Hepataetas B—Rabis Sik We i Wok Haed
“Taem mi mi gat 27 yia, sik ya i kasem mi. Mi mi jes mared mo mi harem gud, i no luk olsem se mi gat wan sik. Wok blong mi i putum plante wari long mi, mo mi gat wok tu long kongregesen blong ol Witnes blong Jeova long ples blong mi. Mi mi no save nating se hepataetas B i stap spolem leva blong mi.”—Dukk Yun.
LEVA i wan samting insaed long bodi blong man we i klinim blad, i tekemaot ol posen, mo i mekem bitim 500 narafala impoten wok tu. Taem wan man i kasem hepataetas, leva blong hem i kam hot mo i solap. Samting ya i save spolem gud helt blong hem. Man i save kasem hepataetas taem hem i tekem tumas strong dring, mo taem sam samting i stap posenem bodi blong hem. Be plante taem, ol bebet nomo oli mekem sik ya i kamaot. Ol saentis oli faenem faef bebet we oli givim hepataetas, mo oli ting se i gat tri moa we oli no faenem yet.—Lukluk bokis we i joen wetem stori ya.
Wan long ol faef bebet ya, hemia bebet blong hepataetas B (HBV). Evri yia, bitim 600,000 man oli ded from bebet ya. Hemia i klosap sem mak long namba blong ol man we oli ded evri yia from malaria. Bitim tu bilian man oli kasem HBV finis, hemia klosap wan long evri tri man long wol. Bighaf blong olgeta oli kam gud sam manis biaen. Be samwe long 350 milian man, bebet ya i stap olwe nomo long bodi blong olgeta. Long ful laef blong olgeta oli save pasem sik ya i go long narafala, nating sipos oli luk sam saen blong sik ya no nogat.a
Olgeta we bebet ya HBV i stap olwe long bodi blong olgeta, dokta i mas kwik blong givim stret tritmen long olgeta. Samting ya i save mekem se sik ya i no spolem gud leva blong olgeta. Be plante man oli no save se oli gat bebet ya, from we dokta i mas jekem blad long wan spesel fasin blong faenem HBV. Nating we dokta i jekem blad blong faenemaot sipos leva i stap wok gud no nogat, be maet hem i no faenem bebet ya long taem ya tu. Taswe, HBV i save wok haed, mo i save kilim man i ded tu, we i no givim woning nating. Sam man we oli kasem bebet ya oli jes luksave ol saen plante yia biaen. From we bebet ya i stap longtaem long bodi blong olgeta, maet oli gat wan sik finis, hemia we leva i kam drae mo strong (cirrhosis). Sipos no, maet oli gat kansa blong leva. Tufala sik ya i karemaot laef blong 1 long evri 4 man we oli gat HBV.
“?Olsem Wanem Mi Kasem HBV?”
Man ya Dukk Yun i talem se: “Taem mi mi gat 30 yia, mi luk ol saen blong sik ya. Bel blong mi i ron, nao mi go luk dokta long hospital. Hem i no faenemaot sik ya, be hem i givim meresin nomo blong mekem se bel blong mi i no moa ron. Afta, mi go luk wan dokta blong Esia we hem tu i no faenemaot sik ya, be i givim lif meresin nomo long mi, blong givhan long bel mo gat blong mi. Tufala dokta ya tugeta oli no jekem mi from sik ya hepataetas. Bel blong mi i ron yet, ale mi gobak long dokta long hospital.b Hem i prestem bel blong mi long raet saed mo mi harem i soa. Hem i ting se mi mi gat bebet blong hepataetas B, ale hem i jekem blad blong mi, mo i faenemaot se mi mi gat sik ya. Mi mi no save bilivim, from we mi neva letem dokta i putum blad blong narafala man long bodi blong mi, mo mi neva slip olbaot.”
Taem Dukk Yun i faenemaot se hem i gat HBV, dokta i jekem blad blong woman blong hem, papa mama blong hem, mo ol brata sista blong hem tu. Hem i faenemaot se bebet ya i bin kasem olgeta evriwan, be bodi blong olgeta i naf blong faetem mo winim. ?Olsem wanem? ?Dukk Yun i kasem HBV from wan long olgeta? ?Olgeta evriwan oli kasem bebet ya from wan narafala man? Oli no save. Yes, plante man we oli kasem sik ya (35 pesen) oli neva faenemaot hu i givim sik ya long olgeta. Be wan samting we ol dokta oli save, hemia se hepataetas B i no pas long famle laen. Mo tu, klosap i no gat wan man we i kasem sik ya from we hem i kampani wetem wan man we i gat sik ya, no from we hem i kakae wetem man olsem. HBV i stap kasem man taem blad no sam kaen wota blong bodi blong narafala man we i gat sik ya finis, i go insaed long blad blong man ya. Maet wota ya, hemia melek blong man, wota we i kamaot long tabu ples long bodi blong woman, no spet blong man. Maet bebet ya i go insaed long bodi blong narafala, long wan soa no kil we hem i gat, no maet i pas long maot no nus.
Plante taem, man i kasem sik ya from blad blong narafala man we dokta i putum long hem, we long blad ya i gat bebet blong sik ya finis. Samting ya i hapen moa long ol kantri we oli no jekem gud blad ya from HBV, no maet oli no jekem nating. HBV i save kasem ol man isi nomo. Taem yumi skelem wetem bebet blong AIDS we oli kolem HIV, ating HBV i kasem 100 man long semtaem we HIV i kasem wan man nomo. Nating se wan smol blad long wan resa nomo, be hemia i naf blong pasem HBV i go long wan man. Wan smol blad we i drae finis long klos blong man i save karem bebet ya blong wan ful wik, no maet longtaem moa.c
Yumi Mas Gat Stret Save Long Saed Ya
Dukk Yun i tingting bak, nao i talem se: “Taem kampani we mi wok blong hem i save se mi mi gat HBV, oli putum mi long wan smol ofis mi wan.” Plante taem ol man oli mekem samting olsem from we oli no kasem save se sik ya i pas olsem wanem long narafala man. Plante man we oli gat save, olgeta tu oli konfius, oli ting se hepataetas B i sem mak long hepataetas A. Be tufala i no sem mak. I tru, Hepataetas A i save pas isi nomo long narafala man, be hem i no tekemaot laef blong plante man olsem Hepataetas B. Mo tu, from we man i save pasem HBV i go long narafala taem tufala i slip tugeta, sam man oli ting se evri man we oli kasem sik ya oli man blong mekem rabis fasin.
Ol tingting ya we oli no stret mo fasin blong tingting nogud long man we i kasem sik ya, oli save mekem bigfala trabol i kamaot. Long plante ples, ol man oli no moa joen wetem man we i kasem HBV, nating se hem i yangfala no i olfala. Be i no nid blong mekem olsem. Sam man oli no letem pikinini blong olgeta oli pleplei wetem pikinini we i gat sik ya. Sam skul oli no wantem olgeta. Mo bos blong sam kampani oli no wantem givim wok long man we i gat sik ya. Olgeta we oli ting se maet oli gat HBV, oli fraet blong go luk dokta blong jekem blad blong olgeta, from we oli ting se sipos oli gat sik ya, ol man bambae oli no moa joen wetem olgeta. Sam man oli haedem sik blong olgeta from we oli fraet tumas, nating se oli save pasem sik ya long famle blong olgeta, mo sik ya bambae i kam strong moa long olgeta tu. Long rod ya, sik ya i save kasem ol pikinini mo ol smol bubu blong wan man, mo i save gohed olsem blong plante yia.
Man i Mas Spel
Dukk Yun i talem se: “Dokta i talem se mi mas spel, mi no mas wok nating. Be mi mi spel blong tu manis nomo, biaen mi wok bakegen. Taem dokta i jekem blad blong mi, mo i mekem eksrei long leva blong mi, hem i no faenem sik ya we leva i kam drae mo strong (cirrhosis). Ale mi mi ting se mi oraet nomo.” Tri yia biaen, kampani we Dukk Yun i wok blong hem, i sanem hem i go wok long wan bigfala taon. Long ples ya, hem i gat moa wari mo i bisi moa. Hem i mas pem ol kaon blong hem mo pem ol samting we famle blong hem i nidim, ale hem i gohed blong wok.
Sam manis i pas, nao dokta i jekem blad blong Dukk Yun mo i faenemaot se namba blong ol bebet long blad blong hem i kam antap tumas. Mo tu, hem i taed oltaem. Hem i talem se: “Mi mas finis long wok. Naoia, taem mi tingting bak, mi mi sore se mi bin wok had tumas. Sipos mi bin spel moa, ating sik ya i no save kam strong tumas mo spolem leva blong mi.” Dukk Yun i lanem wan bigfala samting. Afta, hem i no moa wok plante mo i no moa mekem plante kaon. Famle blong hem tu i givhan gud long hem, mo woman blong hem i faenem wan smol wok blong givhan blong pem ol samting we famle i nidim.
Man We i Gat Hepataetas B i Save Stap Laef
Dukk Yun i kam gud smol. Be sloslo leva blong hem i no moa letem blad i pas long hem, gogo blad presa blong hem i kam antap tumas. Afta we hem i laef 11 yia olsem, wan string blong blad long medel blong trot mo jes blong hem i brok, ale blad i sut i kamaot long trot blong hem. Hem i slip wan wik long hospital. Fo yia biaen, tingting blong hem i no moa klia, hem i konfius. Hemia from we i gat plante tumas amonia long bren blong hem. Leva blong hem i no naf blong klinim gud blad blong hem mo tekemaot amonia ya. Ale, dokta i givim meresin long hem, mo sam dei biaen, trabol ya i finis.
Naoia Dukk Yun i gat 54 yia blong hem. Sipos sik ya i kam strong moa long hem, bambae i had blong winim. Meresin blong kilim ol bebet i no save winim sik ya fulwan, mo maet i gat sam narafala sik oli kamaot from meresin ya tu. Wan narafala rod se taem wan man i ded we leva blong hem i gud yet, dokta i save tekemaot leva blong hem mo jenisim wetem leva blong sikman. Be i gat plante tumas man we oli stap wet blong kasem wan leva olsem, mo i no gat naf man we leva blong olgeta i gud yet taem oli ded. Dukk Yun i talem se: “Mi mi save ded enitaem nomo. Be i nogud blong wari tumas long samting ya. Mi mi stap laef yet, mi gat wan ples blong slip, mo mi gat wan gudfala famle. Long sam fasin, sik ya i givhan long mi mo famle blong mi, from we mi gat moa taem blong stap wetem famle blong mi, mo blong stadi Baebol. Hemia i mekem se tingting blong mi i stap kwaet, mi no fraet long ded, mo mi stap tingbaot nomo laef long fiuja, we man bambae i no moa sik bakegen.”d
Dukk Yun i holem wan gudfala tingting oltaem long saed blong fiuja. From samting ya, famle blong hem i hapi, mo hem wetem woman blong hem mo trifala pikinini blong tufala, olgeta evriwan oli mekem Kristin wok blong prij fultaem.
[Ol futnot]
a Oli talem se sik ya bambae i stap olwe sipos bodi i no naf blong faetem mo winim long sikis manis.
b Wekap! i no stap talemaot wanem kaen tritmen we man i mas folem.
c Sipos i gat smol blad i ron long wan man we i gat bebet ya finis, yumi mas waepem kwiktaem. Mo man we i waepem mo klinim ples i mas putum hanglaf, mo i mas putum losavel long wota we hem i yusum, maet 1 kap losavel long 10 kap wota.
d Blong save moa long promes blong Baebol se bambae i no moa gat sik long fiuja, yu save ridim Revelesen 21:3, 4, mo yu save lukluk buk ya ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
[Tok blong makem poen long pej 13]
Sipos man i kwik blong go luk dokta mo kasem tritmen, maet sik ya i no spolem gud bodi blong hem
[Tok blong makem poen long pej 14]
Plante man oli no go luk dokta blong jekem blad blong olgeta, mo oli no talemaot se oli gat HBV, from we oli fraet se ol man bambae oli no moa joen wetem olgeta
[Bokis blong pija long pej 12, 13]
?WANEM KAEN HEPATAETAS?
I gat faef bebet we ol dokta oli save se oli givim hepataetas long man. Trifala bebet we oli givim sik ya moa, oli kolem A, B, mo C. Oli ting se i gat sam narafala bebet tu we oli givim sik ya. Olgeta kaen hepataetas oli save mekem man i harem olsem we hem i kasem flu. Sam oli mekem skin mo ae blong man i kam yala, sam oli no mekem olsem. Plante man, antap moa ol pikinini, oli no luk wan saen blong sik ya. Taem man i luk sam saen blong hepataetas B mo C, maet sik ya i spolem finis leva blong hem.
BEBET BLONG HEPATAETAS A (HAV)
Taem wan man i gat HAV, bebet ya i stap long sitsit blong hem. Bebet ya i save laef long solwota no long reva mo long aes tu. Man i save kasem HAV taem
● Hem i kakae fis no narafala samting we i kamaot long solwota no reva we ol man oli stap sitsit long hem, no taem hem i dring wota we i gat bebet ya long hem
● Hem i stap klosap tumas long bodi blong man we i gat sik ya, no i serem kakae, dring, mo ol naef, fok, mo spun, wetem hem
● Hem i no wasem gud han blong hem afta we hem i go long tolet, afta we hem i jenisim napkin blong wan bebi we i gat sik ya, mo bifo we hem i rerem kakae
HAV i save mekem man i sik bigwan, be klosap oltaem, sik ya i no stap olwe long hem. Bodi i save faetem mo winim bebet ya long sam wik no long sam manis. I no gat wan spesel meresin blong hem. Man i mas spel nomo mo tekem kakae we i gud long bodi. Go kasem we dokta i faenemaot se leva i kam gud bakegen, man i no mas tekem strong dring, mo ol meresin olsem acetaminophen, we oli mekem leva i wok had tumas. Man we i kasem HAV finis, ating bambae hem i no kasem bakegen, be hem i save kasem wan narafala kaen hepataetas. I gat wan stik meresin blong blokem hepatetas A.
BEBET BLONG HEPATAETAS B (HBV)
Taem man i gat HBV, bebet ya i stap long blad blong hem, melek blong man, mo wota blong tabu ples blong woman. Taem wan long ol wota ya i go insaed long bodi blong narafala nao bodi i no naf blong blokem bebet ya, ale bebet ya bambae i kasem hem. Man i kasem bebet ya taem
● Hem i bon wetem (mama i pasem i go long hem)
● Ol dokta, dokta blong tut, mo ol man blong mekem tatu no stikim skin blong man, oli yusum ol tul we oli no draonem long spesel meresin blong klinim, mo blong kilim ol bebet
● Man we i gat bebet ya i serem sam tul wetem narafala man, nao smol blad blong hem we i stap long tul ya i go insaed long bodi blong narafala ya tru long wan soa no kil. Maet hemia wan nidel we tufala i stikim tufala long hem blong tekem drag, maet tufala i katem sel fingga blong tufala wetem sem sisas, no maet tufala i brasem tut blong tufala wetem wan bras, no narafala samting olsem
● Tufala i slip tugeta be wan i gat bebet ya finis
Ol dokta oli no ting se ol flae mo moskito oli save karem HBV i go long narafala. Mo tu, oli no ting se man i save pasem sik ya taem hem i kof, holem han blong narafala, putum tufala han blong hem i goraon long narafala, kisim narafala long saed blong fes, givim titi long pikinini, mo taem oli serem kakae, dring, mo ol naef, fok, mo spun. Ol bigman we oli kasem HBV, bighaf blong olgeta oli kam gud bakegen. Biaen, bambae oli no kasem sik ya bakegen from we bodi blong olgeta bambae i naf blong blokem. Ol pikinini nao we oli stap long bigfala denja, from we sik ya i save stap olwe long olgeta. Sipos man we hepaetas B i stap olwe long hem i no kasem tritmen long dokta, maet leva blong hem i no moa wok, ale hem i save ded. I gat wan stik meresin blong blokem hepataetas B.
BEBET BLONG HEPATAETAS C (HCV)
Man i save kasem HCV long sem rod we i kasem HBV. Be bighaf blong ol man we oli kasem sik ya oli kasem taem oli stikim olgeta blong tekem drag, wetem wan nidel we i no klin. I no gat wan stik meresin blong hepataetas C.e
[Futnot]
e Long Intenet, long web saet ya www.who.int Wol Helt Ogenaesesen i givim moa save long saed blong hepataetas, long ol defren lanwis.
[Bokis blong pija long pej 14]
ROD BLONG MEKEM SE HBV I NO MOA KASEM PLANTE MAN
HBV i stap kasem ol man long evri ples blong wol. Be bighaf (78 pesen) blong olgeta we hepataetas B i stap olwe long bodi blong olgeta, oli stap long Esia mo Pasifik. Long ol ples ya, 1 long evri 10 man i gat bebet ya long bodi blong hem. Bighaf blong olgeta oli gat bebet ya taem oli bon, from we ol mama blong olgeta oli pasem i kam long olgeta. Sam oli kasem taem oli pikinini, nao smol blad blong wan narafala pikinini we i gat sik ya finis i go insaed long bodi blong olgeta. Wan gudfala stik meresin we oli givim long ol bebi we oli jes bon mo ol narafala we oli stap long denja blong kasem sik ya, i stap givhan blong mekem se sik ya i no kasem plante man tumas.f Long ol ples we oli yusum stik meresin ya, namba blong ol man we oli gat sik ya i godaon bigwan.
[Futnot]
f Maet oli wokem stik meresin ya long sam samting we oli kamaot long blad. Olgeta we oli wari long samting ya, oli save ridim Wajtaoa blong Jun 15, 2000, mo Wajtaoa blong Oktoba 1, 1994, long haf ya “Wan Kwestin.” I gat sam moa save i stap long wan buk we ol Witnes blong Jeova oli wokem, nem blong buk ya, ‘Stap Long Laef Ya We God i Lavem Yu,’ long pej 215.
[Tok blong pija long pej 15]
Dukk Yun wetem woman blong hem mo trifala pikinini blong tufala
[Foto Credit Line blong pija long pej 12]
© Sebastian Kaulitzki/Alamy