?Namba Tri Mileniam i Stat Wetaem?
?YU YU harem tok ya se namba tri mileniam bambae i no stat long yia 2000 be bambae i stat long yia 2001? Tok ya i stret—be i no fulwan. Sipos yumi ting se Jisas Kraes i bon long yia ya we oli kolem 1 B.K.T., olsem tingting blong sam man, hemia i min se Desemba 31, 2000 (i no 1999), bambae i makem en blong namba tu mileniam, mo Janewari 1, 2001, bambae i makem stat blong namba tri mileniam.a Be, tede klosap olgeta man blong stadi oli agri se Jisas Kraes i no bon long 1 B.K.T. Ale, ?hem i bon wetaem?
?Jisas i Bon Wetaem?
Baebol i no talem stret dei we Jisas i bon long hem. Be, Baebol i talem se hem i bon “long taem ya we Herod i king.” (Matiu 2:1) Plante man blong stadi long Baebol, oli bilif se Herod i ded long yia 4 B.K.T. mo se Jisas i bon bifo long taem ya—maet long stat blong yia 5 no 6 B.K.T. Tingting ya long saed blong yia we Herod i ded long hem, i stanap long ol tok blong Flavius Josephus, wan man Jyu blong faswan handred yia we i stadi long histri.b
Josephus i talem se, jes bifo long ded blong King Herod, i gat wan eklips blong mun (hemia taem we wol i pas long fored blong mun, i blokem laet blong san). Ol man blong stadi long Baebol oli talem se i gat wan eklips blong mun long Maj 11, 4 B.K.T., we i pruvum se maet Herod i ded long yia ya. Be, long yia 1 B.K.T., i gat wan ful eklips blong mun long Janewari 8, mo wan haf eklips long Desemba 27. Yumi no save se Josephus i stap tokbaot wan blong tufala eklips ya long yia 1 B.K.T., no hem i stap tokbaot narafala eklips we i kamaot long yia 4 B.K.T. Taswe, yumi no save yusum ol tok blong Josephus blong makem stret yia we Herod i ded. Be, blong makem stret dei we Jisas i bon long hem, yumi nidim moa save antap long stret dei we Herod i ded long hem.
Baebol i givim ol pruf we oli bigfala moa long saed blong yia we Jisas i bon. Tok blong Baebol i talem se kasin brata blong Jisas, Jon Baptaes, i statem wok blong hem olsem wan profet, long namba 15 yia blong rul blong Hedgavman blong Rom we nem blong hem Taebirias Sisa. (Luk 3:1, 2) Histri i pruvum se Taebirias i statem rul blong hem long Septemba 15, long yia 14 K.T. Taswe, namba 15 yia blong rul blong hem i stat long en blong yia 28 K.T. i go kasem en blong yia 29 K.T. Jon i statem minista wok blong hem long taem ya, mo Jisas i statem minista wok blong hem sikis manis biaen. (Luk 1:24-31) Ol samting ya mo sam narafala pruf bakegen, oli soemaot se Jisas i statem minista wok blong hem long en blong yia 29 K.T.c Baebol i talem se long taem we Jisas i statem minista wok blong hem, hem “i gat samwe long toti yia.” (Luk 3:23) Sipos hem i gat toti yia klosap long en blong 29 K.T., i minim se hem i bon klosap long en blong yia 2 B.K.T. Ale, sipos yumi kaontem tu taosen yia i stat klosap long en blong 2 B.K.T. (yumi mas rimemba se i no gat siro yia; taswe i gat tu yia bitwin 2 B.K.T. mo 1 K.T.), yumi luksave se namba tu mileniam i finis mo namba tri mileniam i stat klosap long en blong 1999!
?Samting ya i impoten blong yumi save? Eksampel, ?stat blong namba tri mileniam, bambae i makem stat blong Taosen Yia Rul blong Jisas Kraes, we buk blong Revelesen i tokbaot? No gat. Baebol i no soemaot se namba tri mileniam i laenap wetem Taosen Yia Rul blong Kraes.
Jisas i givim woning long ol man blong hem blong no tingting tumas blong traem faenem ol stret dei mo yia. Hem i talem long ol disaepol blong hem se: “Ol dei mo ol taem blong samting ya, i no blong yufala i save, Papa blong mi nomo i gat raet blong jusumaot.” (Ol Wok 1:7) Bifo long taem ya, Jisas i talemaot se hem i no save stret taem we God bambae i mekem jajmen blong hem i kamtru long rabis wol ya, mo stat blong Taosen Yia Rul blong Kraes. Hem i se: “Dei blong samting ya, mo taem blong hem, i no gat man i save. Ol enjel blong heven, mo mi tu we mi Pikinini blong God, be mifala i no save. Papa blong mi, hem nomo i save.”—Matiu 24:36.
?I stret blong ting se Kraes bambae i kambak 2,000 yia stret biaen long yia ya we hem i bon long wol? No gat. Jisas i save stret dei we hem i bon long hem. Mo hem i naf blong kaontem 2,000 yia i stat long taem ya. Be, hem wan i talem se hem i no save dei mo taem we bambae hem i kambak. !I klia se, i no isi blong makem stret dei we bambae Jisas i kambak! Papa nomo i gat raet blong jusumaot ‘ol dei mo ol taem blong samting ya’—ol taem ya we hem nomo i save.
Antap long samting ya, Jisas i no talem long ol man blong hem blong oli wet long hem long wan spesel ples long wol. Hem i no talem se oli mas kam wanples mo wet long hem, be oli mas go long “olgeta ples long wol” blong pulum ol man blong olgeta nesen oli kam man blong hem. Jisas i neva karemaot oda ya.—Ol Wok 1:8; Matiu 28:19, 20.
?Ol Hop Long Saed Blong Niufala Mileniam Bambae Oli Lus?
Nating se i olsem, sam skul blong fandamentalisd oli stap wet blong luk plante samting we long tingting blong olgeta bambae oli hapen long yia 2000. Oli bilif se long ol manis we bambae oli kam, sam haf blong buk blong Revelesen bambae oli kamtru long wol ya. Yes, oli ting se bambae oli joen blong mekem ol profet tok ya oli kamtru. Eksampel, oli tingbaot profet tok blong Revelesen 11:3, 7, 8, we i tokbaot tufala witnes we oli talemaot tok blong God long ‘bigfala taon ya we bifo oli nilim Masta blong tufala . . . bigfala taon ya yumi save putum nem blong hem se Sodom mo Ijip.’ Taem tufala witnes ya oli finis blong givim witnes blong tufala, wan bigfala wael anamol we i kamaot long bigfala hol ya we i godaon we i godaon, i kilim tufala i ded.
Wan ripot long The New York Times Magazine blong Desemba 27, 1998, i tokbaot lida blong wan grup blong jos we “i stap talemaot long ol man blong hem se hem i wan long tufala witnes ya we God i makemaot blong talemaot se bambae wol ya i lus mo Masta i kambak—nao Setan bambae i kilim hem i ded long ol rod blong Jerusalem.” Yumi kasem save from wanem gavman blong Isrel i stat blong wari. Hem i fraet se maet sam narakaen grup blong politik oli traem “mekem” profet tok ya “i kamtru”—!nating se oli mas statem wan faet! Be, God i no nidim we man i “halpem” hem blong mekem stamba tingting blong hem i kamtru fulwan. Olgeta profet tok blong Baebol bambae oli kamtru long stret taem we God i wantem mo long rod we God i jusum.
Jon i raetem buk ya Revelesen, tru long “ol samting we Jisas Kraes i soemaot.” Revelesen 1:1 i talem se Jisas i wantem soemaot long “ol man blong hem” (i no minim ful wol ya), ol samting we bambae i no longtaem oli kamtru. Blong kasem save long buk blong Revelesen, ol man blong Kraes oli nidim tabu spirit blong God, we Jeova i rere blong givim long olgeta we oli wantem mekem hem i glad. Sipos olgeta tok long buk blong Revelesen oli mas kamtru stret olsem we i stap, hemia i minim se ol man we oli no gat bilif tu bambae oli save ridim mo kasem save long hem. Ale, sipos i olsem, bambae ol Kristin oli no nidim blong prea from tabu spirit blong halpem olgeta blong kasem save long hem.—Matiu 13:10-15.
Yumi luk finis long ol pruf blong Baebol se namba tri mileniam, afta we Jisas i bon, i stat klosap long en blong 1999. Mo yumi luk se, dei ya, wetem Janewari 1, 2000 mo Janewari 1, 2001, oli no ol spesel dei. Nating se i olsem, i gat wan mileniam we ol Kristin oli intres bigwan long hem. Sipos hem i no minim namba tri mileniam, ?hem i minim weswan mileniam? Nekis haf bambae i ansa long kwestin ya.
[Ol futnot]
a Lukluk bokis we nem blong hem “?2000 No 2001?” long pej 5.
b Folem ol yia we ol man ya oli makemaot, namba tri mileniam i stat finis long 1995 no 1996.
c Blong save moa, plis lukluk Insight on the Scriptures, we Watchtower Bible and Tract Society of New York Inc., i wokem, Buk 1, pej 1094-1095.
d Wan fandamentalis, hem i wan man we i holemstrong mo i tinghae long ol rul mo fasin blong skul we oli stap longtaem finis.
[Bokis blong pija long pej 5]
?2000 No 2001?
Blong kasem save from wanem sam man oli talem se namba tri mileniam, afta long dei we Jisas i bon, i stat long Janewari 1, 2001, tingbaot pijatok ya: Yu stap ridim wan buk we i gat 200 pej long hem. Taem yu kasem stat blong pej 200, yu ridim 199 pej finis, mo i gat wan pej nomo i stap blong ridim. Bambae yu finisim buk ya nomo taem yu kasem en blong pej 200. Long sem fasin, yia namba 999 long mileniam we yumi stap long hem naoia, bambae i finis long Desemba 31, 1999, nao bambae i gat wan yia nomo i stap blong go kasem en blong mileniam ya. Fasin ya blong kaontem taem, i minim se namba tri mileniam bambae i stat long Janewari 1, 2001. Be, samting ya i no minim se long dei ya, bambae i mekem 2,000 yia stret, afta long dei we Jisas i bon, olsem haf blong magasin ya i soemaot.
[Bokis blong pija long pej 6]
Olsem Wanem Man i Stat Yusum “B.C.-A.D.” Blong Kaontem Taem
Long stat blong ol yia 500 K.T., Pop John 1 i givim oda long wan pris we nem blong hem Dionysius Exiguus blong wokem wan rod blong kaontem ol yia, we bambae jos i save yusum blong makem wan stret dei blong Ista.
Dionysius i stat blong wok. Hem i kaontem ol yia i gobak bifo long taem we Jisas i ded, go kasem yia ya we hem i ting se Jisas i bon long hem. Biaen hem i putum namba long ol wanwan yia, i stat long taem ya i kam. Olgeta yia afta long taem we Jisas i bon, Dionysius i kolem se “A.D.” (Anno Domini—“long yia blong Masta blong yumi.”) Tingting blong hem fastaem i blong faenem wan rod blong makemaot dei blong Ista evri yia. Be, long semtaem, hem i statem fasin ya blong putum ol namba long ol yia, i stat long taem we Jisas i bon.
Plante man blong stadi oli agri se Jisas i no bon long yia ya we Dionysius i faenemaot. Nating se i olsem, fasin we Dionysius i yusum blong kaontem taem, i givhan long yumi blong faenem stret taem we sam samting oli bin hapen long ol yia we oli pas, mo blong luk olsem wanem ol samting ya oli joen long narafala samting.