Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • yp chap. 20 pp. 158-165
  • ?Olsem Wanem Blong Laekem Tija Blong Mi?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Blong Laekem Tija Blong Mi?
  • Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Tija Mo Ol Yangfala We Tija i Laekem Moa
  • Trabol Long Klasrum
  • ‘Tija Blong Mi i No Laekem Mi’
  • ‘Mak We Tija i Givim Long Mi i No Stret, i Daon Tumas’
  • Tokbaot Samting Ya Long Papa Mama Blong Yu
  • ?Olsem Wanem Mi Save Frengud Wetem Tija?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • Ol Skul Pikinini Long Naejeria Oli Kasem Blesing From We Oli Holemstrong
    Wajtaoa—1992
  • Wan Tija i Jenisim Tingting Blong Hem
    Wekap!—2009
Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
yp chap. 20 pp. 158-165

Japta 20

?Olsem Wanem Blong Laekem Tija Blong Mi?

GEL ya Vicky i talem se: “Mi mi no laekem ol tija we oli stap mekem i moa gud long sam yangfala i winim ol narafala.” Ating yu tu yu harem olsemia. Long 1981, oli mekem wan stadi long 160,000 yangfala long Amerika. Bighaf blong olgeta (76%) oli talem se ol tija blong olgeta oli stap mekem i gud moa long ol yangfala we oli laekem.

Ol yangfala oli no glad taem oli traehad blong mekem wan gudfala wok be oli kasem wan nogud mak. Oli harem nogud taem tija i panisim olgeta strong tumas, no hem i stretem olgeta blong nating nomo, no hem i no laekem olgeta from we kala blong skin blong olgeta i defren. Oli kros taem tija i givhan moa no i mekem i gud moa long ol yangfala we hem i laekem.

I tru, ol tija oli sinman tu. Oli gat ol smosmol fasin blong olgeta we oli defren, ol prapa trabol blong olgeta, mo tu, ol tingting we oli pulum olgeta blong agensem narafala. Baebol i givim woning ya se: “I nogud yu yu man blong kros kwik. Mo i nogud yu holem kros blong yu i stap longtaem, from we hemia i fasin blong man we i no gat hed.” (Prija 7:9) Ol tija tu oli save “mekem i no stret. Be man we i no mekem mastik samtaem long toktok blong hem, hem i wan man we i stret gud olgeta. Man olsem bambae i save blokem olgeta rabis samting we i save spolem laef blong hem.” (Jemes 3:2) From samting ya, i gud sipos yu save fogivim tija blong yu nomo.

Wan dei, boe ya Freddy i luk se tija blong hem “i stap tok kros long evriwan.” Long kwaet fasin, Freddy i go toktok wetem hem, nao hem i faenemaot wanem i mekem hem i kros. Tija ya i talem se: “Mi mi gat trabol wetem trak blong mi long moning. Taem mi stap kam long skul, enjin i hot tumas, mekem se mi mi let long wok.”

Ol Tija Mo Ol Yangfala We Tija i Laekem Moa

?Olsem wanem sipos tija i givhan moa long sam yangfala long klas from we hem i laekem olgeta moa? Yu mas tingbaot se, wok blong ol tija i no isi, mo i gat ol prapa traem blong hem. Buk ya Being Adolescent i eksplenem se ol tija oli fesem wan “bigfala traem.” Oli mas traehad blong pulum ol yangfala blong lesin long olgeta. Be ol yangfala ya, “oli stap tingbaot wan narafala samting olgeta . . . Ol tija oli stap stanap fored long wan grup blong ol yangfala we, enitaem nomo, fasin blong olgeta i save jenis i kam narakaen, eni smosmol samting i save pulum tingting blong olgeta i go long narafala rod, mo oli save tingting strong long wan samting blong 15 menet nomo, i no bitim.”

I klia from wanem tija i save glad long wan yangfala we i stadi gud, i lesin gud, mo i gat respek. I tru, ating yu yu kros taem wan yangfala i switim tija blong i givhan moa long hem. Be i nogud blong kros mo jalus long wan yangfala we i stadi gud nao tija i laekem hem moa. Sipos yu yu stap kasem ol tijing we yu yu nidim blong skul gud, hemia i naf, yu save glad from. Mo tu, maet i gud we yu yu traehad moa.

Trabol Long Klasrum

Wan yangfala i tokbaot tija blong hem, i se: “Hem i stap ting se mifala i wantem agensem hem, nao hem i strong blong winim mifala. Hem i gat nogud tingting long mifala mo i no trastem mifala nating.” Be long saed blong sam yangfala, tija i gat raet blong tingting nogud long olgeta mo no trastem olgeta. Olsem Baebol i talem, naoia ‘laef long wol ya i kam strong tumas.’ Plante yangfala oli ‘lusum hed, mo oli wael olgeta, oli no wantem ol fasin ya we i gud, oli agens long hem.’ (2 Timoti 3:1-3) Taswe, wan ripot (U.S.News & World Report) i talem se: “Long plante skul long taon, ol tija oli fraet oltaem se ol yangfala bambae oli kilim olgeta.”

Wan man we i tija bifo, Roland Betts, i tokbaot ol tija se: “Ol pikinini oli ting se i wok blong olgeta blong . . . traem ol tija, mo stikim olgeta, blong luk sipos oli save stanap strong longtaem . . . Oli save mekem olsem long wan niufala tija gogo, taem oli luk se klosap hem i lusum hed, bambae oli go smol moa yet blong spolem hem.” ?Olsem wanem? ?Yu, no samfala long klas blong yu, yufala i bin mekem olsem long tija blong yufala? Sipos yes, yu no mas sapraes we hem i no laekem yu.

Baebol i talem se: “Nating se man i waes, fasin blong daonem hem oltaem i save pusum hem blong mekem ol krangke samting.” (Prija 7:7, NW) Taswe, long sam skul we ol yangfala oli no gat respek mo oli mekem ol tija oli fraet, yumi no sapraes we ol tija oli givim strong panis long olgeta, mo samtaem maet oli bitim mak. Buk ya The Family Handbook of Adolescence i talem se: “Ol yangfala we . . . oli soemaot se oli ting nating long tija, tija tu bambae i ting nating long olgeta.” !Yes, plante taem ol yangfala nomo oli mekem tija blong olgeta i kam nogud!

Tingbaot tu ol trabol we i save kamaot from ol krangke trik we ol yangfala oli mekem long tija blong olgeta. Gel ya Valerie i tokbaot olsem wanem ol yangfala oli mekem trabol long ol tija we oli kam tekem ples blong wan narafala tija blong smoltaem. Hem i no giaman taem i talem se, oli mekem ol tija ya “oli harem i soa tumas, oli stikim olgeta bitim mak.” Roland Betts i talem se: “Ol tija we oli tekem ples blong wan narafala tija blong smoltaem, ol yangfala oli mekem olsem ol wael dog nomo long olgeta. Plante taem, oli traem olgeta gogo tingting blong olgeta i foldaon mo oli ronwe.” Ol yangfala oli save se ol tija ya bambae oli stap smoltaem nomo, mo bambae oli no panisim olgeta. Taswe, oli mekem trik, maet evriwan long klas oli girap, oli mekem olgeta buk mo pen blong olgeta oli foldaon, evriwan wantaem. Sipos no, maet oli mekem olsem we oli ‘sathed’ mo oli no kasem save long wan samting we tija i stap talem, gogo tija i no moa save nao se bambae i mekem olsem wanem. Boe ya Bobby i talem se: “Hem i wan pleplei blong mifala. Sloslou, mifala i slakem tingting blong tija.”

Taswe, sipos yu yu mekem nogud pleplei ya long tija blong yu, yu no mas sapraes we tija i kros, mo i agensem yu. (Skelem wetem Galesia 6:7.) Tingbaot nambawan loa ya: “Yufala i mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yufala i wantem blong olgeta oli mekem long yufala.” (Matiu 7:12) Yu yu no mas joen wetem ol narafala long klas blong mekem nogud pleplei olsem. Yu yu mas lesin gud long tija blong yu, mo wokgud wetem hem. Olsemia nao, ating bambae hem i no moa kros long yu.

‘Tija Blong Mi i No Laekem Mi’

Ating prapa fasin blong yu i defren olgeta long hemia blong tija blong yu. Ating hem i no kasem save long tingting blong yu. Sipos i olsem, maet hem i save agensem yu. Taem yu askem long hem blong eksplenem wan samting moa, hem i save ting se yu yu stronghed. Taem yu talem wan smol fani tok, hem i save ting se yu yu no gat hed. Sipos hem i no laekem yu, hem i save talem ol tok blong daonem yu mo mekem yu yu sem. Nao yu yu kam kros, mo yutufala i stap kros long yutufala nomo.

Baebol i talem se: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem. . . . Oltaem, long saed blong yufala, yufala i mas traehad blong faenem rod blong yufala i gat pis wetem olgeta man.” (Rom 12:17, 18) Traehad blong no mekem samting we tija blong yu i save kros from. Blokem tok we i save pulum hem blong rao long yu. Traem blong no mekem wan samting we hem i save agensem yu from. Yes, traem blong fren wetem hem. Ating yu yu stap tingting se: ‘?Fren? ?Wetem hem?’ Yes, soemaot gudfala fasin. Taem yu yu kam insaed long klasrum, gud moning long hem wetem respek. Sipos yu yu gat respek oltaem, mo maet yu smael long hem lelebet tu, ating samting ya bambae i jenisim tingting blong hem long saed blong yu.—Skelem wetem Rom 12:20, 21.

I tru, yu no save stretem evri trabol wetem wan smael nomo. Be Prija 10:4 i givim advaes ya se: “Sipos yu stap wok blong king [no wan man we i hae moa long yu], nao hem i kam kros long yu [i panisim yu], i nogud yu go talem long hem, se bambae yu finis long hem. Nating we yu mekem i nogud tumas long hem, be sipos yu stap kwaet, plante taem bambae hem i save fogivim yu.” Mo yu mas rimemba tu se, “sipos yu toktok gud long man we i kros, bambae yu save mekem tingting blong hem i kam kwaet, be sipos yu tok strong long hem, bambae yu mekem hem i kros moa.”—Ol Proveb 15:1.

‘Mak We Tija i Givim Long Mi i No Stret, i Daon Tumas’

Plante taem ol yangfala oli talem tok ya. Sipos yu yu kasem trabol ya, traem tokbaot samting ya long tija blong yu. Baebol i tokbaot Natan, mo olsem wanem hem i go talemaot bigfala sin blong King Deved stret long fes blong hem. Samting ya i no isi. Blong mekem wok ya, Natan i no resis i kam insaed long haos blong king, we hem i stap singaot strong long hem, no gat. Hem i kam slou nomo, mo i toktok long kaen fasin.—2 Samuel 12:1-7.

Sem mak nao, wetem tingting daon, yu save kam luk tija blong yu mo toktok slou long hem. Wan man we i tija bifo, Bruce Weber, i talem se: “Taem wan yangfala i stronghed, hem i save mekem tija i kam strong tu. Sipos yu yu kros mo yu tok strong, se tija i mekem wan samting we i no stret nating long yu, mo se bambae yu givimbak long hem, bambae yu yu no save winim wan samting.” Hemia fasin blong pikinini nomo. I moa gud we yu soem fasin blong bigman. Maet fastaem yu save askem long hem blong eksplenem fasin we oli yusum blong kaontem ol mak blong yufala long klas. Nao, Weber i talem se yu save “traem soemaot se hem i mestem wan samting long wok blong yu no hem i fogetem wan samting. Be yu no mas talem se hem i no stap mekem gud wok blong hem. Folem fasin blong hem blong makem ol skulwok blong yufala olsem hem i eksplenem finis, nao traem soem weples i gat mastik long mak blong yu.” Maet hem i no jenisim mak blong yu, be ating gudfala fasin blong yu bambae i mekem hem i laekem yu moa.

Tokbaot Samting Ya Long Papa Mama Blong Yu

Sam samtaem, ol tok nomo i no naf. Tingbaot trabol we gel ya, Susan i kasem. Hem i nambawan long klas, taswe hem i sek taem i luk se hem i no pas. ?From wanem i olsem? Susan i wan Witnes blong Jeova, mo from samting ya, tija i no laekem hem. Susan i talem se: “Mi mi harem nogud tumas. Mi mi no save wanem blong mekem.”

Susan i tingting bak long taem ya, i se: “Mi mekem tingting blong mi i strong, mo mi go luk mama blong mi [we i no gat man blong hem], nao mi talemaot samting we tija ya i mekem long mi. Mama i talem se: ‘Bambae mi mi traem toktok wetem tija.’ Ale, long wan dei we skul i makemaot blong ol papa mama oli kam luk olsem wanem ol yangfala oli wok, mama blong mi i tekem janis blong askem long tija ya, wanem nao trabol long wok blong mi. Mi mi ting se bambae mama blong mi i kros. Be no gat. Hem i toktok slou nomo long tija.” Ale, tija ya i mekem rod blong Susan i save gat wan narafala tija.

I tru, sam trabol, yumi no save winim isi olsemia. Maet yu mas gohed nomo blong gat longfala tingting. Sipos yu yu save gat pis wetem tija blong yu go kasem en blong yia, maet nekis yia i moa gud. Long taem ya, ating bambae i gat ol narafala yangfala long klas, mo maet bambae i gat wan narafala tija tu, we yu mas lanem blong laekem hem bakegen.

Ol Kwestin Blong Tokbaot

◻ ?Wanem tingting we yu yu save gat long wan tija we i no stap mekem i stret long yu?

◻ ?From wanem plante tija oli mekem i moa gud long ol yangfala we oli laekem moa?

◻ ?Olsem wanem yu save lanem sam samting long wan tija we yu les long hem?

◻ ?From wanem sam tija oli stap kros long sam yangfala long klas?

◻ ?Olsem wanem yu yu save folem nambawan loa blong Baebol long klasrum?

◻ ?Yu yu save mekem wanem sipos yu ting se tija i no givim wan stret mak long yu, no hem i mekem i no stret long yu?

[Tok blong makem poen long pej 158]

Taem tija i laekem moa wan yangfala long klas, ol narafala oli save kros from

[Tok blong makem poen long pej 162]

Raf fasin i stap kam antap long ol skul, mekem se wok blong tija i strong moa

[Bokis blong pija long pej 160, 161]

‘!Mi Mi Les Long Tija Blong Mi!’

Buk ya The Family Handbook of Adolescence i talem se: “Sam ripot oli soemaot se bighaf blong ol yangfala oli tok agens long tija blong olgeta. Oli talem se oli les long hem, mo se hem i no save tok plei.” Bambae yu tu yu save gat wan tija we yu les long hem. ?Sipos samting ya i hapen, yu save mekem wanem?

I no longtaem, sam man oli bin mekem wan stadi we i soemaot se, ol lesen long saed blong wok long faktri, spot, mo miusik, oltaem yangfala i save putum tingting blong hem i stap longtaem long olgeta. Be i no olsem long ol lesen blong lanem lanwis mo histri.

?Olsem wanem? ?Ol tija blong spot mo miusik oli gud moa long olgeta we oli tijim ol narafala samting? No gat. I klia se plante yangfala oli gat nogud tingting long saed blong lesen we oli mas yusum hed blong olgeta long hem. Mo sipos yangfala i mekemap tingting blong hem se hem i les long wan lesen, bambae tija i no save pulum hem blong lesin, nating se hem i tij gud olsem Sokrates bifo. Taswe, maet yu nidim nomo blong jenisim tingting blong yu long saed blong sam lesen we yu yu les long olgeta. Sipos yu yu traehad moa blong lesin mo laekem wanem we yu stap lanem, bambae yu no save les.

Ol yangfala we oli laekem tumas ol samting we oli stap lanem, sam long olgeta tu oli talem se tija blong olgeta i “no save tij gud.” ?Be wan “gudfala” tija i olsem wanem? Wan gel i talem se: “Mi mi laekem tija we i tekem klas blong matematik, from we hem i mekem mi mi laf.” Wan boe i toktokgud long saed blong tija we i lanem hem long Inglis, from se oltaem hem i ‘tok plei.’

I tru, i wan gudfala samting sipos tija i fren gud long ol yangfala mo i mekem olgeta oli laf. Be samting ya i no minim se hem i wan gudfala tija. Hem i mas “naf blong tijim ol narafala.” (2 Timoti 2:2) I tru se long vas ya, Baebol i stap tokbaot man we i stap tijim narafala long Baebol. Nating se i olsem, tok ya i soemaot klia se wan gudfala tija i mas save gud ol samting we hem i stap tijim narafala long hem.

Sore tumas, samfala oli no gat tufala samting ya tugeta, hemia save wetem fasin fren. Tingbaot aposol Pol we hem i naf gud blong tijim ol man long Tok blong God. Be sam Kristin long taem blong Pol oli tok agens long hem se “hem i no wan strong man, mo ol tok blong hem i nating nomo.” Ale, Pol i ansa long olgeta, se: “Maet mi no skul gud blong tok, be mi mi savegud ol stamba blong gud nius, mi no sot nating long saed ya.” (2 Korin 10:10; 11:6) Sipos sam man oli wantem nomo blong faenem poen long Pol, mo oli no tingbaot mining blong tok blong hem, olgeta oli mestem ol bigfala save. Yu yu no mas mekem sem mastik long skul. Bifo we yu talem se wan tija i “no save tij gud,” tingbaot ol kwestin ya: ‘?Hem i gat save long ol samting we hem i stap tijim? ?Hem i save lanem mi long plante samting?’

Sipos tija blong yu i no save toktok gud, ating yu mas traehad moa blong lesin long ol samting we hem i stap talem. Traem raetem ol smosmol not blong mekem se tingting blong yu i no flae olbaot. Blong lanem moa, yu save stadi bakegen long haos.

Wan woman tija, Barbara Mayer, i talem se: “Ol tija we oli tijim sem save bakegen mo bakegen, oli save foldaon long fasin ya we tok blong olgeta i slak, mo i mekem ol pikinini oli les.” ?Yu yu save mekem wanem blong jenisim samting ya? “Yu yu save leftemap han blong yu, mo askem wan kwestin. . . . Pulum hem blong talem olgeta samting we hem i save.” ?Bambae tija blong yu i kros from? Sipos yu yu mekem wetem respek, bambae hem i no save kros. (Kolosi 4:6) Barbara Mayer i talem se: “Biaen, bambae yu luk se tija blong yu i rere moa long ol lesen we hem i tijim, bambae hem i no moa givimaot ol stamba save nomo.”

Glad i wan fasin we i save pas i go long narafala man, i isi nomo. Taswe, sipos yu yu soemaot se yu glad mo yu wantem tumas blong lanem ol samting, ale yu yu save pulum tija blong yu blong glad mo smat blong tijim yufala. Be yu no mas ting se bambae hem i jenis bitim mak. Mo tu, ating bambae i gat sam lesen yet we oli traem longfala tingting blong yu. Be sipos yu yu lesin gud mo yu traem tingting gud long samting we yu stap lanem, bambae yu save kasem plante save, nating se yu les long tija blong yu.

[Tok blong pija long pej 163]

“Long plante skul long taon, ol tija oli fraet oltaem se ol yangfala bambae oli kilim olgeta.”—U.S.News & World Report

[Tok blong pija long pej 164]

Sipos yu yu ting se tija blong yu i no mekem i stret long yu, traem toktok long hem wetem respek

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem