Sam Nius Blong Wol
Amerika
Niuspepa ya New York Times, i tokbaot ripot we i kamaot long wan Yunivesiti. Ripot ya i talem se: “Wan wokman nomo we i smok, i save mekem se kampani i lusum . . . 5,816 dola long wan yia.” Hemia from we wokman i spel plante taem blong go smok, i go long hospital, mo i no go wok. Mo taem man i no gat sigaret, hem i no moa save wok gud, ale kampani i lusum mane.
Itali
“Ol pasta mo ol man blong jos oli talem wan samting be oli mekem defren samting. Toktok blong olgeta i no laenap wetem fasin blong laef blong olgeta, mo samting ya i mekem se ol man oli no moa trastem Jos.”—Pop Francis.
Malesia
Ol polis long Malesia oli faenem 24 tan blong tut blong elefen, hemia bitim 1,000 tut, we ol man oli haedem insaed long tu kontena, aninit long ol wud ya mahogany. Ol man we oli stap tok agensem fasin blong spolem ol anamol, oli talem se hemia i fas taem we oli faenem plante tut olsem. Sip ya i karem tufala kontena ya i aot long Togo, mo i stap go long Jaena.
Afrika
Wan ripot blong Wol Helt Ogenaesesen long yia 2012, i talem se bighaf blong ol man oli ded from we oli kasem ol sik we man i pasem i go long narafala. Hemia ol sik olsem AIDS (SIDA), bel i ron, malaria, tibi, mo ol sik we ol bebi oli stap kasem.
Ostrelia
Naoia, plante mobaelfon i gat Intenet mo man i save daonlodem ol defdefren gem. Sam long ol gem ya, hemia plei laki. Mo plante pikinini oli stap plei long ol kaen gem olsem. Sam long ol gem ya oli sem mak nomo olsem we man i plei long kasino, hemia nomo se i isi blong winim ol gem ya. Wan ripot blong gavman i givim woning se ol gem olsem oli save givim tingting long pikinini se i oraet nomo blong plei laki, “mo samting ya i save lidim hem blong plei laki taem hem i kam bigman.”