “wan hil we i hae we i hae.” Samting ya i mekem yumi tingbaot tok blong Maeka 4:1, NW se: “Long ol laswan haf blong ol dei, hil ya we haos blong Jeova i stap long hem bambae i kam hae moa, i winim ol narafala hil. Mo ol man blong plante ples long wol bambae oli save wokbaot blong kam long hem.” ?Wetaem profet tok ya i kamtru? Maeka 4:5 i soem se hem i stat blong kamtru taem ol nesen oli stap wosip yet long ol giaman god. Tru ya, hem i long taem blong yumi, ‘laswan haf blong ol dei,’ we klin wosip i bin kam antap, i stanap bakegen long stret ples blong hem long laef blong ol man blong God.
17. ?Olsem wanem profet tok long Malakae 3:1-5 i halpem yumi blong faenemaot wetaem God i klinim tempel long vison blong Esikel?
17 ?Wanem i mekem se klin wosip i stanap bakegen? Tingbaot se long vison blong Esikel, haf we i moa impoten, hemia taem we Jeova i kam insaed long tempel mo i talem se hem i mas klinim haos blong hem, blong i no moa gat fasin blong wosip long aedol. ?Wetaem God i klinim tempel blong hem long saed blong spirit? Long Malakae 3:1-5, Jeova i tokbaot wan taem we hem mo “man blong karem tok” blong kontrak, Jisas Kraes, tufala i ‘kamtru long tempel blong Hem.’ ?Hem i kamtru blong mekem wanem? “Taem hem i kam, wok blong hem, bambae i mekem man i klin, olsem we man i yusum sop blong wasem klos blong hem we i doti. Wok blong hem bambae i olsem faea we man i yusum blong bonem aean blong mekem i klin.” Wok ya blong klinim tempel i stat long taem blong faswan Bigfala Faet blong Wol. ?Wanem risal blong samting ya? Stat long 1919, Jeova i kam stap long haos blong hem mo i gohed blong blesem kantri blong ol man blong hem long saed blong spirit. (Aesea 66:8) Ale, yumi save talem se profet tok blong Esikel long saed blong tempel, i kamtru fulwan long ol lasdei.
18. ?Wetaem bambae vison long saed blong tempel i kamtru fulwan?
18 Olsem ol narafala profet tok long saed blong Isrel we i stanap bakegen, vison blong Esikel bambae i kamtru long wan narafala taem bakegen, hemia long Paradaes. Long taem ya nomo, ol man we hat blong olgeta i stret bambae oli kasem fulwan blesing from plan blong God long saed blong tempel. Long taem ya, Kraes i joen wetem ol 144,000 pris blong hem long heven, mo bambae hem i yusum praes blong ransom sakrefaes blong givhan long ol man. Mo olgeta man aninit long rul blong Kraes we oli gat fasin obei, bambae oli kam stret gud olgeta. (Revelesen 20:5, 6) Be, Paradaes i no faswan ples we vison blong Esikel bambae i kamtru long hem. ?From wanem?
Vison Ya i Makem Taem Blong Yumi
19, 20. ?From wanem bambae vison ya i mas kamtru fastaem long taem blong yumi mo i no long Paradaes?
19 Esikel i luk wan tempel we i fulap long fasin blong wosip long aedol mo nogud fasin blong slip olbaot long saed blong spirit. I nidim blong klinim tempel ya. (Esikel 43:7-9) From samting ya, yumi no save talem se vison ya i laenap wetem wosip blong Jeova long Paradaes. Mo tu, ol pris long vison ya oli pija blong grup ya blong ol pris we tabu spirit i makemaot olgeta, taem oli stap yet long wol, be i no afta we oli laef bakegen blong go long heven, no long wan taosen yia Rul blong Kraes. ?From wanem? Makemgud se long vison ya, ol pris oli stap wok long yad we i insaed olgeta. Samfala Wajtaoa we oli kamaot sam yia bifo, oli soem se yad ya i minim wan spesel posisen long saed blong spirit. Posisen ya, ol pris we oli joen wetem Kraes oli kasem taem oli stap yet long wol.e Makem tu se vison ya i tokbaot ol pris se oli sinman. God i talem long olgeta blong givim sakrefaes blong tekemaot ol sin blong olgeta. Oli kasem woning se oli mas lukaot gud blong no kam doti long saed blong spirit mo fasin. Taswe, ol pris long vison ya i no minim ol tabu man we oli laef bakegen long ded, we aposol Pol i tokbaot olgeta se: “Taem pupu ya i krae, God bambae i mekem ol dedman oli laef bakegen, we bambae oli no moa save ded bakegen samtaem.” (1 Korin 15:52; Esikel 44:21, 22, 25, 27) Long vison ya, ol pris oli joen wanples wetem ol man long wol mo oli stap givhan long ol man ya. Samting ya i no save hapen long Paradaes, from we long taem ya grup ya blong ol pris bambae i stap finis long heven. Taswe, vison ya i givim nambawan pija we i soem olsem wanem ol tabu man oli stap wok gud wetem “bigfala kampani” long wol tede.—Revelesen 7:9, NW; Esikel 42:14.
20 Taswe, vison blong Esikel long saed blong tempel i wan saen blong ol nambawan frut we i kamaot from wok ya blong klinim tempel long saed blong spirit, we i stap gohed tede. ?Be samting ya i minim wanem long yu? Hem i no wan dip stadi blong mekem tingting blong yumi i fasfas, no gat. Vison ya i impoten tumas long fasin blong yu blong wosip long trufala God ya, Jeova, long evri dei laef blong yu. Long haf we i kam biaen, bambae yumi luk olsem wanem blong mekem samting ya.
[Ol futnot]
a B.K.T. i minim Bifo Kristin Taem.
b Maet samting ya i gat bigfala mining long Esikel, from we i luk olsem we hem i kamaot long famle blong Jadok, we i laen blong pris.
c Eksampel, Misna blong bifo i talem se long tempel we oli stanemap bakegen, oli folem sam samting we Esikel i luk long vison, olsem olta, tu bigfala doa, mo ol ples blong kukum kakae.
d K.T. i minim Kristin Taem.
e Lukluk Wajtaoa blong Julae 1, 1996, pej 16; Desemba 1, 1972 (Engglis), pej 718.
?Yu Yu Rimemba?
◻ ?Wetaem vison blong Esikel long saed blong tempel mo ol pris i kamtru fastaem?
◻ ?Olsem wanem vison blong Esikel long saed blong fasin ya blong seraotem graon i kamtru fastaem?
◻ ?Taem Isrel blong bifo i stanap bakegen, hu i wok olsem ol jif we oli stap tru long God, mo hu i wok olsem “ol bigfala tri blong stret fasin”?
◻ ?From wanem bighaf blong vison blong Esikel long saed blong tempel i mas kamtru long ol lasdei?