Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • g03 Eprel pp. 8-11
  • ?Bambae Oli Stopem AIDS? Sipos Yes, ?Olsem Wanem?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Bambae Oli Stopem AIDS? Sipos Yes, ?Olsem Wanem?
  • Wekap!—2003
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Niufala Meresin
  • Sam Samting We i Mekem i Had Blong Yusum Meresin
  • Finisim AIDS
  • Aids Rod Blong Faet Agensem
    Wekap!—1999
  • AIDS i Stap Kasem Fulap Ples Long Afrika
    Wekap!—2003
Wekap!—2003
g03 Eprel pp. 8-11

?Bambae Oli Stopem AIDS? Sipos Yes, ?Olsem Wanem?

LONGTAEM finis, long plante kantri blong Afrika, ol man oli no wantem luksave se AIDS i stap kam antap. Sam man oli no wantem tokbaot sik ya. Be long ol laswan yia, oli stap traehad blong tijim moa ol yangfala long saed ya, mo blong pulum ol man blong tokbaot sik ya long open ples. Ol traehad ya oli karem smol frut. Fasin blong laef blong ol man mo kastom we oli fasgud long hem i mekem i had blong tijim olgeta ya.

Ol Niufala Meresin

Ol sayentis oli kasem plante moa save long HIV mo oli wokem sam meresin we oli givhan long plante man blong laef longtaem moa. I gat tri spesel meresin blong faetem ol retrovirus, mo oli givim trifala meresin ya wantaem long sikman. Meresin ya i givhan bigwan.

Meresin ya i no save tekemaot sik ya, be i daonem namba blong ol man we oli ded from HIV, antap moa long ol rij kantri. Plante man oli talem strong se ol pua kantri oli mas kasem meresin ya. Be, hem i sas, mo bighaf blong ol man long ol pua kantri oli no save pem.

Samting ya i mekem wan kwestin i stanap. ?I moa impoten blong winim mane i bitim we yumi sevem laef? Hed blong ol wok long saed blong HIV/AIDS long Brasil, Dokta Paulo Teixeira, i tokbaot poen ya, i se: “I nogud mifala i letem plante taosen man oli harem nogud we oli no gat meresin blong halpem olgeta blong stap laef, jes blong mifala i winim bigfala mane bitim wanem we mifala i stap winim naoia.” Mo hem i gohed se: “Mi mi wari tumas se mifala i tingbaot mane moa i bitim we mifala i tingbaot ol man mo stret fasin.”

Long sam kantri, gavman i no moa letem ol kampani blong wokem meresin oli folem rul ya se olgeta nomo oli gat raet blong salem meresin ya. Gavman i stap pem wan narafala mak blong meresin ya we narafala kantri i wokem long praes we i daon moa.a Niuspepa ya South African Medical Journal i tokbaot wan stadi we i soem se, “praes [blong meresin we i gat narafala mak] i daon 82 pesen long praes blong semfala meresin long Yunaeted Stet.”

Sam Samting We i Mekem i Had Blong Yusum Meresin

Afta we sam taem i pas, ol bigfala kampani blong wokem meresin, oli bin stat blong salem meresin blong AIDS i go long ol pua kantri we oli nidim, long praes we i daon. Oli mekem olsem blong givim janis long plante moa man we oli nidim meresin ya. Be i gat sam bigfala samting we oli mekem i had blong givim meresin ya long ol man long ol pua kantri. Wan, hemia praes. Nating se oli daonem praes, be meresin ya i sas yet, mo bighaf blong ol man we oli nidim oli no save pem.

Narafala samting se, i no isi long ol man blong folem stret rod blong tekem meresin ya. Oli mas dring plante tablet long wan dei, mo long stret taem blong olgeta. Sipos oli no dring stret namba blong tablet mo oli no tekem long stret taem, samting ya i save mekem se sam niu kaen bebet blong HIV oli kamaot we meresin ya i no naf blong kilim olgeta. Long Afrika, i had blong meksua se ol man oli folem stret fasin blong tekem meresin ya, from we oli sot long kakae mo klin wota blong dring, mo from we i no gat plante hospital.

Mo tu, oltaem wan man i mas jekem olgeta we oli stap dring meresin ya. Sipos meresin ya i no stap wok, oli mas jenisim lelebet. I nidim ol man we oli gat bigfala save blong mekem wok ya, mo ol tes oli sas. Antap long hemia, meresin ya i save mekem man i harem nogud long bodi mo tingting blong hem. Mo tu, i gat sam niufala kopi blong bebet ya oli stap kamaot we meresin ya i no moa save blokem.

Long Jun 2001, long spesel miting blong Jenerol Asembli blong Yunaeted Nesen long saed blong AIDS, oli talem se oli wantem we olgeta kantri blong wol oli sakem mane blong givhan long ol pua kantri. Oli ting se i nidim 700 bilian vatu kasem 1,000 bilian vatu. Ol promes we ol kantri oli mekem oli no kasem bigfala mane ya nating.

Ol sayentis oli gat strong tingting se bambae oli wokem wan stik meresin blong blokem sik ya, mo oli stap traem sam stik meresin long plante defren kantri. Nating se ol traehad blong olgeta oli karem smol frut, bambae i tekem plante yia yet blong wokem wan stik meresin, testem, mo pruvum se hem i gud blong yusum.

Sam kantri olsem Brasil, Taelan, mo Uganda, oli luk gudfala frut from ol plan we oli folem blong traem winim sik ya. Brasil i yusum meresin we oli wokem long kantri ya nomo, ale i daonem namba blong ol man we oli ded from AIDS, i godaon long stret haf. Smol kantri blong Botswana i gat mane, ale i stap traehad blong givim meresin blong retrovirus long olgeta man we oli nidim long kantri ya. Mo tu, oli stap traem blong wokem moa hospital long ples ya.

Finisim AIDS

I gat wan impoten samting we i mekem se AIDS i defren long sam narafala sik we oli pas i go long fulap man: Man i save blokem sik ya. Sipos man i glad blong folem ol rul blong Baebol, hem i save blokem sik ya fulwan, no klosap oltaem.

Ol rul blong Baebol oli klia. Man we i no mared, i no mas slip olbaot. (1 Korin 6:18) Man mo woman we i mared, tufala i mas stap tru long tufala, tufala i no mas tekem wan narafala man no woman. (Hibrus 13:4) Mo tu, rul blong Baebol se man i no mas tekem blad blong narafala man i go long bodi blong hem, hemia tu i save blokem sik ya.—Ol Wok 15:28, 29.

Olgeta we oli gat sik ya finis, oli save haremgud long promes blong God, se i no longtaem bambae hem i tekemaot olgeta sik long wol ya. Mo tu, oli save kasem bigfala glad taem oli mekem ol samting we God i wantem.

Baebol i promes se olgeta trabol, wetem sik tu, bambae oli finis. Yumi faenem promes ya long buk blong Revelesen: “Mi harem wan tok we i kamaot long bigfala jea blong God, we i singaot bigwan, i talem se, ‘!Yu luk! Naoia God i mekem ples blong hem wetem ol man. Hem bambae i stap oltaem wetem olgeta, mo olgeta bambae oli man blong hem. God bambae i kampani wetem olgeta, mo hem bambae i God blong olgeta. Hem bambae i ravemaot wota blong ae blong olgeta. Nao bambae i no moa gat man i ded, mo bambae man i no moa krae from man we i ded. Bambae i no moa gat man i krae, mo bambae man i no moa harem nogud long bodi blong hem. Ol samting ya blong bifo oli lus olgeta.’”—Revelesen 21:3, 4.

Promes ya i no blong olgeta nomo we oli gat mane blong pem ol sas meresin. Promes ya long profet tok blong Revelesen japta 21 i stap tu long Aesea 33:24: “Bambae i no moa gat man olbaot long kantri ya we i save talem se hem i sik.” Long taem ya, olgeta we oli laef long wol ya, bambae oli obei long ol loa blong God, mo bambae oli gat wan bodi we i stretgud olgeta. Yes, rabis sik ya AIDS—mo ol narafala sik—bambae oli finis blong olwe.

[Futnot]

a Hemia kopi blong wan meresin we narafala kampani i wokem. Folem loa, taem i gat wan bigfala trabol i kamaot, ol kantri long Wol Tred Ogenaesesen oli no nid blong respektem rul blong ol kampani blong wokem meresin, se olgeta nomo oli gat raet blong wokem mo salem sam kaen meresin.

[Bokis blong pija long pej 9, 10]

HEMIA NAO GUDFALA MERESIN WE MI STAP LUKAOTEM

Mi mi gat 23 yia mo mi stap long saot Afrika. Mi tingbaot yet, dei ya we mi faenemaot se mi gat HIV.

Mi stap wetem mama blong mi, mitufala i stap long rum blong dokta, nao dokta i talem nogud nius ya long mitufala. Nius ya i moa nogud i bitim olgeta nius we mi bin kasem long laef blong mi. Tingting blong mi i fasfas. Mi no save bilivim nius ya. Mi ting se risal blong ol tes we oli mekem i rong. Mi mi no save wanem blong talem no mekem. Mi wantem krae, be wota blong ae i no save ron. Dokta i toktok wetem mama blong mi long saed blong meresin blong retrovirus mo sam narafala samting, be mi mi no lesin from we tingting blong mi i fasfas tumas.

Mi stap stadi long yunivesiti mo ating wan man long ples ya i givim sik ya long mi. Mi wantem tumas blong toktok wetem eni man we i kasem save long trabol blong mi, be mi no save wan man olsem. Tingting blong mi i foldaon, mi harem se mi nogud mo mi no naf blong mekem wan samting. Nating se famle blong mi i givhan long mi, mi fraet mo mi harem se i no gat rod blong kamaot long trabol ya. Olsem ol narafala yangfala, mi drim long plante samting we mi wantem mekem long laef blong mi. Mi mas stadi tu yia moa blong kasem setifiket long yunivesiti (bachelor of science), be naoia mi harem se bambae mi neva luk samting ya.

Mi stat dring meresin we dokta i givim mo mi go luk ol man blong givim advaes long saed blong AIDS. Be mi harem nogud yet long tingting blong mi. Mi prea long God blong soem trufala Kristin skul long mi bifo we mi ded. Mi mi stap joen long Pentekostal jos, be i no gat wan man blong jos ya we i kam luk mi. Mi mi wantem save trutok long saed blong ples we bambae mi go long hem afta we mi ded.

Long wan moning long stat blong Ogis 1999, tu Witnes Blong Jeova oli kilim doa blong mi. Mi mi sik tumas long dei ya, be mi girap mo mi sidaon blong toktok wetem tufala. Tufala woman ya i sekhan, mo tufala i talem se tufala i stap givhan long ol man blong oli stadi Baebol. Mi mi glad tumas taem mi luksave se hemia i ansa long prea blong mi. Be, bodi blong mi i slak tumas, mo mi no save gohed blong rid mo putum tingting blong mi long wan samting blong longtaem.

Nating se i olsem, mi talem long tufala se mi wantem stadi Baebol, mo tufala i putum wan stret taem blong kam luk mi bakegen. Sore tumas, bifo we stret dei ya i kam, mi mi go slip long wan hospital blong ol man we oli sik long tingting blong olgeta. Hemia from we tingting blong mi i foldaon olgeta. Tri wik biaen, mi kamaot long hospital ya, mo mi glad blong luk se ol Witnes oli no fogetem mi. Mi tingbaot we wan Witnes i stap kam luk mi oltaem blong faenemaot sipos mi oraet. Bodi blong mi i kamgud smol, mo long en blong yia ya mi stat blong stadi Baebol. Hemia i no isi from we helt blong mi i nogud. Be, woman we i mekem stadi blong mi i kasem save long trabol we mi gat mo i soem longfala tingting.

Mi mi haremgud tumas blong stadi long saed blong Jeova mo ol fasin blong hem we Baebol i tokbaot. Mo tu, mi glad blong lanem wanem we mi mas mekem blong save hem mo blong kasem laef we i no save finis. Naoia mi jes kasem save from wanem ol man oli stap safa. Mi glad tumas blong kasem save long Kingdom Blong God, we klosap nao, bambae i tekem ples blong olgeta gavman blong wol ya. Save ya i pulum mi blong jenisim laef blong mi fulwan.

Hemia nao gudfala meresin we mi stap lukaotem. !Mi mi haremgud taem mi luksave se Jeova i lavem mi yet mo i stap tingbaot mi yet! Fastaem, mi bin ting se God i no laekem mi nating, taswe hem i givim sik ya long mi. Be mi kasem save se Jeova i gat lav, taswe hem i mekem rod blong fogivim ol sin blong yumi tru long ransom sakrefaes blong Jisas Kraes. Naoia mi save se God i stap tingbaot mi, olsem 1 Pita 5:7 i talem: “Yufala i mas putum ol trabol blong yufala long han blong hem, from we oltaem hem i stap tingbaot yufala.”

Mi stap stadi Baebol evri dei mo mi stap go long ol miting long Haos Kingdom. Long rod ya, mi stap traehad blong kam klosap long Jeova. Nating se i no isi, mi stap prea long Jeova mo mi traem putum ol wari blong mi long hem, mo mi stap askem long hem blong givim paoa long mi mo blong mekem mi mi haremgud. Olgeta long kongregesen tu oli rere oltaem blong givhan long mi, mo samting ya i mekem mi mi glad.

Oltaem mi stap joen wetem kongregesen long wok blong prij. Mi mi wantem givhan long ol narafala long saed blong spirit, antap moa, olgeta we oli sik olsem mi. Mi mi tekem baptaes long Disemba 2001.

[Image]

Mi mi glad tumas blong kasem save long saed blong Kingdom Blong God

[Tok blong pija long pej 8]

Wan grup long Botswana we oli givim advaes long saed blong AIDS

[Tok blong pija long pej 10]

Long Paradaes long wol ya, bodi blong olgeta man bambae i stretgud

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem