Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • yp chap. 23 pp. 181-191
  • ?Olsem Wanem Long Fasin Blong Slip Tugeta Bifo Mared?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Olsem Wanem Long Fasin Blong Slip Tugeta Bifo Mared?
  • Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Frut Blong Hem
  • Oli Sem Mo Oli Harem Nogud
  • Frut Blong Slip Olbaot
  • Tumora Blong Hem
  • Frut Blong Klin Fasin—Pis Mo Ona
  • Fasin Fren We i Stap Longtaem
  • ?From Wanem Seks Bifo Mared i Rong?
    Wekap!—2004
  • ?Olsem Wanem Mi Save Eksplenem Bilif Blong Mi Long Saed Blong Seks?
    Ol Yangfala Oli Askem
  • ?Mi Save Mekem Wanem Blong No Slip Olbaot Bifo Mared?
    Wekap!—2004
  • ?Olsem Wanem Sipos Narafala i Stap Askem Mi Blong Mekem Seks?
    Ol Ansa Blong 10 Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem
Luk Moa Samting
Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
yp chap. 23 pp. 181-191

Japta 23

?Olsem Wanem Long Fasin Blong Slip Tugeta Bifo Mared?

‘SIPOS tufala i laeklaekem tufala, i oraet nomo blong slip tugeta. ?No i moa gud blong tufala i wet gogo tufala i mared?’ ‘Mi mi no slip wetem man yet. ?I gat wan samting i rong long mi?’ Ol kwestin olsemia, fulap yangfala oli askem.

Long 1981, ripot blong Institut Blong Alan Guttmacher i talem se: “Klosap olgeta yangfala we oli gat 13 kasem 20 yia oli slip wetem boe no gel finis. Eit long 10 man mo seven long 10 woman oli talem se oli bin slip wetem boe no gel bifo we oli gat 20 yia.”

Maet yu yu talem se: ‘?Wanem i rong long samting ya? I oraet nomo.’ Yes, i stret nomo we yu yu wantem se wan narafala i laekem yu. Ol filing olsemia oli save kam strong bitim mak long yangfala. Antap moa, tingting blong ol fren blong yu oli save pulum yu. Maet oli talem se yu yu save haremgud taem yu slip wetem boe no gel bifo mared, mo se taem yu laekem narafala tumas, i stret nomo we yu slip wetem hem. Maet samfala oli talem se fasin blong slip tugeta bifo mared i pruvum se yu yu bigman. Yu yu no wantem we olgeta oli ting se yu narakaen, taswe maet yu ting se yu tu yu mas slip wetem boe no gel.

Be samting we plante man oli no tingbaot, se, i no olgeta yangfala evriwan we oli wantem hareap blong lego klin fasin blong olgeta. Tingbaot wan yangfala woman we i no mared yet, nem blong hem, Esther. Hem i go luk wan dokta blong i jekemap bodi blong hem, nao dokta ya i askem se: “?Yu yu stap dring wanem meresin blong blokem pikinini?” Esther i ansa se: “Mi mi no dring wan meresin nating.” Dokta i sapraes, i talem se: “!Wanem! ?Yu yu wantem gat bel? ?Yu ting se bambae yu stap olsem nomo sipos yu no mekem wan samting blong blokem pikinini?” Esther i ansa se: “!Mi no nidim blong dring meresin, from we mi mi no stap slip wetem man!”

Dokta ya i sapraes tumas. Hem i se: “!No gat! !Mi no save bilivim! Fulap yangfala we oli kam luk mi, maet oli gat 13 yia nomo, be oli slip wetem boe finis. Yu yu rili spesel.”

?Wanem samting i mekem se Esther i “rili spesel”? Hem i stap obei long advaes blong Baebol se: “Bodi blong yumi i no blong yumi ronem woman [slip wetem boe no gel bifo mared] . . . Bambae yufala i no moa mekem fasin nogud wetem woman [no man].” (1 Korin 6:13, 18) !Yes, Esther i save se sipos hem i slip wetem boe bifo we hem i mared, hemia wan bigfala sin agens long God! 1 Tesalonaeka 4:3 i talem se: “God i wantem . . . we yufala i no mekem trabol wetem woman no wetem man.” ?Be from wanem Baebol i putum tabu long fasin blong slip tugeta bifo mared?

Frut Blong Hem

Baebol i tokbaot samfala long taem bifo we oli slip olbaot. Maet wan rabis woman i pulum wan yangfala man blong slip wetem hem, ating hem i talem se: “!Ale, yu kam slip wetem mi kasem delaet! !Bambae yumitufala i stap glad blong pleplei long naet ya!” (Ol Proveb 7:18) Be Baebol i givim woning se samting we yumi haremgud long hem tede, bambae i save givim soa tumora. Solomon i talem se: “Maet maot blong woman blong narafala man i swit olsem suga, mo fasin blong hem blong kis i gud we i gud.” Be hem i gohed olsem: “Be biaen, taem yu finis long hem, bambae yu harem i nogud tumas long bodi blong yu, mo long tingting blong yu tu.”—Ol Proveb 5:3, 4.

Wan nogud frut, hemia se yu save kasem wan sik. !Traem tingbaot olsem wanem man i harem nogud sipos hem i faenemaot se rabis fasin blong hem plante yia bifo, i givim wan sik long hem we i no save kamgud, olsem, maet hem i no moa save mekem pikinini, no wan narafala sik olsem! Ol Proveb 5:11 i givim woning se: “Sik bambae i kasem yu, i mekem yu yu harem nogud, we klosap yu ded, nao yu stap ledaon long bed, yu stap krae. Bambae bodi blong yu i kam bunbun we i bunbun olgeta.” Mo tu, plante yangfala we oli slip olbaot oli gat pikinini, be biaen ol pikinini ya oli no stap wetem prapa papa mama blong olgeta (lukluk pej 184 mo 185). Mo tu, plante yangfala oli spolem pikinini long bel, mo plante oli mared taem oli yang tumas. Ol frut ya oli nogud. Tru ya, yangfala we i slip olbaot, “hem i spolem bodi blong hem.”—1 Korin 6:18.

Dokta Richard Lee i luksave ol nogud frut ya, taswe hem i raetem long buk ya, Yale Journal of Biology and Medicine se: “Mifala i tok flas long ol yangfala se mifala i faenem plante niufala meresin we oli save blokem woman i no gat bel, mo winim ol sik we man i kasem taem i slip olbaot. Be mifala i no talem long olgeta se nambawan rod mo stret rod we i no sas mo i no save spolem bodi blong olgeta, hemia we oli stap klin bifo mared. Ol yangfala we oli folem fasin ya blong bifo blong stap olsem vejin gogo oli mared, oli winim respek blong narafala mo bodi blong olgeta i stap strong.”

Oli Sem Mo Oli Harem Nogud

Mo tu, plante yangfala oli faenem se taem oli slip tugeta bifo mared, hemia i no givim glad olsem oli bin tingting fastaem. ?Wanem i save kamaot biaen? Oli sem mo oli ting nating long olgeta bakegen. Dennis we i gat twanti tri yia blong hem i talem se: “Mi bin ting se bambae mi haremgud. Be mi no haremgud nating, mo i no gat gudfala filing ya blong lav, olsem we fastaem mi ting se i mas gat. Defren olgeta, mi mi luksave fulwan se samting we mi mekem i rong olgeta. Mi mi sem bigwan from we mi no naf blong bos long bodi blong mi.” Wan gel i talem se: “Wantaem nomo, mi mi luksave nogud samting we mi bin mekem, mo mi harem mi sik from. . . . Pleplei i finis finis, nao mi harem se mi sik, mi nogud, mo mi doti. Mo samting we boe i talem long mi i no mekem filing blong mi i kam gud, hem i se: ‘?From wanem yu yu no blokem yumitu bifo we yumitu bitim mak?’”

Dokta Jay Segal i talem se plante yangfala oli harem olsem. Hem i stadi long 2,436 yangfala long haeskul we oli stap slip olbaot, nao hem i talem se: “Long evri tri yangfala, wan i talem se hem i harem gud mo i glad taem hem i slip wetem boe no gel [blong fastaem], be tu narawan oli talem se oli harem nogud mo oli no glad from. Ol boe mo ol gel tugeta oli talem se oli harem nogud tumas from.” I tru, sam samtaem, olgeta we oli mared tu oli save harem nogud blong slip tugeta. Be taem tufala we i mared i laeklaekem tufala tru, mo tufala i tinghevi long promes blong mared, klosap evritaem tufala i save winim trabol olsem.

Frut Blong Slip Olbaot

Sam yangfala oli no sem nating, oli ronem fasin blong haremgud long bodi blong olgeta nomo, ale oli slip wetem plante boe no gel. Robert Sorensen we i stadi long ol yangfala long saed blong seks, hem i faenemaot se oli harem nogud tumas long frut blong rabis fasin blong olgeta. Hem i talem se: “Taem mifala i toktok wetem ol yangfala ya, plante [we oli slip olbaot] oli talem se . . . laef blong olgeta i blong nating nomo mo oli harem nogud.” Klosap stret haf blong olgeta (46%) oli talem se: “Long laef blong mi naoia, mi stap westem klosap olgeta gudfala save we mi mi gat.” Mo tu, Sorensen i luk se ol yangfala ya we oli stap slip olbaot, “oli no gat strong tingting, mo oli ting nating long olgeta bakegen.”

Tok blong Ol Proveb 5:9 i tru, hem i se, olgeta we oli mekem rabis fasin, ‘ol man we oli stap ona long olgeta fastaem, bambae oli no moa save ona long olgeta bakegen, bambae oli stap ona long ol narafala man.’

Tumora Blong Hem

Plante boe mo gel we oli slip tugeta, biaen, oli no moa laeklaekem olgeta. Boe i save harem se filing blong lav we hem i gat fastaem long gel ya i no moa strong. Maet hem i no moa ting se gel ya i naes. Gel i save harem se boe i stap pleplei wetem hem nomo. Tingbaot stori blong Baebol long saed blong yangfala man ya Amnon. Hem i sik from we hem i laekem tumas gel ya Tamara we i no stap wetem man yet. Be taem hem i slip wetem gel ya finis, ‘hem i harem se i no moa laekem hem we i no laekem hem nating.’—2 Samuel 13:15.

Samting we i klosap sem mak i kamaot long gel ya Maria. Hem i slip wetem wan boe, nao biaen, hem i talem se: “Mi mi no laekem nating mi wan (from we mi lego strong tingting blong stap klin), mo tu, mi no laekem nating boefren blong mi. Mitufala i bin tingting se sipos mitufala i slip tugeta, bambae mitufala i laeklaekem mitufala moa, be i no olsem. Biaen, mitufala i seraot. Mi mi no moa wantem luk hem bakegen.” !Yes, tufala we i slip tugeta bifo mared, tufala i bitim wan mak we neva tufala i save gobak biaen long hem bakegen!

Wan man we i stadi long famle, Paul H. Landis i se: “Tufala [we i slip tugeta bifo mared], tufala i save harem blong smoltaem se tufala i laeklaekem tufala moa, be afta, samting ya i save kam defren olgeta.” !Tru ya, plante moa boe mo gel we oli slip tugeta oli seraot biaen, i bitim olgeta we oli stap klin! ?From wanem? From we tufala we i slip tugeta bifo mared, tufala i save kam jalus mo tufala i no moa trastem tufala. Wan yangfala i talem se: “Sam boe we oli slip wetem gel, biaen oli tingting olsem: ‘Sipos hem i slip wetem mi ating hem i save slip wetem narafala tu.’ Mi tu mi bin tingting olsemia. . . . Mi mi jalus, tingting blong mi i hafhaf, mo mi no moa trastem hem nating.”

Hemia i no trufala lav. Man we i gat trufala lav “i no save jalus, . . . i no save jikim man, mo i no save tingbaot hem nomo.” (1 Korin 13:4, 5) Lav ya we i mekem se tufala i save stap tugeta longtaem, i no stanap long seks.

Frut Blong Klin Fasin—Pis Mo Ona

Klin fasin i no jes blokem trabol long laef blong yangfala, be i karem ol narafala gudfala frut tu. Baebol i tokbaot wan gel we i stap klin, nating se hem i laekem tumas boefren blong hem. From samting ya, hem i save tok flas se: “Mi mi wan stonwol ya, mo tufala titi blong mi i olsem tufala wajhaos blong hem.” Hem i no olsem wan “doa” we i isi blong ‘openem,’ hemia se, man i save pulum hem isi nomo blong mekem rabis fasin. !Long ol fasin blong hem, gel ya i olsem wan stonwol we man i no save klaem i go antap long ol wajhaos blong hem! I stret nomo we boefren blong hem i talem se hem i ‘klin.’ Gel ya i tokbaot boe we bambae i mared long hem, i se: “Man blong mi i save we hem nomo i stap mekem mi mi harem gud, mi stap long pis.” Kwaet tingting blong gel ya i mekem se tufala tugeta i harem gud tumas.—Sing blong Solomon 6:9, 10; 8:9, 10.

Esther, gudfala gel ya we yumi tokbaot finis, hem tu i gat pis mo i winim respek blong ol narafala. Hem i se: “Mi mi harem gud long mi wan. Nating se ol fren blong mi long wok oli jikim mi, be mi mi tingbaot klin fasin olsem wan sas ston, we i sas from i no gat plante olsem.” Mo tu, ol yangfala we oli folem fasin blong Esther, tingting blong olgeta i no stap stikim olgeta. Stefan, wan Kristin boe we i gat 19 yia blong hem, i talem se: “I no gat samting we i gud moa i bitim we yumi gat wan klin tingting long fes blong Jeova God.”

Be sam yangfala oli askem se: ‘?Olsem wanem boe mo gel i save fren mo savegud tufala sipos tufala i no slip tugeta?’

Fasin Fren We i Stap Longtaem

Seks nomo i no naf blong mekem boe mo gel i frengud olwe. Ol tok blong lav mo ol kis tu oli no naf. Wan gel, Ann, hem i givim woning se: “Mi bin faenemaot se boe mo gel i save hareap tumas blong soemaot ol filing blong lav.” Sipos tufala i pasem taem tugeta blong talem ol tok blong lav mo holholem tufala nomo, tufala i no moa save tokbaot ol narafala samting we oli impoten moa. Olsem nao, tufala i save mestem ol bigfala samting we tufala i no agri long olgeta, mo we oli save kamaot bakegen biaen long mared. Biaen, taem Ann i fren wetem man we i mared long hem, hem i lukaotgud blong no soemaot ol filing blong lav. Hem i eksplenem se: “Mitufala i pasem taem blong stretem ol defdefren tingting we mitufala i gat, mo blong storian long ol samting long laef we mitufala i wantem traehad from. Olsem nao, mi mi savegud man ya we mi mared long hem. Afta mared, mitufala i no sek long ol poen blong mitufala, be mitufala i harem gud nomo.”

?I hadwok long Ann mo boefren blong hem blong bos long bodi blong tufala? Ann i talem se: “!Yes! Mi mi gat fasin we mi laekem blong soemaot filing blong mi. Be mitufala i tokbaot trabol we i save kasem mitufala, mo mitufala i givgivhan long mitufala. Mitufala tugeta i wantem tumas blong mekem God i glad mo blong no spolem mared blong mitufala.”

?Be, sipos wan yangfala i slip wetem boe no gel, samting ya i no save givhan long hem blong mekem rere from mared? !No gat! Defren olgeta, samting ya i save mekem i hadwok blong hem i frengud wetem man no woman blong hem! Yangfala we i slip wetem narafala bifo mared, hem i tingbaot hem wan nomo, hem i wantem haremgud long filing blong hem nomo. Fasin ya i save spolem respek we tufala i gat long tufala. Taem wan i tekem fasin ya blong tingbaot hem wan nomo, i hadwok blong jenisim, mo bambae i save spolem mared blong hem.

Blong tufala we i mared tufala i stap gud tugeta mo harem gud blong slip tugeta, tufala i mas lanem fasin blong bos long tingting. ‘Wan i mas tingbaot blong givim long narafala, samting we narafala i nidim.’ I nogud tufala i wantem kasem samting nomo long narafala. (1 Korin 7:3, 4) Sipos yu yu stap klin taem yu yangfala, samting ya bambae i givhan long yu biaen, blong yu no tingbaot filing blong yu wan nomo. Bambae yu lanem blong tingbaot narafala fastaem, i no ol samting we yu nomo yu wantem. Yu no mas fogetem tu se, i no seks nomo we i mekem man mo woman i harem gud long mared. Man ya, Seymour Fisher we i stadi long fasin joen blong ol man i talem se, blong woman i wantem slip wetem man blong hem, hem i mas “harem se i frengud wetem man blong hem, mo se man i laekem hem tumas, we i rere blong givhan long hem oltaem.” Mo tu, woman i mas harem se “man blong hem i kasem save long ol filing mo tingting blong hem, mo . . . i mas trastem man blong hem.”

Samfala oli mekem stadi long 177 woman we oli mared finis. Fulap long olgeta (75%) we oli bin slip wetem wan man bifo mared, oli no harem gud blong slip wetem man blong olgeta long faswan wik mo seken wik blong mared. Mo tu, olgeta we oli gohed longtaem blong kasem trabol ya, “hemia olgeta we oli bin slip olbaot bifo mared.” Ol stadi ya oli soemaot tu se fulap long olgeta we oli slip wetem boe no gel bifo mared, oli mekem i krangke long hasban no waef blong olgeta biaen. !Be long olgeta we oli no bin slip olbaot, i gat smol nomo oli mekem fasin ya! Tok blong Baebol i tru nomo, i se: “Fasin blong slip tugeta bifo mared . . . i tekemaot gudfala tingting.”—Hosea 4:11, NW.

Taswe, “wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” (Galesia 6:7, 8) Sipos yu wantem pleplei nomo blong harem gud, bambae yu kasem frut we i nogud, bambae yu no trastem man no woman blong yu mo bambae yutufala i no stap gud. Be sipos yu yu bos long bodi blong yu, bambae yu kasem frut we i gud, man no woman blong yu bambae i stap tru long yu, mo bambae yu yu trastem hem. Esther we yumi tokbaot fastaem finis, hem i mared plante yia finis nao. Man blong hem i talem se: “I no gat tok we i naf blong talemaot glad blong mi taem mi kamhom long woman blong mi mo mi save se mitufala i blong mitufala nomo. I no gat samting we i moagud i winim filing ya blong trastem hem fulwan.”

Mo tu, olgeta we oli wet gogo oli mared blong slip tugeta, oli gat pis long tingting blong olgeta from we oli save se God i glad long olgeta. Be, i no isi blong stap klin long rabis wol ya. ?Wanem i save givhan long yu blong mekem olsem?

Ol Kwestin Blong Tokbaot

◻ ?Yu yu save plante yangfala we oli stap slip olbaot? ?Samting ya i pulum yu mo i mekem tingting blong yu i trabol?

◻ ?Wanem nogud frut i save kamaot taem yangfala i slip olbaot? ?Yu yu save sam yangfala we oli kasem frut ya?

◻ ?Sipos yangfala i dring meresin blong blokem pikinini, hemia rod blong stretem trabol ya we plante yangfala oli gat bel?

◻ ?From wanem samfala oli sem mo oli harem nogud taem oli slip olbaot?

◻ ?Yu yu ting se sipos boe mo gel i slip tugeta bifo mared bambae tufala i laeklaekem tufala moa? ?From wanem yu ansa olsemia?

◻ ?Olsem wanem boe mo gel i save fren tugeta bifo mared?

◻ ?Wanem tingting blong yu long gudfala frut we i save kamaot taem boe mo gel i stap klin bifo mared?

[Tok blong makem poen long pej 182]

“Klosap olgeta yangfala we oli gat 13 kasem 20 yia oli slip wetem boe no gel finis.”—Institut Blong Alan Guttmacher

[Tok blong makem poen long pej 183]

Taem yangfala i slip wetem boe no gel bifo mared, hem i save sem mo i harem se narafala i wantem pleplei wetem hem blong harem gud nomo

[Tok blong makem poen long pej 186]

Plante yangfala oli kasem wan sik taem oli slip olbaot

[Bokis blong pija long pej 184, 185]

‘!Samting Ya i No Save Hapen Long Mi!’—Yangfala i Gat Bel

“Bitim wan long evri 10 yangfala oli gat bel evri yia, mo namba ya i stap kam antap. Sipos i gohed olsem, fo long evri 10 yangfala woman bambae oli gat bel taem oli no kasem 20 yia yet.” Hemia ripot blong buk ya, Teenage Pregnancy: The Problem That Hasn’t Gone Away. ?Ol gel ya we oli kasem bel, oli wanem kaen gel? Magasin ya Adolescence i talem se: “Ol skul gel we oli gat bel oli olkaen gel . . . Ol defren kala, skul, ples, long bus mo long taon.”

Smol nomo long ol gel oli wantem kasem bel. Frank Furstenberg, Jr., i stadi long bitim 400 yangfala gel we oli gat bel, nao hem i se: “Bighaf blong olgeta oli talem evritaem se, ‘Neva mi mi ting se samting ya i save hapen long mi.’”

Sam gel oli luk we sam fren blong olgeta oli slip wetem boefren blong olgeta mo oli no gat bel, nao oli ting se olgeta tu oli save mekem olsem. Furstenberg i talem se: “Plante oli no ting se oli save gat bel ‘wantaem.’ Sam narafala oli ting se sipos oli slip wetem boe ‘wanwan taem nomo’ bambae oli no save gat bel . . . Sipos oli slip wetem boe longtaem lelebet be oli no gat bel, oli ting se i oraet nomo blong gohed.”

Be samting we i tru se, taem boe mo gel tufala i slip tugeta, gel i save gat bel. (Long wan grup long 544 gel, ‘wan long evri faef oli gat bel insaed long sikis manis afta we oli stat blong slip wetem boe.’) Plante olsem Robin we hem i gat pikinini be i no mared, oli no wantem mekem wan samting blong blokem pikinini. Robin i fraet—olsem plante yangfala—se meresin blong blokem pikinini bambae i save spolem bodi blong hem. Hem i se: “Blong mekem wan samting blong blokem pikinini, mi mi mas luksave se fasin blong mi blong slip olbaot i no stret. Be mi mi no wantem luksave samting ya. Taswe mi mi no moa tingbaot ol nogud fasin blong mi, mi jes hop nomo se bambae mi no gat bel.”

Plante gel we oli no mared be oli gat pikinini finis oli bin tingting olsemia. Long stadi we Furstenberg i mekem, hem i faenemaot se “klosap stret haf blong ol yangfala oli talem se i impoten tumas blong wan gel i wet gogo hem i mared blong slip wetem boe . . . I klia se ol toktok blong olgeta i no laenap wetem ol fasin blong olgeta . . . Ol rul we oli stap long tingting blong olgeta oli no sem mak long ol rul we oli stap folem long laef blong olgeta.” Tufala tingting ya i “mekem se i hadwok long ol woman ya blong tingtinggud long frut blong rabis fasin blong olgeta.”

Sipos wan gel i tekem meresin blong blokem pikinini, samting ya i no min se bambae i no gat bel. Buk ya Kids Having Kids i talem se: “Ol rod we oli yusum blong blokem pikinini plante taem oli no wok. . . . Nating se ol yangfala we oli no mared oli yusum wan long ol rod ya . . . be [long Amerika] 500,000 gel bambae oli gat bel evri yia yet.” Wan gel we i gat 16 yia nomo nem blong hem Pat, hem i wan mama finis be i no mared, hem i harem nogud hem i talem se: “Mi mi [tekem meresin blong blokem pikinini] evri dei. Tru ya, neva mi mi mestem wan dei.”

Baebol i givim woning ya se: “Yufala i no mastik long samting ya. I no gat man i save giaman long God. Wanem sid we man i planem fastaem long garen blong hem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i mas kakae.” (Galesia 6:7) Taem gel i gat bel, hemia wan nomo long ol nogud frut we i kamaot from rabis fasin long saed blong seks. I gud we ol mama we oli no mared, olsem ol narafala we oli stap mekem rabis fasin, oli save jenisim ol fasin ya blong olgeta mo kam klosap long God sipos oli tanem tingting blong olgeta from ol rabis fasin ya, olsem King Deved we hem i prea se: “Yu wasemaot ol samting nogud long laef blong mi, yu tekemaot ol sin blong mi, yu mekem mi mi klin.” (Ol Sam 51:2) God bambae i blesem olgeta we oli tanem tingting blong olgeta from ol nogud fasin ya, taem oli traehad blong tijim ol pikinini blong olgeta “olsem we Masta blong yumi [Jeova] i stap stretem yumi, i stap tijim yumi.”—Efesas 6:4.

!Be i moa gud blong blokem fasin blong slip tugeta bifo mared! Yu no mas bilivim olgeta we oli giaman se yu save win from.

[Tok blong pija long pej 187]

“Mi bin ting se bambae mi haremgud. Be mi no haremgud nating, mo i no gat gudfala filing ya blong lav, olsem we fastaem mi ting se i mas gat”

[Tok blong pija long pej 188]

Taem tufala i soemaot ol filing blong lav tumas, samting ya i save pulum trabol i kam long tufala, mo tufala i no moa tokbaot ol impoten samting

[Tok blong pija long pej 189]

Glad blong tufala we i mared i no stanap long seks nomo

[Tok blong pija long pej 190]

!Tufala we i slip tugeta bifo mared, tufala i bitim wan mak we neva tufala i save gobak biaen long hem bakegen!

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem