Hechos
Pablo ʉ̃i nʉino Jerusalẽ́i
21 Ñʉje etaiyede náre jocarĩ, jaturejacarã jiađocũ ʉracũi. Jatarejacarã nurié pʉ Cos ãmicʉrijiavʉita. Cõmiáijãravʉi jatarejacarã nurié Rodas ãmicʉrijiavʉi aru Pátara ãmicʉriĩmaroi máre. 2 Noi vorĩ earejacarã apecũ ʉracũre, Fenicia ãmicʉrijoborõi nʉquicũre. Que teni jaturĩ nʉrejacarã dijiávʉre jocarĩ. 3 Chipre ãmicʉrijiavʉre vaidéjacarã dijiávʉ cãcopũravʉi. Aru nʉrejacarã pʉ Siria ãmicʉrijoborõi.
Tuijarejacarã Tiro ãmicʉriĩmaro ẽcarʉi, dicũre memecaipõeva, ne mavarajiyepe dicũ davaiyede. 4 Que baru dicũre jocarĩ etarĩ, mari, ĩmaroi nʉri, vorĩ copʉrejacarã diĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Náque mautedejacarã cũinásumana. Ñai Espíritu Santo náre majide đarejaquemavʉ aipe vaiquíyede Pablore Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. Que baru “Nʉmejacʉ Jerusalẽ́i”, arejaima ʉ̃́re. 5 Ñʉje etaijãravʉ eaiyede, mái nʉrejacarã, jatarãjivʉ cojedeca. Caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva, némarebʉcʉvaque, némaraque máre, yóvarejaima ñʉjare mái ne ĩmarore jocarĩ pʉ tuipãvai jia ʉrađa ẽcarʉi. Noi ñʉatutarĩ ẽpacũi jẽniarejacarã Jʉ̃menijicʉque. Aru jẽniari bʉojarĩ, “Nʉivʉbu” arejacarã náre. 6 Que arĩ, dicũ ʉracũi jaturejacarã. Aru ina Jesúre jʉ aipõeva copainʉrejaima ne cʉ̃ramiai na coapa.
7 Etarĩ Tiro ãmicʉriĩmarore jocarĩ, earejacarã Tolemaida ãmicʉriĩmaroi. Jacoyʉrejacarã diĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõevare. Aru mautedejacarã náque cũinájãravʉ. 8 Cõmiáijãravʉi etaivʉ diĩmarore jocarĩ, earejacarã Cesarea ãmicʉriĩmaroi. Aru nʉrejacarã Felipei cʉ̃rami. Felipe Jesús ʉ̃i yávaiye méne coyʉipõecʉ barejáme. Cũinácʉ ina siete paivʉ Jesús ʉ̃i yávaiye méne beorĩ coyʉicõjeimarare cađateipõevacacʉ barejámeđa ʉ̃. 9 Yóvaicʉvaivʉ ʉ̃i máromiva, ʉ̃mʉcʉbevʉ, Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaivʉ barejáima na. 10 Ñʉje mauteiyedeca náque apejãravʉa, ñai Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ, ʉ̃i ãmiá Agabo, ẽmenejaquemavʉ Judea ãmicʉrijoborõre jocarĩ. 11 Darĩ ñʉje yebai, jẽni Pabloi jãrióicãvare, bʉorejame ʉ̃i baju ʉ̃i pʉrʉáre aru ʉ̃i cʉbobare máre dicãvaque. Aru arejame:
—Yópe aibi ñai Espíritu Santo: “Jerusalẽ́cavʉ judíova bʉorãjivʉbu dicãva jãrióicãva upacʉre yópe. Aru jínajivʉbu ʉ̃́re judíova ãmevʉre”, arejame Agabo.
12 Ñʉja jápiaivʉ diede, ñʉja aru nócavʉ máre jẽniaivʉ barejacárã Pablore parʉrõreca, ʉ̃i mʉri nʉmequiyepe aivʉ Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. 13 Ʉbenita Pablocapũravʉ arejame ñʉjare:
—¿Aipe teni oivʉrʉ̃ mʉja? Chĩore đabejarã yʉre. Yʉ́vacari jũracʉbevʉ Jerusalẽ́cavʉ yʉre ne bʉoru, aru yʉre ne boarĩ́ jarʉvaru máre, ji coyʉiye boje Jesús ʉ̃i yávaiye méne, arejame Pablo.
14 Ñʉja ʉ̃́re jʉ are đarĩ bʉojabedejacarã. Que baru jẽniari dajocarejacarã ʉ̃́re. Quénora:
—Jʉ̃menijicʉ đajacʉrĩ ʉ̃i ʉrõpe, arejacarã ñʉja.
15 No yóboi, meađarejacarã ñʉje cʉvede. Aru mʉri nʉrejacarã Jerusalén ãmicʉriĩmaroi. 16 Apevʉ Cesarea ãmicʉriĩmarocavʉ Jesúre jʉ aipõeva yóvarejaima ñʉjare. Nʉvarejaima ñʉjare Mnasṍi cʉ̃rami. Ñai Mnasón Chipre ãmicʉrijiavʉcacʉ barejámeđa. Aru javeita jʉ arejameđa Jesúre. Ʉ̃́que cʉrãjivʉ barejacárã ñʉja.
Pablo ʉ̃i jã́cʉnʉino Santiagore
17 Ñʉje eaiyede Jerusalén ãmicʉriĩmaroi, Jesúre jʉ aipõeva torojʉrĩ me jacoyʉrejaima ñʉjare. 18 Cõmiáijãravʉi nʉrejacarã Pabloque Santiago yebai, ʉ̃́re jã́ranʉivʉ. Caivʉ ina Jesúre jʉ aivʉre coreipõeva cójijidejaima ʉ̃́que. 19 Pablo náre jacoyʉrĩ bʉojarĩ, coyʉrejame caiye Jʉ̃menijicʉi đare đaiye báquede ʉ̃́re judíova ãmevʉ jẽneboi. 20 Ʉ̃i coyʉiyede jápiaivʉ bácavʉ, caivʉ mearore jídejaima Jʉ̃menijicʉre. Aru arejaima Pablore:
—Mʉ, ñʉjecʉ, jã́rijide apa. Obedivʉ judíovacavʉ jʉ aivʉbu Jesúre. 21 Aru caivʉ ina đađama cainʉmʉa yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre. Apevʉ borocʉrivʉ, yópe arĩ, coyʉimađa náre: “Pablo bueibi judíovare judíova ãmevʉ ne joborõai cʉrivʉre, ne đabenajiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre”, aimađa na. Aru apenore, yópe arĩ, coyʉimađa: “Pablo judíovare buraicõjememi némarare ne cajede yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre. Aru đaicõjememi náre yópe majeñecuva mácavʉ ne đarĩ cõmajiye báquepe”, aimađa. 22 Ina judíova Jesúre jʉ aipõeva jápiarãjarama mi borore edayʉre. Que baru, ¿aipe đarãjidi maja? 23 Ðajacʉ yópe ñʉje đaicõjeiyepe. Ñʉjacavʉ yóvaicʉvaivʉ Jesúre jʉ aivʉ “Yópe đacacʉyʉmu yʉ” aima na Jʉ̃menijicʉre. Ʉbenita nópe đarĩ bʉojabema na cãreja. 24 Que baru nʉvajacʉ náre mʉ́que. Náque đajacʉ mʉ máre yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, mʉje meara marajiyépe aivʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inoi. Aru bojeđacajacʉ mʉ náre coapa, caiye ne pođare ne yʉvarãjiyepe ayʉ yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre, ne bubarãjiyepe ayʉ “Ðacacʉyʉmu Jʉ̃menijicʉre”, ne aiye báquede. Mi yópe đaru, caivʉ ina judíova majinajarama jãve ãmevʉ ne jápiaiye báquede mi borore. Návacari jã́rajarama mʉre đayʉre yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre. 25 Ʉbenita ñʉjavacari toivacarã no paperayocare ina judíova ãmevʉ Jesúre jʉ aipõevare, ne majinajiyepe aivʉ maje dápiaiyede. Yópe arĩ, toivacarã náre: “Caiye ãiyede pẽpeimara mácavʉ ne jíno mácarõre ãmejara. Aru jivede ãmejara. Ãimajiarʉa jive cʉede máre ãmejara. Aru đabejarã ãmeina đaiyede apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque”, arĩ toivacarã ñʉja náre, arejaima Pablore Jesúre jʉ aivʉre coreipõeva.
Churarava ne jẽino Pablore Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi
26 Dinʉmʉ Pablo yóvarejameđa ina yóvaicʉvaivʉ ʉ̃mʉvare. Cõmiáijãravʉi đarejameđa ʉ̃ yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre náque, ne meara marajiyépe ayʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inoi. Ecorejameđa Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami, coyʉcʉyʉ sacerdotevare ájãravʉ ne jebeijãravʉre, ne jínajiyepe ayʉ ne jícaiyede Jʉ̃menijicʉre na coapa.
27 Yópe Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquepe Moisés bácʉre đarejaimađa siete paijãravʉa baju. Dijãravʉa cũiquíye jipojĩcai, apevʉ judíova daivʉ bácavʉ Asia ãmicʉrijoborõre jocarĩ jã́rejaimađa Pablore Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi. Obedivʉ põevare jarare đarejaimađa Pablore. 28 Ʉ̃́re jẽni, cođoboborĩ arejaimađa:
—¡Mʉja, Israecavʉ, cađatejarã ñʉjare! Ñai ʉ̃mʉ, ʉ̃́recabe buecʉnʉñʉ caino joborõcavʉre, ne jápiabenajiyepe ayʉ maja judíovare, ne jʉ abenajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi đaicõjeiyede ʉ̃i coyʉiye báquede Moisés bácʉre, aru ne pueđabenajiyepe ayʉ Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine máre. Aru davacʉbe judíova ãmevʉre Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi. Que teni ãmeno đaibi yo cʉrõ Jʉ̃menijicʉ jinore, arejaimađa na.
29 Jipocamia jã́rejaimađa Pablo cuyʉre Jerusalén ãmicʉriĩmaroi judíova ãmevʉcacʉmaque, ʉ̃i ãmiá Trófimo, Éfeso ãmicʉriĩmarocacʉ. Que baru ina judíova “Pablo nʉvacʉbe judío ãmecʉre Jʉ̃menijicʉi cʉ̃rami jívʉi”, arejaimađa na ʉbenina. 30 Dinʉmʉ caivʉ diĩmarocavʉ jorojĩvʉ cúyarĩ, cójijini, Pablore jẽni, jabʉborejaimađa Jʉ̃menijicʉi cʉ̃ramine jocarĩ. Cũiná biedejaimađa caicobea diñami jedevacobeare. 31 Ne boarĩ́ jarʉvarĩduiyedeca ʉ̃́re, apevʉ põeva boro jarorejaimađa ñai churaravai jabocʉre. “Caivʉ Jerusalẽ́cavʉ cãrijini jorojĩvʉbu”, arejaimađa ʉ̃́re. 32 Maumejiena cójijovarĩ churaravare aru apevʉ ne jabovare máre, cúyarĩ jõđari earejaimađa ina obedivʉ põeva yebai. Aru ne jã́iyede ñai jabocʉre aru ina churaravare máre, Pablore jara popeni dajocarejaimađa na. 33 Ne yebai dayʉ ñai jabocʉ, bʉoicõjenejameđa Pablore pʉcamea tãumeaque. Aru jẽniari jã́rejameđa:
—¿Ñamema ñai? ¿Aipe tedi ʉ̃? arejameđa ʉ̃.
34 Apevʉ ina cójijinocavʉ apei arĩ cođoboboiyede, apevʉ máre apeita cođoboborĩ ávarejaimađa na. Ne pare bʉjié boje, ñai jabocʉ coreóvabedejameđa aipe aivʉre. Que baru churaravare nʉvaicõjenejameđa Pablore churaravai cʉ̃rami jívʉi. 35 Nʉvarejaimađa ʉ̃́re quédata mʉicađavaita. Ʉbenita ina obedivʉ põeva ne jorojĩye boje, ĩ́yʉrĩdurejaimađa Pablore cojedeca churaravare jocarĩ. Que baru ʉ̃́re dʉrʉrejaimađa, põeva ne ĩmenajiyepe aivʉ ʉ̃́re. 36 Que teni ina obedivʉ põeva nʉrejaimađa ʉ̃i yóboi aru:
—¡Boarĩ́ jarʉvajarã ʉ̃́re! ¡Yaijácʉrĩ ʉ̃! arĩ cođoboborejaimađa.
Pablo “Ãmeno đabevʉ yʉ” arĩ, ʉ̃i yávaino
37 Ne nʉvaiyede Pablore bʉoimʉpe churaravai cʉ̃rami, Pablo arejameđa griego ãmicʉricamua yávaicamuaque ñai churaravai jabocʉ pʉeno parʉcʉre:
—Yʉ mʉre coyʉiyʉvʉ, arejameđa Pablo.
Aru ñai churaravai jabocʉ arejameđa Pablore:
—¿Mʉ griegovai yávaiyede majicʉrʉ̃? 38 ¿Dinʉmʉ mʉ ãmecʉrʉ̃ ãñʉ Egiptocacʉ jaboteni põevare nʉvañʉ mácʉ yóvaicʉvaimil paivʉ baju põecʉbenoi, põevare boaré đacʉyʉ, me javejĩene aru maucʉvare đacʉyʉ jaboteinore máre? arejameđa ñai churaravai jabocʉ pʉeno parʉcʉ Pablore.
39 Aru Pablo arejameđa ʉ̃́re:
—Ñai ãmevʉ yʉ. Yʉ́vacari judíobu yʉ. Ciliciacaĩmaro ʉrarõ Tarsocacʉbu yʉ. Jẽniaivʉ mʉre. Coyʉicõjejacʉ yʉre ina obedivʉ põevare, arejameđa Pablo ñai jabocʉre.
40 Ñai churaravai jabocʉ pʉeno parʉcʉ coyʉicõjenejameđa ʉ̃́re. Que baru Pablo núri noi mʉicađavai, ʉ̃i pʉrʉque jã́đovarejameđa, ne bi arãjiyepe ayʉ. Ne bi aiyede, Pablo coyʉrĩ bʉ́rejameđa ne yávaicamuaque, judíovai yávaicamuaque, yópe arĩ: