Ol Wef Blong Solwota We Oli Kilim Man i Ded
LONG Fraede Julae 17, 1998, evri samting i kwaet nomo long ol smosmol vilej klosap long solwota long not blong Papua Niugini. San i jes godaon, nao ol man, ol woman, mo ol pikinini, oli sek nogud long wan samting. Wantaem nomo, graon i seksek. Hem i bigwan olsem 7.1 long mesin we oli yusum blong kaontem. Buk ya Scientific American i talem se: “Ples we graon i seksek moa, hemia folem solwota, go kasem 30 kilometa longwe . . . wantaem nomo, graon we i stap long botom blong solwota i muf. Nao solwota ya we fastaem i kwaet, i kam antap olsem wan bigbigfala wef we i mekem ol man oli fraet tumas. Oli putum nem long wef ya se tsunami.”
Wan man we i lukluk samting ya, hem i talem se, fastaem, hem i harem noes olsem tanda we i stap longwe. Sloslou, solwota i kam drae bitim mak, nao noes ya i godaon. Smoltaem biaen, hem i luk faswan bigfala wef i stap kam, we i hae olsem tri mita. Hem i traem blong ronwe, be wef ya i kam hareap tumas, i kasem gud hem. Biaen, namba tu wef we i bigwan moa, i kam, i flatem vilej mo i karem man ya i go wan kilometa longwe, i sakem hem long ol natongtong. Wan buk, Science News i talem se: “Ol doti we i hang antap long ol kokonas i soem se ol wef ya oli hae olsem 14 mita.”
Long naet ya, ol bigbigfala wef oli kilim i ded bitim 2,500 man. Biaen, wan kampani blong katem timba i givim ol plang we ol man oli nidim blong wokem bakegen ol skul blong pikinini. Be, i blong nating nomo, from we klosap olgeta pikinini oli lus. Tsunami ya i kilim i ded moa long 230 blong olgeta ya.
?Wanem Ya Tsunami?
Tsunami i wan tok long lanwis Japan, we i minim “wef blong haba.” Buk ya Tsunami! i talem se: “Tok ya i stret nomo, from we plante bigbigfala wef olsem oli bin spolem ol haba mo ol vilej klosap long solwota long Japan, mo oli bin kilim plante man i ded.” ?From wanem ol narakaen wef ya oli bigwan bitim mak mo oli gat bigbigfala paoa olsem?
Ol tsunami, sam man oli kolem olgeta se taetel wef. Be, taetel wef i defren, hemia taed nomo we i mekem ol wef ya. Oli kamaot from paoa we san mo mun i gat long wol ya. Bigfala win tu i save mekem ol wef oli girap we sam oli hae olsem 25 mita. Be olgeta ya tu oli no sem mak long tsunami. Sipos yu save daeva aninit long ol taetel wef, bambae yu luk we taem yu stap godaon, paoa blong olgeta i stap lus, gogo long dip ples olgeta, solwota i kwaet nomo. Be ol tsunami oli defren. Paoa blong olgeta ya i stap sem mak, stat antap long solwota go kasem graon daon, nating se i dip olsem plante kilometa.
Klosap evri taem, ol tsunami oli kamaot from we graon i seksek. Taswe, plante sayentis oli kolem olgeta se wef blong etkwek. Mo from samting ya nao, paoa blong olgeta i godaon kasem graon aninit long solwota. Sipos graon aninit long solwota i muf i kam antap, hem i leftemap solwota i kam antap tu. Samting ya i save kavremap bigfala ples, maet 25,000 kilometa. Sipos no, maet graon aninit long solwota i foldaon smol, mekem se solwota tu i godaon.
Nating se i olsem wanem, be solwota ya bambae i muvmuf, mo samting ya bambae i mekem plante wef i kamaot raon long ples we graon i seksek. Hemia i olsem samting we i kamaot taem man i sakem ston i go long wan wota, ol smosmol wef oli kamaot raon long ples we ston i kasem wota. Taswe, tsunami i no jes wan narakaen wef, olsem plante man oli ting. Hem i plante wef we oli stat wan ples nao oli goaot raon long ples ya, olsem wan fan. Mo tu, tsunami i save kamaot taem volkeno i bosta, no taem graon aninit long solwota i brok mo i glis smol.
Long Ogis 1883, volkeno ya Krakatau i bosta long Indonesia. Ol bigbigfala tsunami we oli kamaot biaen, oli bitim ol narawan bifo. Sam wef blong olgeta oli hae olsem 41 mita. Oli spolem 300 taon mo vilej klosap long solwota, mo oli kilim i ded samwe 40,000 man.
Tu Fasin Blong Tsunami
Ol wef we win i mekem olgeta oli girap, oli save kam so long wan spid we i kasem 100 kilometa long wan aoa. Plante taem, oli slou moa. Be, buk ya Tsunami!, i talem se: “Ol wef blong tsunami, oli save kam so long spid blong wan plen, hemia 800 kilometa long wan aoa. Maet oli spid moa long dipsi.” Nating se oli spid olsemia, be long dipsi oli no save mekem trabol. ?From wanem i olsem?
Faswan samting se, long dipsi, klosap oltaem wef i no save kam antap bitim tri mita. Seken samting se, long dipsi, top blong wan wef go kasem top blong nekis wef, i save kavremap plante handred kilomita. From samting ya, ol wef ya oli no hae tumas. Taswe, ol sip oli save ron antap long wan tsunami, be oli no haremsave. Kapten blong wan sip we i stap long solwota blong Hawaii, i no save nating se wan tsunami i bin pas. Hem i jes save taem i lukluk i go longwe, nao hem i luk ol bigbigfala wef oli stap go so long ol aelan. Rul we ol sip oli folem blong stap sef, hemia se oli mas stap long ol ples we solwota i dip olsem 180 mita.
Be tsunami i tekem wan narafala fasin taem hem i kam klosap long so, long solwota we i no dip. Long ples ya, graon aninit long solwota i pulum wef, mekem se hem i kam slou moa. Be baksaed blong wef i stap yet long ples we i dip, taswe hem i no spid olsem fas haf blong wef. I olsem we wan samting i skwisim wef, mekem se hem i ron slou be i kam hae moa. Ale, ol wef we oli kam biaen, oli kasem olgeta we oli stap kam so fastaem, nao plante wef oli hip wanples.
Taem tsunami i kasem so, hem i save smasem sanbij olsem wan wef we i brok long rif, sipos no, hem i save kam olsem wan bigfala stonwol. Be klosap oltaem, hem i kam olsem wan bigfala taed, we solwota i solap bitim mak. Sam samtaem, solwota i save hae olsem 50 mita antap long mak we hem i stap kasem oltaem. Hem i save karem doti, fis, mo ol pis korel, oli go plante handred mita long bus, mo i save spolem evri samting we i stap long rod blong hem.
Tsunami i save trikim man tu, from we faswan saen blong hem i no wan bigfala solwota we i stap spid i kam so. No gat. Fastaem, solwota i save kam drae bitim mak, ol sanbij, pasis, mo haba oli drae, mo ol fis oli stap jamjam olbaot long ol sanbij mo sofmad. Samting we man i luk fastaem i dipen long wanem haf blong wef i kam so fastaem, haf we i solap no haf we i godaon.a
Taem Solwota i Kam Drae
Long Novemba 7, 1837, ol samting i kwaet nomo long wan aelan blong Hawaii, nem blong hem Maui. Buk ya Tsunami! i talem se, klosap long seven klok long sapa, solwota i kam drae, rif i stap long klia ples mo ol fis oli stap olbaot long graon. Plante manples oli ron i godaon blong pikimap ol fis ya. Samfala nomo we oli luksave, oli klaem i go antap long hil. Ating oli bin luk wan bigfala wef blong solwota samtaem finis. I no longtaem, wan bigbigfala wef i kam so, i wasemaot 26 haos natanggura wetem ol man mo anamol. Wef ya i karem olgeta oli go 200 mita longwe, i sakem olgeta long wan smol lugun.
Long semfala naet, long wan narafala aelan, plante taosen man oli hivap long sanbij blong mekem wosip. Bakegen, solwota i kam drae, mo bigfala hip blong ol man Hawaii oli ron i godaon long sanbij blong luk narakaen samting ya we i kamaot. Nao wantaem nomo, oli luk wan bigbigfala wef i stap kam, hem i hae olsem sikis mita antap long mak blong solwota. Wan man we i stap, i talem se “hem i spid olsem wan hos we i stap resis.” Taem wef i gobak, hem i karem fulap man, wetem olgeta ya tu we oli save swim gud, oli go long dip ples. Samfala oli kam taed tumas, oli no moa save swim, ale oli draon olgeta.
?Oli Plante?
Buk ya Scientific American i talem se: “Stat long 1990 i kam, i gat 10 tsunami we oli kilim 4,000 man i ded. Long fulwol, i gat 82 evriwan, hemia plante moa i bitim ol yia bifo we i gat samwe 57 long ten yia.” Buk ya i talem se, namba i kam antap from we naoia i isi moa blong sanem toktok i kam blong ripotem ol wef ya. Mo tu, i gat plante moa we oli ded naoia, from we plante moa man oli stap mekem haos blong olgeta klosap long solwota.
I gat plante moa tsunami long Pasifik, from we graon aninit long solwota long ples ya i stap seksek plante. Wan buk i talem se: “Klosap evri yia, i gat tsunami i spolem wan ples long Pasifik.” Hem i gohed se: “Long Amerika, long fifti yia we i pas, 62 pesen blong ol man we oli ded taem graon i seksek, oli ded long ol tsunami.”
?Oli Save Givim Woning?
Stat long 1948 kasem 1998, bighaf blong ol woning (75 pesen) we oli givim long Hawaii from ol tsunami, oli giaman. Samting ya i mekem se ol man oli no moa lesin long ol woning. Be, naoia, from ol niufala save, oli faenem wan rod we i moagud blong luk ol wef ya bifo we oli kam. Oli yusum wan mesin (BPR), oli putum i go long graon plante handred mita aninit long solwota, blong makem olsem wanem graon i muvmuf mo i solap.
Mo tu, mesin ya i naf blong makem olsem wanem paoa blong solwota antap long hem i jenis taem wan tsunami i pas, nating se maet wef ya i smosmol olsem wan sentimita nomo. Mesin ya i stap lesin, nao hem i sanem ol save we hem i kasem i go long wan flota, ale flota i sanem i go long wan satelaet long skae. Biaen, satelaet ya i sanem mesej i go long wan ples long graon bakegen we i givimaot woning. Ol sayentis oli ting se niufala rod ya we i moa gud mo i save givim woning kwiktaem, bambae i mekem se i no moa gat plante giaman woning.
Ating bigfala samting we i save sevem laef blong plante man, hemia blong tijim olgeta mo wekemap tingting blong olgeta long saed blong ol bigbigfala wef ya. Nating se i gat wan gudfala rod blong givim woning, be sipos ol man oli no lesin, woning ya i blong nating nomo. Taswe, sipos yu yu stap klosap long solwota long wan ples we i save gat tsunami, nao polis i goraon blong talemaot woning olbaot, no sipos yu harem graon i seksek no yu luk solwota i kam drae bitim mak, ale, yu no mas wet, yu mas ronwe i go antap long wan hil. Yu no mas fogetem se, long dipsi, tsunami i save spid olsem wan plen, mo i save smasem so long spid blong wan trak. Taswe, taem yu luk wef ya wetem prapa ae blong yu, ating i let finis blong ronwe long hem. Be, sipos yu luk wan tsunami taem yu stap long wan bot long medelsi, yu no nid blong wari. Ating ti no wota we yu stap dring, i no save kafsaed nating.
[Futnot]
a Buk ya Discover i tokbaot wan narafala samting we i save mekem solwota i kam drae, hemia fasin blong solwota blong tantanem insaed long wef. Ol man we oli stap swim long solwota jes bifo we wan bigfala wef i kasem olgeta, oli harem se taed i stap pulum olgeta oli go long dip ples. Tsunami i pul strong moa, taswe ol haba mo pasis oli kam drae bitim mak bifo we faswan wef i kam so.
[Bokis/Foto blong pija long pej 13]
(Lukluk niuspepa)
Plante tsunami oli kamaot from we graon i seksek aninit long solwota
PLES WE GRAON I BROK
STAMBA
HEM I GOAOT
KAMSO
[Bokis/Foto blong pija long pej 15]
(Lukluk niuspepa)
Oli yusum niufala save, wetem wan mesin long botom blong solwota, blong givim woning blong tsunami
SAVE I GO LONG SATELAET
FLOTA
TELEFON BLONG SOLWOTA
ANGKA
MESEJ WE I GOAOT
MESIN BLONG FAENEMAOT TSUNAMI
5,000 mita
[Credit Line]
Karen Birchfield/NOAA/Pacific Marine Environmental Laboratory
[Tok blong pija long pej 13]
Tsunami i mekem se wan plang i sperem wil ya blong trak
[Credit Line]
U.S. Geological Survey
[Tok blong pija long pej 14]
Laet blong givim woning long ol sip, long Scotch Cap, Alaska, bifo long tsunami long 1946 (lefsaed)
Afta long tsunami we i spolem gud ples (antap)
[Credit Line]
U.S. Coast Guard photo
[Foto Credit Line blong pija long pej 12]
U.S. Department of the Interior