Siječanj
Subota, 1. siječnja/jan.
Od ranog djetinjstva poznaješ svete spise koji te mogu učiniti mudrim kako bi dobio spasenje po vjeri u Krista Isusa (2. Tim. 3:15)
Timotejeva vjera temeljila se na istinitim biblijskim učenjima koja su mu pomogla da se zbliži s Jehovom. I ti trebaš proučavati Bibliju i donositi logične zaključke o tome što ti ona govori o Jehovi. Prije svega, važno je da se uvjeriš u istinitost osnovnih biblijskih učenja. Kao prvo, trebaš se uvjeriti da je Jehova Bog stvorio sve što postoji (Izl. 3:14, 15; Hebr. 3:4; Otkr. 4:11). Kao drugo, moraš se uvjeriti da su u Bibliji zapisane nadahnute riječi koje je Bog uputio ljudskom rodu (2. Tim. 3:16, 17). Kao treće, trebaš se uvjeriti da Jehova ima svoju organizaciju čiji mu pripadnici služe pod vodstvom Krista i biti siguran da su to Jehovini svjedoci (Iza. 43:10–12; Ivan 14:6; Djela 15:14). To ne znači da moraš postati hodajuća enciklopedija i znati sve o Bibliji. Trebaš jednostavno koristiti “svoj razum” kako bi se još snažnije uvjerio da je ono u što vjeruješ istina (Rim. 12:1; w20.07 28:8-9).
Nedjelja, 2. siječnja/jan.
Skakavci su dobili ovlasti da ih muče pet mjeseci, ali nisu ih smjeli ubiti (Otkr. 9:5)
To proročanstvo opisuje jato skakavaca koji imaju ljudska lica, a na glavama im je “nešto kao zlatne krune” (Otkr. 9:7). Oni zadaju muke “ljudima koji nemaju pečat Božji na čelima svojim”, odnosno Božjim neprijateljima, i to čine pet mjeseci, što je prosječan životni vijek skakavca (Otkr. 9:4). To doista zvuči kao prikladan opis Jehovinih pomazanih slugu. Oni hrabro objavljuju Božju osudu nad ovim zlim svijetom, čime “muče” sve one koji ga podupiru. Znači li to da skakavci koji su opisani u Joelu 2:7–9 nisu isti skakavci o kojima se govori u knjizi Otkrivenje? Upravo tako. Nije ništa neobično da u Bibliji isti simbol u različitim kontekstima ima različito značenje. Naprimjer, u Otkrivenju 5:5 naziv “Lav iz plemena Judina” odnosi se na Isusa, a u 1. Petrovoj 5:8 izraz “ričući lav” koristi se za Ðavla (w20.04 14:8, 10).
Ponedjeljak, 3. siječnja/jan.
Jehovine su oči na svakome mjestu, promatraju i zle i dobre (Izr. 15:3)
Kad je Sarajina sluškinja Hagara postala Abramova žena, počela se ponašati nerazumno. Nakon što je zatrudnjela, počela je prezirati Saraju, koja nije imala djece. Situacija je bila sve gora i na koncu je Saraja otjerala Hagaru (Post. 16:4–6). Kao nesavršeni ljudi, mogli bismo zaključiti da je Hagara bila pakosna žena koja je dobila ono što je zaslužila. Ali Jehova nije tako gledao na nju. Poslao joj je svog anđela. Kad ju je anđeo pronašao, pomogao joj je da situaciju sagleda u drugačijem svjetlu te ju je blagoslovio. Hagara je uvidjela da ju Jehova promatra i da zna sve što joj se događa. To ju je toliko dirnulo da mu je rekla: “Ti si Bog koji vidi, (...) koji mene vidi” (Post. 16:7–13). Što je Jehova vidio kod Hagare? On je dobro znao njene okolnosti i što je sve u životu prošla. Premda Jehova nije opravdavao to što je Hagara prezirala Saraju, uzeo je u obzir njene osjećaje i životne okolnosti (w20.04 16:8-9).
Utorak, 4. siječnja/jan.
Otrčao sam trku do kraja (2. Tim. 4:7)
Apostol Pavao rekao je da svi pravi kršćani sudjeluju u trci (Hebr. 12:1). I baš svi mi, i mladi i stari, i snažni i umorni, moramo ustrajati do kraja ako želimo dobiti nagradu koju nam Jehova nudi (Mat. 24:13). Pavao je s razlogom poticao svoje sukršćane da ustrajno trče jer je i sam “trku do kraja otrčao” (2. Tim. 4:7, 8). No o kakvoj je točno trci Pavao govorio? Kad je htio istaknuti važne pouke, Pavao je znao ukazati na neka obilježja sportskih igara koje su se održavale u staroj Grčkoj (1. Kor. 9:25–27; 2. Tim. 2:5). Više je puta kršćanski način života usporedio s atletskom utrkom (1. Kor. 9:24; Gal. 2:2; Filip. 2:16). Kršćani tu utrku započinju onda kad se predaju Jehovi i krste (1. Petr. 3:21). A završavaju je, odnosno prođu kroz cilj, onda kad ih Jehova nagradi vječnim životom (Mat. 25:31–34, 46; 2. Tim. 4:8; w20.04 18:1-3).
Srijeda, 5. siječnja/jan.
Uzmite svu Božju bojnu opremu (Efež. 6:13)
“Gospodin je vjeran. On će vas ojačati i čuvati od Zloga” (2. Sol. 3:3). Kako nas Jehova štiti? Jehova nam je dao bojnu opremu koja nas može zaštititi od Sotoninih napada (Efež. 6:13–17). Ta je duhovna bojna oprema čvrsta i djelotvorna. No ona će nas štititi samo ako stavimo na sebe sve njene dijelove i ako ih nikad ne skidamo. Naprimjer, pojas istine predočava istine koje nalazimo u Božjoj Riječi, Bibliji. Zašto moramo nositi taj pojas? Zato da bi nas štitio od Sotone, koji je “otac laži” (Ivan 8:44). On već tisućama godina govori laži i zaveo je “sav svijet” (Otkr. 12:9). No istine koje su zapisane u Bibliji štite nas kako i nas ne bi zaveo. Kako se možemo opasati tim simboličnim pojasom? Tako da naučimo istinu o Jehovi, štujemo ga “duhom i istinom” i trudimo se uvijek pošteno postupati (Ivan 4:24; Efež. 4:25; Hebr. 13:18; w21.03 13:3-5).
Četvrtak, 6. siječnja/jan.
Ući će i u zemlju Krasotu (Dan. 11:41)
Ta je zemlja bila posebna po tome što je ondje narod služio pravom Bogu, Jehovi. No od Pedesetnice 33. godine ta “zemlja” više ne predočava neku doslovnu geografsku lokaciju. To nije ni moguće jer Jehovini sluge danas žive po cijelom svijetu. Izraz “zemlja Krasota” danas se odnosi na simboličnu zemlju, odnosno na duhovni raj u kojem Jehovini sluge vrše svetu službu, koja uključuje sastanke i službu propovijedanja. Tijekom posljednjih dana kralj sjevera više je puta ušao “u zemlju Krasotu”. Naprimjer, kad je nacistička Njemačka bila kralj sjevera, naročito tijekom Drugog svjetskog rata, taj je kralj ušao “u zemlju Krasotu” tako što je progonio i ubijao Božje sluge. A kad je nakon Drugog svjetskog rata Sovjetski Savez postao kralj sjevera, on je ušao “u zemlju Krasotu” tako što je progonio Božje sluge i slao ih u izgnanstvo (w20.05 20:7-8).
Petak, 7. siječnja/jan.
Jehova je prisan prijatelj onima koji ga se boje i obznanjuje im svoj savez (Psal. 25:14)
Spomenimo samo neke ljude iz pretkršćanskog doba koji su postali Božji prijatelji. Jedan od njih bio je Abraham. On je imao izuzetno jaku vjeru. Više od tisuću godina nakon njegove smrti Jehova ga je nazvao svojim prijateljem (Iza. 41:8). To pokazuje da čak ni smrt ne može razdvojiti Jehovu od njegovih bliskih prijatelja. Abraham je još uvijek živ u njegovom sjećanju (Luka 20:37, 38). Job je također bio Jehovin prijatelj. Kad su se anđeli jednom prilikom okupili na nebu, Jehova je pred njima pohvalno govorio o Jobu i pokazao da ima povjerenja u njega. Rekao je da je on “čestit i pravedan” čovjek koji se “boji Boga i kloni se zla” (Job 1:6–8). A kako je Jehova gledao na Danijela, koji mu je oko 80 godina vjerno služio u poganskoj zemlji? Anđeli su tom ostarjelom Jehovinom sluzi triput rekli da je “miljenik Božji” (Dan. 9:23; 10:11, 19). Možemo biti sigurni da Jehova jedva čeka dan kad će vratiti u život svoje drage prijatelje koji spavaju smrtnim snom (Job 14:15; w20.05 22:3-4).
Subota, 8. siječnja/jan.
Nauči me svojim uredbama (Psal. 119:68)
Interesent može upoznati Božje zakone, pa čak ih i duboko cijeniti. No hoće li on biti poslušan Jehovi zato što ga voli? Sjeti se da je Eva poznavala Božji zakon, ali nije iskreno voljela onoga koji je donio taj zakon. Ni Adam ga nije iskreno volio (Post. 3:1–6). Dakle, nije dovoljno poučavati ljude o Božjim pravednim zakonima i načelima. Moramo učiniti i više od toga. Jehovini zakoni i načela doista su divni i uvijek su za naše dobro (Psal. 119:97, 111, 112). No naši interesenti možda neće tako gledati na te zakone ako u njima ne prepoznaju Jehovinu ljubav. Stoga bismo ih mogli upitati: “Što misliš, zašto Bog kaže svojim slugama da nešto trebaju činiti ili da se nečega trebaju kloniti? Što nam to govori o njemu kao osobi?” Budemo li pomagali interesentima da razmišljaju o Jehovi i da svim srcem zavole njegovo veličanstveno ime, veća je vjerojatnost da ćemo im doprijeti do srca. Tada oni neće zavoljeti samo Božje zakone nego i Boga, koji nam je dao te zakone. To će im ojačati vjeru i pomoći da izdrže teške kušnje (1. Kor. 3:12–15; w20.06 24:10-11).
Nedjelja, 9. siječnja/jan.
Svatko treba biti spreman slušati, ne smije govoriti brzopleto (Jak. 1:19)
Moramo biti strpljivi jer treba vremena da bi se osoba duhovno oporavila. Mnogi koji su prije bili neaktivni kažu da su se odlučili vratiti tek nakon što su ih starješine i druga braća puno puta posjetili. Naša sestra Nancy iz jugoistočne Azije rekla je: “Puno mi je pomogla jedna moja dobra prijateljica iz skupštine. Voljela me kao da sam joj starija sestra. Podsjećala me na lijepe trenutke koje smo doživjele u prošlosti. Strpljivo me slušala dok sam joj govorila o svojim osjećajima i nije se ustručavala dati mi savjet. Pokazala je da mi je prava prijateljica koja je uvijek spremna pomoći.” Suosjećanje je poput melema koji liječi bolne rane. Ako povrijeđenoj osobi pokažemo suosjećanje, pomoći ćemo joj da se oporavi. Neke je neaktivne osobe povrijedio netko iz skupštine i one su još godinama kasnije ljute i ogorčene zbog toga. Ti ih osjećaji sprečavaju da se vrate Jehovi. Neki možda misle da im je nanesena nepravda. Toj braći i sestrama možda treba netko tko će ih saslušati i tko će razumjeti kako se osjećaju (w20.06 26:10-11).
Ponedjeljak, 10. siječnja/jan.
Pobijedili ste Zloga (1. Ivan. 2:14)
Svaki put kad se odupreš iskušenju, bit će ti lakše postupati ispravno. Isto tako, imaj na umu da iza izopačenog gledišta o spolnosti koje prevladava u ovom svijetu zapravo stoji Sotona. Dakle, svaki put kad odbiješ pogaziti biblijska mjerila, pokazuješ da si pobijedio Zloga. Mi priznajemo da Jehova ima pravo odrediti što je grijeh i dajemo sve od sebe da ne bismo sagriješili. No ako ipak sagriješimo, u molitvi priznajemo Jehovi što smo učinili (1. Ivan. 1:9). A ako počinimo ozbiljan grijeh, obraćamo se za pomoć starješinama, koje je Jehova zadužio da se brinu za nas (Jak. 5:14–16). No ne bismo se trebali stalno opterećivati greškama koje smo učinili u prošlosti. Zašto ne? Zato što je naš Otac pun ljubavi dao svog Sina kao otkupnu žrtvu da bi nam grijesi mogli biti oprošteni. Kad Jehova kaže da će oprostiti onima koji se iskreno kaju, on to stvarno i misli. Stoga nas ništa ne sprečava da služimo Jehovi čiste savjesti (1. Ivan. 2:1, 2, 12; 3:19, 20; w20.07 30:9-10).
Utorak, 11. siječnja/jan.
Ti si izvor života (Psal. 36:9)
Prije nego što je počeo stvarati, Jehova je bio sasvim sam. No on nije bio usamljen. Bio je potpun u svakom smislu i nije trebao ničije društvo da bi bio sretan. No želio je i drugima podariti život i omogućiti im da budu sretni. Ljubav ga je potaknula da počne stvarati (1. Ivan. 4:19). Jehova je najprije stvorio svog Sina, Isusa. Zatim je preko njega stvorio sve ostalo, uključujući i milijune anđela (Kol. 1:16). Isus se radovao tome što može surađivati sa svojim Ocem (Izr. 8:30). A i anđeoski Božji sinovi imali su razloga za radost. Kad su Jehova i Isus, njegov “vješt graditelj”, stvarali nebo i Zemlju, anđeli su to mogli promatrati iz prve ruke. Kako su se osjećali? Oni su “radosno uzvikivali” kad je stvorena Zemlja, a sigurno su hvalili Jehovu i kad su vidjeli sve drugo što je stvorio, naročito njegovo posljednje remek-djelo – ljude (Job 38:7; Izr. 8:31). Sva ta djela svjedočila su o Jehovinoj ljubavi i mudrosti (Psal. 104:24; Rim. 1:20; w20.08 33:1-2).
Srijeda, 12. siječnja/jan.
Svi će vas narodi mrziti zbog mog imena (Mat. 24:9)
Jehova nas je stvorio s potrebom da dajemo i primamo ljubav. Zato nam nije nimalo lako kad nas netko mrzi. Naprotiv, osjećamo se povrijeđeno i čak nas može obuzeti strah. Jedan je brat napisao: “Kad su me vojnici tukli, vrijeđali me i prijetili mi zato što sam Jehovin svjedok, jako sam se bojao i osjećao sam se poniženo.” Naravno da nam je teško kad nas ljudi mrze, ali to nas zapravo ne treba čuditi. Isus je i prorekao da će nas ovaj svijet mrziti. Zašto svijet mrzi Isusove sljedbenike? Zato što mi nismo dio svijeta, kao što ni Isus nije bio (Ivan 15:17–19). Iako poštujemo ljudske vlasti, ne zauzimamo strane u političkim pitanjima, ne pozdravljamo zastavu niti pjevamo himnu. Mi smo odani isključivo Jehovi. Podupiremo Božje pravo da vlada nad ljudima, a to mu pravo Sotona i njegovo “potomstvo” svim silama osporavaju (Post. 3:1–5, 15). Mi propovijedamo da jedino Božje kraljevstvo može riješiti probleme čovječanstva i da će ono uskoro uništiti sve koji mu se protive (Dan. 2:44; Otkr. 19:19–21). Ta je poruka dobra vijest za sve krotke ljude, ali za zle je to loša vijest (w21.03 12:1-2).
Četvrtak, 13. siječnja/jan.
Znamo da potječemo od Boga (1. Ivan. 5:19)
Jehova je i sestrama u skupštini dao časnu ulogu. Na njih se možemo ugledati zbog njihove izvanredne vjere, revnosti, hrabrosti, velikodušnosti i dobrih djela (Luka 8:2, 3; Djela 16:14, 15; Rim. 16:3, 6; Filip. 4:3; Hebr. 11:11, 31, 35). Drago nam je što među nama ima i mnogo ostarjelih. Mnogi od njih imaju zdravstvenih problema koji dolaze s godinama. No ta starija braća čine u službi onoliko koliko mogu te daju sve od sebe kako bi hrabrila i poučavala druge. Njihovo iskustvo itekako nam je dragocjeno. U Jehovinim očima oni su uistinu prekrasni, a i mi tako gledamo na njih (Izr. 16:31). Sjetimo se i naših mladih. Oni se suočavaju s mnogim izazovima jer odrastaju u svijetu kojim vlada Sotona Ðavo i izloženi su njegovim izopačenim idejama. Sve nas hrabri kad vidimo kako naši mladi komentiraju na sastancima, idu u službu propovijedanja i odvažno brane svoja vjerovanja. Mladi, vi doista imate važnu ulogu u Jehovinoj skupštini (Psal. 8:2; w20.08 34:9-11).
Petak, 14. siječnja/jan.
Ja vas šaljem kao ovce među vukove (Mat. 10:16)
Kad počnemo propovijedati i govoriti drugima da smo Jehovini svjedoci, znaju nas zadesiti razne oluje – ponekad nam se protive članovi obitelji, rugaju nam se prijatelji, a neki ljudi ne žele nas slušati. Što ti može pomoći da budeš još hrabriji? Kao prvo, budi uvjeren da Isus, koji je danas na nebu, i dalje vodi djelo propovijedanja (Ivan 16:33; Otkr. 14:14–16). Kao drugo, jačaj svoju vjeru u Jehovino obećanje da će se brinuti za tebe (Mat. 6:32–34). Što tvoja vjera bude jača, to ćeš biti hrabriji. Pokazao si veliku vjeru kad si svojim prijateljima i članovima obitelji rekao da si počeo proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima i ići na njihove sastanke. Vjerojatno si u znatnoj mjeri promijenio svoje ponašanje i životne navike kako bi svoj život uskladio s Jehovinim pravednim mjerilima. I za to je trebalo vjere i hrabrosti. Dok se trudiš postati još hrabriji, možeš biti siguran da je Jehova “s tobom (...) kamo god da pođeš” (Još. 1:7–9; w20.09 36:11-12).
Subota, 15. siječnja/jan.
Jehova mu je dao mir (2. Ljet. 14:6)
Kralj Asa potpuno se uzdao u Jehovu, čime je pokazao da je mudar i pružio nam izvrstan primjer na koji se možemo ugledati. On je služio Jehovi ne samo u teškim vremenima nego i onda kada je u zemlji vladao mir. Biblija kaže: “Asino je srce bilo potpuno odano Jehovi cijelog njegovog života” (1. Kralj. 15:14). Asa je pokazao svoju odanost Bogu tako što je stao na kraj štovanju krivih bogova u Judi. On je “uklonio (...) žrtvenike tuđih bogova i obredne uzvišice, porazbijao obredne stupove i posjekao obredna debla” (2. Ljet. 14:3, 5). Čak je svoju baku Maaku svrgnuo s njenog uglednog položaja. Zašto je to učinio? Zato što je ona poticala ljude na idolopoklonstvo (1. Kralj. 15:11–13). Asa nije samo uništio idole. On je pomogao Judinom narodu da se vrati Jehovi i služi mu na ispravan način. Jehova je blagoslovio Asu i Judejce tako što je dao da u njihovom kraljevstvu zavlada mir. Tijekom Asinog vladanja zemlja je “bila u miru deset godina” (2. Ljet. 14:1, 4, 6; w20.09 38:2-3).
Nedjelja, 16. siječnja/jan.
Timoteju, čuvaj ono što ti je povjereno (1. Tim. 6:20)
Svi mi svoju vrijednu imovinu često povjeravamo na brigu drugima. Naprimjer, novac stavljamo u banku. Kad to učinimo, očekujemo da će ondje biti na sigurnom, da se neće izgubiti i da ga nitko neće ukrasti. Apostol Pavao podsjetio je Timoteja da je od Boga dobio dragocjene darove – znanje o tome što je Božji naum s ljudima i zadatak da “propovijeda dobru vijest” (2. Tim. 4:2, 5). Pavao je savjetovao Timoteju da čuva to duhovno blago koje mu je povjereno na brigu. Jehova je i nama povjerio nešto vrlo dragocjeno. Jehova nam je dobrostivo omogućio da upoznamo dragocjene istine iz njegove Riječi, Biblije. Te su istine dragocjene zato što nam otkrivaju kako možemo imati dobar odnos s Jehovom i što nam u životu donosi pravu sreću. Kad prihvatimo te istine, više ne robujemo lažnim učenjima i živimo moralnim načinom života (1. Kor. 6:9–11; w20.09 40:1-3).
Ponedjeljak, 17. siječnja/jan.
Sami znate kakvima smo se pokazali dok smo bili među vama, i to radi vaše dobrobiti (1. Sol. 1:5)
Osoba s kojom proučavaš treba vidjeti da vjeruješ u ono što Biblija uči i da voliš biblijske istine. Tada je veća vjerojatnost da će ih i ona zavoljeti. Mogao bi joj ispričati kako biblijska načela pomažu tebi osobno. Tako će ona uvidjeti da Biblija sadrži praktične savjete koji i njoj mogu koristiti. Ispričaj osobi s kojom proučavaš što je pomoglo braći i sestrama koji su imali slične probleme kao i ona. Mogao bi na tečaj pozvati nekoga iz skupštine čiji primjer može pozitivno djelovati na nju. Pomogni osobi da uvidi koliko je mudro živjeti po biblijskim načelima. Ako je osoba s kojom imaš tečaj u braku ili živi s nekim, proučava li i njen partner? Ako ne proučava, pozovi ga da vam se pridruži na tečaju. Potakni osobu s kojom proučavaš da o onome što uči govori svojoj obitelji i prijateljima (Ivan 1:40–45; w20.10 42:7-9).
Utorak, 18. siječnja/jan.
Usađuj ih u svoju djecu (Pnz. 6:7)
Josip i Marija držali su se uputa koje je Jehova dao roditeljima i zahvaljujući tome pomogli su Isusu da postane čovjek koji ima Božju naklonost (Pnz. 6:6, 7). Oni su jako voljeli Jehovu i bilo im je jako važno da i u svoju djecu usade ljubav prema Jehovi. Josip i Marija trudili su se da njihova obitelj uvijek zadrži dobre duhovne navike. Nesumnjivo su svaki tjedan išli u sinagogu u Nazaretu, a jednom godišnje odlazili su na proslavu Pashe u Jeruzalem (Luka 2:41; 4:16). Možda su na putu do Jeruzalema poučavali Isusa i ostalu djecu o povijesti Jehovinog naroda, a moguće je i da su putem posjećivali mjesta koja se spominju u svetim spisima. Kako je njihova obitelj s godinama rasla, Josipu i Mariji sigurno nije bilo lako održavati dobre duhovne navike. No njihov je trud bio bogato blagoslovljen! Služba Jehovi bila im je na prvom mjestu i zbog toga je njihova obitelj bila duhovno jaka (w20.10 44:8-9).
Srijeda, 19. siječnja/jan.
Ezra je pripremio svoje srce da istražuje Jehovin zakon i da poučava njegovim uredbama (Ezra 7:10)
Kad te netko pozove na biblijski tečaj, bilo bi dobro da se pripremiš za gradivo koje ćete razmatrati. Dorin, koji je specijalni pionir, kaže: “Puno mi znači kad se objavitelj kojeg povedem sa sobom pripremi za tečaj. Onda svojim komentarima može više doprinijeti tome da tečaj bude koristan i poučan.” Osim toga, interesent će vjerojatno primijetiti da su se oba objavitelja dobro pripremila za tečaj i to će mu biti dobar primjer na koji se može ugledati. Čak i ako se ne uspiješ temeljito pripremiti za tečaj, odvoji barem malo vremena da pronađeš ključne misli iz gradiva koje ćete razmatrati. Molitva je važan dio biblijskog tečaja. Stoga razmisli unaprijed što ćeš reći u molitvi ako te objavitelj koji vodi tečaj zamoli da se pomoliš. Tada će tvoja molitva vjerojatno biti konkretnija i smislenija (Psal. 141:2). Hanae, koja živi u Japanu, sjeća se molitvi jedne sestre koja je povremeno dolazila na njen tečaj. Ona kaže: “Vidjela sam da je ta sestra jako bliska s Jehovom, pa sam i ja poželjela imati tako prisan odnos s njim. Osim toga, puno mi je značilo kad bi ona u molitvi spomenula moje ime. Osjećala sam da me voli i da joj je stalo do mene” (w21.03 10:7-8).
Četvrtak, 20. siječnja/jan.
Budi hrabar! Trebaš svjedočiti i u Rimu (Djela 23:11)
Isus je 56. godine obećao apostolu Pavlu da će sigurno doći do Rima. Međutim, neki Židovi u Jeruzalemu spremali su zasjedu Pavlu i htjeli su ga ubiti. Kad je rimski tisućnik Klaudije Lizija doznao za to, poduzeo je korake kako bi ga spasio. Brzo je poslao Pavla u Cezareju. S njim je poslao i mnogo vojnika da ga štite. Kad je Pavao stigao u Cezareju, upravitelj Feliks zapovjedio je da ga “čuvaju u Herodovoj palači”. Židovi koji su htjeli ubiti Pavla nisu mu ondje mogli nauditi (Djela 23:12–35). No Feliksa je na mjestu upravitelja naslijedio Porcije Fest, koji je “htio ugoditi Židovima”. On je upitao Pavla: “Želiš li ići u Jeruzalem da ti se ondje preda mnom za to sudi?” Pavao je znao da bi ga u Jeruzalemu Židovi vjerojatno ubili. Rekao je: “Prizivam se na cara!” Fest je rekao Pavlu: “Na cara si se prizvao, pred cara ćeš i ići.” Pavao je uskoro trebao otići u Rim, gdje bi bio daleko od Židova koji su ga htjeli ubiti (Djela 25:6–12; w20.11 46:4, 8-10).
Petak, 21. siječnja/jan.
Naše nas srce osuđuje (1. Ivan. 3:20)
Svakome od nas ponekad se javi osjećaj krivnje. Naprimjer, neki osjećaju krivnju zbog onoga što su činili prije nego što su upoznali istinu. Neke muči osjećaj krivnje zbog grešaka koje su učinili nakon što su se krstili (Rim. 3:23). Naravno, mi želimo ispravno postupati, ali “svi često griješimo” (Jak. 3:2; Rim. 7:21–23). Iako nam nije ugodno osjećati krivnju, ona nam u neku ruku može koristiti. Kako to? Osjećaj krivnje može nas potaknuti da ispravimo svoje ponašanje i čvrsto odlučimo da više nećemo ponavljati iste greške (Hebr. 12:12, 13). Međutim, u nekim situacijama mogao bi nas mučiti prekomjerni osjećaj krivnje. Mogli bismo osjećati krivnju čak i nakon što smo se pokajali i nakon što nam je Jehova dao do znanja da nam je oprostio. Takva krivnja može nam samo štetiti (Psal. 31:10; 38:3, 4). Stoga je jako važno da ne dopustimo da nas svlada prekomjerni osjećaj krivnje. Zamisli koliko bi samo Sotona bio sretan kad bismo digli ruke od sebe iako nam je Jehova oprostio (usporedi 2. Korinćanima 2:5–7, 11; w20.11 48:12-13).
Subota, 22. siječnja/jan.
Uzalud sam se trudio da mi srce ostane čisto, uzalud sam prao ruke da pokažem svoju nevinost (Psal. 73:13)
Pisac 73. psalma bio je levit. No počeo je zavidjeti zlima i oholima, i to ne zato što je htio postupati poput njih, nego zato što mu se činilo da njima u životu sve ide glatko (Psal. 73:2–9, 11–14). Izgledalo je da oni imaju sve što bi čovjek mogao poželjeti – bogatstvo i lagodan život bez ikakvih briga. Levit je trebao sagledati stvari iz Jehovine perspektive. Kad je to učinio, ponovno je osjetio unutarnji mir i bio je sretan. Rekao je: “Dok imam [Jehovu], ništa mi drugo ne treba na zemlji” (Psal. 73:25). Jednako tako, nemojmo ni mi zavidjeti zlim ljudima kojima naizgled sve ide od ruke. Njihova je sreća isprazna i kratkog vijeka (Prop. 8:12, 13). Ako bismo im zavidjeli, mogli bismo se obeshrabriti i čak bismo mogli izgubiti svoje prijateljstvo s Jehovom. Zato, ako ikad počneš zavidjeti zlima na njihovom prividnom uspjehu, učini ono što je levit učinio. Slušaj savjete koje ti Jehova s ljubavlju daje i druži se s onima koji vrše njegovu volju. Ako voliš Jehovu više od ikoga ili ičeg drugog u životu, bit ćeš istinski sretan i ostat ćeš na putu koji vodi u “pravi život” (1. Tim. 6:19; w20.12 51:14-16).
Nedjelja, 23. siječnja/jan.
Ponekad ne znamo za što se trebamo moliti, ali duh se zauzima za nas kad u molitvi ne možemo ni izreći svoje uzdisaje (Rim. 8:26)
Kad se moliš Jehovi u vezi s onim što te muči, sjeti se i zahvaliti mu za sve blagoslove koje dobivaš od njega. Dobro je da razmišljamo o svemu što je dobro u našem životu, čak i kad se nalazimo u naročito teškoj situaciji. Ako si ponekad shrvan snažnim emocijama, pa ne možeš pronaći prave riječi, imaj na umu da ti Jehova može odgovoriti čak i ako mu jednostavno kažeš: “Molim te, pomozi mi!” (2. Ljet. 18:31). Oslanjaj se na Jehovinu mudrost, a ne na svoju vlastitu. U 8. stoljeću pr. n. e. Judejci su bili u strahu jer im je prijetio napad Asiraca. U očajničkom pokušaju da izbjegnu asirski jaram obratili su se za pomoć Egipćanima (Iza. 30:1, 2). Jehova ih je upozorio da čine veliku grešku i da će to katastrofalno završiti (Iza. 30:7, 12, 13). On im je preko Izaije objasnio kako mogu pronaći istinsku sigurnost. Rekao im je: “Sačuvajte mir i pouzdajte se u mene – to će biti vaša snaga” (Iza. 30:15b; w21.01 1:8-9).
Ponedjeljak, 24. siječnja/jan.
Čuo sam broj onih koji su bili obilježeni pečatom – 144 000 (Otkr. 7:4)
Kristova pomazana braća bit će nagrađena za svoju vjernost – vladat će kao kraljevi i svećenici s njim na nebu (Otkr. 20:6). Svi članovi Božje nebeske obitelji bit će jako sretni kad svi pomazanici dobiju svoju nebesku nagradu. Nakon što je čuo da tih kraljeva i svećenika ima 144 000, apostol Ivan sada vidi nešto jako uzbudljivo – veliko mnoštvo koje je preživjelo Harmagedon. Pripadnika velikog mnoštva ima puno više nego pomazanika i ne zna im se točan broj (Otkr. 7:9, 10). Oni su “obučeni u duge bijele haljine”, što znači da su se čuvali prljavštine Sotoninog svijeta i ostali vjerni Bogu i Kristu (Jak. 1:27). Oni viču na sav glas da svoje spasenje duguju Jehovi i Isusu, Janjetu Božjem. Osim toga, u rukama drže palmine grane, čime pokazuju da radosno prihvaćaju Isusa kao kralja kojeg je Jehova postavio (usporedi Ivana 12:12, 13; w21.01 3:6-7).
Utorak, 25. siječnja/jan.
Tvoja me poniznost čini velikim (2. Sam. 22:36)
Muškarac može naučiti dobro izvršavati svoju ulogu glave obitelji tako da se trudi koristiti svoj autoritet po uzoru na Jehovu i Isusa. Naprimjer, razmotrimo poniznost. Jehova je daleko mudriji od svih, no spreman je saslušati mišljenja svojih slugu (Post. 18:23, 24, 32). Jehova je savršen, no od nas ne očekuje da budemo savršeni. Umjesto toga, on pomaže nesavršenim ljudima koji mu služe da čine ono što je za njihovo dobro i da budu sretni (Psal. 113:6, 7). Zapravo, Biblija za Jehovu kaže da je naš pomoćnik (Psal. 27:9; Hebr. 13:6). Kralj David priznao je da je samo zahvaljujući Jehovinoj poniznosti uspio izvršiti važne zadatke koje mu je Jehova povjerio. Osvrnimo se sada na Isusov primjer. On je oprao noge svojim učenicima iako je bio njihov Učitelj i Gospodin. Sam je Isus rekao: “Dao sam vam primjer – kao što sam ja učinio vama, tako činite i vi” (Ivan 13:12–17). Iako je imao velik autoritet i mnoge ovlasti, nije očekivao da mu drugi služe. Naprotiv, on je služio njima (Mat. 20:28; w21.02 5:8-10).
Srijeda, 26. siječnja/jan.
Mladiće krasi njihova snaga (Izr. 20:29)
Mlada braćo, vi možete puno toga učiniti za skupštinu. Mnogi od vas su snažni i puni energije. Vi možete na razne načine pomagati braći i sestrama u skupštini. Možda biste voljeli služiti i kao sluge pomoćnici. No možda vam se čini da drugi misle da ste premladi ili previše neiskusni da bi vam bili povjereni odgovorni zadaci. Iako ste mladi, ima dosta toga što već sada možete učiniti kako biste stekli povjerenje i poštovanje svojih suvjernika u skupštini. Imate li neku vještinu ili talent koji bi mogli koristiti drugima u skupštini? Mnogi od vas imaju. Naprimjer, možda ste primijetili da neka starija braća jako cijene kad im mladi pomognu da nauče još bolje koristiti tablete i druge elektroničke uređaje kojima se služe pri osobnom proučavanju i na sastancima. Vi se razumijete u suvremenu tehnologiju i možete puno pomoći svojim starijim suvjernicima. Sve što radite, činite to tako da vaš nebeski Otac može biti ponosan na vas (w21.03 9:1, 3, 18).
Četvrtak, 27. siječnja/jan.
Svatko će nositi svoj teret (Gal. 6:5)
Muž ima odgovornost predvoditi obitelj u duhovnom pogledu, odnosno organizirati obiteljsko proučavanje i pobrinuti se da obitelj sudjeluje u drugim teokratskim aktivnostima. To ne bi trebao prepustiti ženi, čak ni ako je ona bolje obrazovana od njega (Efež. 6:4). Iako žena zna da njen muž ima odgovornost predvoditi obitelj u duhovnom pogledu, ona je svjesna da se i sama treba brinuti o svojoj duhovnosti. Dakle, mora naći vremena za osobno proučavanje i za duboko razmišljanje o dragocjenim duhovnim istinama. To će joj pomoći da sačuva ljubav i poštovanje prema Jehovi i da bude od srca podložna svom mužu. Žene koje su iz ljubavi prema Jehovi podložne svojim muževima sretnije su i zadovoljnije od onih koje se ne žele držati Jehovinog načela podložnosti. Isto tako, one pružaju dobar primjer mladim muškarcima i ženama. Osim toga, svojim ponašanjem doprinose tome da u obitelji, a i u skupštini, vladaju ljubav i mir (Titu 2:3–5). Danas većinu Jehovinih vjernih slugu čine žene (Psal. 68:11; w21.02 6:21-23).
Petak, 28. siječnja/jan.
Približite se Bogu i on će se približiti vama (Jak. 4:8)
Apostol Pavao nam je svojom hrabrošću i ustrajnošću pružio izvanredan primjer. Ponekad je imao osjećaj da je slab. No ustrajno je podnosio sve kušnje zato što se uzdao u to da će mu Jehova dati potrebnu snagu (2. Kor. 12:8–10; Filip. 4:13). I mi možemo dobiti takvu snagu i hrabrost ako ponizno priznamo da trebamo Jehovinu pomoć (Jak. 4:10). Možemo biti sigurni da kušnje koje doživljavamo nisu kazna od Jehove. Učenik Jakov jasno je rekao: “Neka nitko, kad se nađe u kušnji, ne govori: ‘Bog me iskušava.’ Jer Boga nitko ne može zlom iskušavati, a ni on nikoga zlom ne iskušava” (Jak. 1:13). Ako smo uvjereni u istinitost tih riječi, to će nas još više zbližiti s našim nebeskim Ocem, koji nas puno voli. Jehova se “ne mijenja” (Jak. 1:17). On je pomagao prvim kršćanima u njihovim nevoljama, a pomagat će i svakome od nas danas. Usrdno moli Jehovu da ti pomogne steći mudrost, jaku vjeru i hrabrost. On će uslišiti tvoje molitve (w21.02 8:19-21).
Subota, 29. siječnja/jan.
Kao što se željezo oštri željezom, tako čovjek izoštrava svog prijatelja (Izr. 27:17)
Osobu koja proučava i dolazi na sastanke možeš ohrabriti tako da pokazuješ zanimanje za nju (Filip. 2:4). Možeš je pohvaliti za promjene koje je učinila u svom životu i upitati kako ide tečaj, kako je njena obitelj i kako joj je na poslu. Pritom pazi da joj ne postavljaš previše osobna pitanja. Takvi razgovori mogli bi vas zbližiti. Kad se sprijateljiš s osobom koja proučava, time joj pomažeš da napreduje do krštenja. Dok osoba koja proučava Bibliju sve više duhovno napreduje, pomaži joj da se osjeća kao dio skupštine. To možeš učiniti tako da se trudiš biti gostoljubiv (Hebr. 13:2). Kad osoba koja proučava Bibliju postane nekršteni objavitelj, možeš je pozvati i u službu propovijedanja. Naš brat Diego, koji živi u Brazilu, kaže: “Mnoga braća pozivala su me u službu. To je bio najbolji način da ih bolje upoznam. Puno sam naučio od njih. Druženje s njima pomoglo mi je i da se još više zbližim s Jehovom i Isusom” (w21.03 10:15-16).
Nedjelja, 30. siječnja/jan.
Nikome ne vraćajte zlo za zlo (Rim. 12:17)
Isus je svojim sljedbenicima rekao da trebaju voljeti svoje neprijatelje (Mat. 5:44, 45). Je li to jednostavno? Nije, niti najmanje! No ipak je moguće uz pomoć Božjeg svetog duha. On nam pomaže da razvijamo osobine kao što su ljubav, strpljivost, dobrostivost, blagost i samosvladavanje (Gal. 5:22, 23). Zahvaljujući tim osobinama lakše podnosimo to što nas neki mrze. Mnogi su se prestali protiviti kad su vidjeli da njihov muž, žena, dijete ili susjed pokazuju te divne osobine. Mnogi protivnici čak su postali naša draga braća i sestre. Zato, ako ti je teško voljeti one koji te mrze samo zato što služiš Jehovi, moli se za sveti duh (Luka 11:13). I budi siguran da je uvijek najbolje postupiti onako kako nam to Bog savjetuje (Izr. 3:5–7). Mržnja je destruktivna i ima veliku moć, ali ljubav je daleko moćnija. Ona može pridobiti srca onih koji nam se protive. Osim toga, kad pokazujemo ljubav, radujemo Jehovino srce. No čak i ako nas protivnici i dalje mrze, mi ipak možemo biti sretni (w21.03 12:13, 15, 17).
Ponedjeljak, 31. siječnja/jan.
Na moju je zemlju navalio narod koji je moćan i bezbrojan (Joel 1:6)
Prorok Joel govorio je o vojnom napadu (Joel 2:1, 8, 11). Jehova je rekao da će kazniti neposlušne Izraelce i da će tu kaznu izvršiti njegova “velika vojska”, odnosno babilonski vojnici (Joel 2:25). Osvajačka vojska s pravom je nazvana “sjevernjak” jer su Babilonci trebali napasti Izrael sa sjevera (Joel 2:20). Oni su uspoređeni s dobro organiziranim jatom skakavaca. Joel o tim vojnicima kaže: “Kao snažan čovjek na stazi svojoj oni stalno napreduju (...). U grad navaljuju. (...) Na kuće se penju. Kroz prozore ulaze poput lopova” (Joel 2:8, 9). Zamisli samo taj prizor! Vojnici su posvuda. Ljudi se nigdje ne mogu sakriti. Nitko ne može umaknuti babilonskom maču! Babilonci, ili Kaldejci, navalili su poput skakavaca i napali Jeruzalem 607. pr. n. e. Biblija o tome izvještava: “[Kaldejski kralj] nije se smilovao ni mladiću ni djevojci, ni starcu ni onemoćalom” (2. Ljet. 36:17; w20.04 14:11-12).