Watchtower INTANƐT ZU GAMA BINZIE
Watchtower
INTANƐT ZU GAMA BINZIE
Dagaare
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ŋ
  • ũ
  • ɔ̃
  • ẽ
  • õ
  • BAABOLE
  • GAMA
  • LAMMO
  • w23 November gampɛlɛ 8-13
  • Wala Teŋ Na Baŋ E Ka Nɔmmo Te Naŋ Taa Ko Taa Maaleŋ E Kpeɛŋaa Yaga?

Vidio zaa ba kye a zie ŋa ho naŋ iri na.

Sɔrebo la, a vidio ba toɔ̃ ŋmɛ.

  • Wala Teŋ Na Baŋ E Ka Nɔmmo Te Naŋ Taa Ko Taa Maaleŋ E Kpeɛŋaa Yaga?
  • A Kaakaara Ziduoruu Naŋ Moɔlɔ Jehoova Naaloŋ Na (Zannoo)—2023
  • Yelzu bilii
  • Yɛlɛ Mine Meŋ Naŋ Bebe
  • ANANSO LA WALA AŊ SEŊ KA TE NƆŊ TAA?
  • WALA TEŊ NA BAŊ E WULI NƆMMO KO TAA?
  • WALA TEŊ NA BAŊ E KA NƆMMO TE NAŊ TAA KO TAA MAALEŊ E KPEƐŊAA YAGA?
  • ANANSO LA WALA AŊ SEŊ KA TE TAA NƆMMO YAGA ZAA ZENƐ ŊA?
  • Vɛŋ Ka Nɔmmo Ho Naŋ Taa Ko Jehoova Ane Ho Taaba Maaleŋ Erɛ Kpeɛŋaa
    A Kaakaara Ziduoruu Naŋ Moɔlɔ Jehoova Naaloŋ Na (Zannoo)—2023
A Kaakaara Ziduoruu Naŋ Moɔlɔ Jehoova Naaloŋ Na (Zannoo)—2023
w23 November gampɛlɛ 8-13

ZANNOO YƐLƐ 47

Wala Teŋ Na Baŋ E Ka Nɔmmo Te Naŋ Taa Ko Taa Maaleŋ E Kpeɛŋaa Yaga?

“Yɛ e ka te nɔnɔ taa, bonso, nɔmmo yi la Naaŋmen zie.”​—1 GYN. 4:7.

YIELOŊ 109 Love Intensely From the Heart

YƐLƐ TE NAŊ NA ZANNEa

1-2. (a) A gyogri na a bitontona Pɔɔl naŋ yel a yɛlɛ na, ananso la wala oŋ yelka “nɔmmo la a zaa poɔ kpoŋ soba”? (b) Bo soorebie teŋ na nyɛ a nɔɛ iribo?

SAŊA na a bitontona Pɔɔl naŋ da yele sagediibu, teɛretɔ, ane nɔmmo yɛlɛ na, a baaraa zaa o da yelka “nɔmmo la a zaa poɔ kpoŋ soba.” (1 Kor. 13:13) Ananso la wala ka Pɔɔl da yel lɛ? Nendaare kaŋa naŋ waana, a koŋ lɛ fɛre ka te taa sagediibu Naaŋmen nɔ-eŋnee naŋ kyaare a donpaalaa na eŋɛŋ, bonso a lɛ saŋa te na nyɛŋ ka a yɛlɛ ŋa zaa nyɛɛ eebo. Kyɛ a seŋ ka te naŋ kyɛnɛ taa nɔmmo ko Jehoova ane te taaba. Nɔmmo te naŋ taa ko ba na maaleŋ erɛɛ kpeɛŋaa a gɛrɛ wagre naŋ ba taa baaraa.

2 A naŋ seŋ ka te maŋ taa nɔmmo ko te yɔɔmine na zuŋ, te nyɛ soorebie ata mine noɔre iribo. A dɛndɛŋ soba, ananso la wala aŋ seŋ ka te taa nɔmmo ko taa? A yiiloŋ soba, wala teŋ na baŋ e wuli nɔmmo ko taa? A taaloŋ soba, wala teŋ na baŋ e ka nɔmmo te naŋ taa ko taa maaleŋ e kpeɛŋaa yaga?

ANANSO LA WALA AŊ SEŊ KA TE NƆŊ TAA?

3. Ananso la wala teŋ nɔŋ taa?

3 Bonso aŋ e nimizeɛ ka te nɔŋ taa? Ka teneeŋ wulo nɔmmo korɔ te yɔɔmine a wuleeŋ ka te eɛ yelmeŋɛ Kristabiiri. Yezu da yelko la o bitontonee na ka: “A ŋaa la na vɛŋ ka noba baŋ ka yɛ waa la N potuuribo—ka yɛneeŋ wa taa nɔmmo ko taa.” (Gyn. 13:35) Ka teneeŋ taa nɔmmo ko taa meŋ a na vɛŋeŋ ka te taa noɔreyeni. Pɔɔl yeleeŋ ka nɔmmo “la maŋ leŋ boma zaa lantaa velaa zaa.” (Kol. 3:14) Kyɛ ananso kaŋa zuŋ aŋ naŋ e nimizeɛ ka te nɔnɔ taa naŋ bebeŋ. A bitontona Gyɔɔn da sɛge ko la o Kristabitaaba ka: “Banaŋ naŋ nɔŋ Naaŋmen seŋ ka ba nɔnɔ ba yɔɔmine ane ba yɔɔpuuli meŋ.” (1 Gyn. 4:21) Ka teneeŋ wa wulo nɔmmo korɔ taa, a wuleeŋ ka te nɔŋɛɛ Naaŋmen.

4-5. Tere yelmannaa naŋ wuli ka nɔmmo te naŋ taa ko Naaŋmen ane nɔmmo te naŋ taa ko te taaba kyaarɛɛ taa.

4 Sobuo ka nɔmmo na te naŋ taa ko Naaŋmen ane nɔmmo na te naŋ taa ko te yɔɔmine na kyaare taa? Aŋa mannoo poɔŋ, te nyɛ lɛ te eŋdaare zaa neŋ te sukyiri naŋ maŋ laŋ tonɔ toma. Ka dɔktaŋ ti ho nu, o na baŋ baŋɛɛ lɛ ho sukyiri naŋ ŋmeɛrɛ seŋ, lɛ na baŋ somooŋ ka o baŋ ka ho sukyiri tonɛɛ toma soŋ bee ka o ba tonɔ toma soŋ. Bo yɛlɛ teŋ na baŋ zanne yi ana yelmannaa ŋa poɔŋ?

5 Ka dɔktaŋ ti ho nu, o na toɔ̃ baŋeŋ ka ho sukyiri tonɛɛ toma soŋ bee ka o ba tonɔ toma soŋ. Lɛ meŋ la, ka teneeŋ toɔ̃ baŋ lɛ nɔmmo te naŋ taa ko te yɔɔmine naŋ e kpeɛŋaa seŋ, a na soŋ teŋ ka te baŋ lɛ nɔmmo te naŋ taa ko Naaŋmen naŋ e kpeɛŋaa seŋ. Ka teneeŋ wa nyɛ ka nɔmmo te naŋ taa ko te yɔɔmine sigee teŋɛ, lɛ wuleeŋ ka nɔmmo te naŋ taa ko Naaŋmen meŋ balɛɛŋ. Kyɛ ka teneeŋ maŋ wa wulo nɔmmo korɔ te yɔɔmine wagre zaa, a eɛ yɛlɛ naŋ wuli ka te nɔmmo te naŋ taa ko Naaŋmen na eɛ kpeɛŋaa.

6. Ka nɔmmo na te naŋ taa ko te yɔɔmine naŋ wa sigre teŋɛ, ananso la wala aŋ seŋ ka a fɛre te yaga zaa? (1 Gyɔɔn 4:​7-9, 11)

6 Ka teneeŋ wa nyɛ ka nɔmmo te naŋ taa ko te yɔɔmine sigree teŋɛ, a eɛ yɛlɛ naŋ e nimizeɛ. Ananso la wala? Bonso lɛ na wuliŋ ka te neŋ Jehoova niiloŋ ba lɛ e kpeɛŋaa yaga. A bitontona Gyɔɔn da vɛŋɛɛŋ ka a yɛlɛ ŋa pɛle saŋa na oŋ yelka: “Banaŋ naŋ ba nɔŋ ba yɔɔmine bee ba yɔɔpuuli ba naŋ maŋ nyɛ koŋ baŋ nɔŋ Naaŋmen ba naŋ ba [nyɛrɛ].” (1 Gyn. 4:20) Bo yɛlɛ teŋ zanne yi be? Jehoova poɔ na pɛle neŋ teŋ ka teneeŋ “nɔnɔ taa.”​—Kanne 1 Gyɔɔn 4:​7-9, 11.

WALA TEŊ NA BAŊ E WULI NƆMMO KO TAA?

7-8. Bo yɛlɛ mine la teŋ na baŋ e a wuli te yɔɔmine ka te nɔŋ baŋ?

7 Gbɛɛ yaga ka Naaŋmen Yelbiri na yelka te “nɔnɔ taa.” (Gyn. 15:​12, 17; Uro. 13:8; 1 Tɛs. 4:9; 1 Pit. 1:22; 1 Gyn. 4:11) Kyɛ nɔmmo eɛ yɛlɛ naŋ maŋ be te sukyiriŋ, neɛzaa meŋ koŋ baŋ nyɛ yɛlɛ naŋ be te sukyiriŋ. Azuŋ wala teŋ na baŋ e wuli te yɔɔmine ka ba baŋ ka te nɔŋ baŋ? Te na baŋ eɛ lɛ a tuuro te yelyaga ane te yel-eree eŋɛŋ.

8 Yɛlɛ yaga bebeŋ teŋ na baŋ e a wuli te yɔɔmine ka te nɔŋ baŋ. A mine la ama: “[Neɛzaa] maŋ yele yelmeŋɛ korɔ o tɔ.” (Zek. 8:16) “Taa emmaaroŋ ne yɛ taaba.” (Mak. 9:50) “Yɛ kaŋa zaa maŋ daŋ de weɛ a eŋnɛ o tɔsoba.” (Uro. 12:10) “Yɛ derɛ taa saannoŋ.” (Uro. 15:7) “Yɛ naŋ kyɛnɛ . . . vɛnɛ korɔ taa.” (Kol. 3:13) “Yɛ soŋnɔ taa yɛ toɔrɔ poɔ.” (Gal. 6:2) ‘Yɛ diire taa sukyie.’ (1 Tɛs. 4:18) “Yɛ naŋ kyɛnɛ moɔ̃ niŋe a eŋnɛ taa faŋa.” (1 Tɛs. 5:11) “Yɛ maŋ . . . puoro korɔ taa.”​—Gyi. 5:16.

Collage: 1. Te yɔɔpɔge kaŋa la puoro. 2. O kyɛllɛ wonee te yɔɔpɔge kaŋa saŋa na o naŋ yele yɛlɛ na. 3. O tu la vidio call zuŋ a boɔle te yɔɔpɔge kaŋa naŋ e neŋnyaaŋaa kaŋa naŋ beɛrɛ. 3. O sɛgɛɛ yelbie mine eŋ gaŋ bile poɔŋ a de kyɔɔtaa poɔ ka o te ko neɛ kaŋa. 4. O neŋ te yɔɔpɔge kaŋa nu naŋ dɔŋ baŋ le la laŋ dire bondirii.

Wala teŋ na baŋ e soŋ te yɔɔ kaŋa naŋ be yeltuo poɔŋ? (Kanne o wɛlbo 7-9)

9. Ka teneeŋ diire taa sukyie, ananso la wala aŋ e yelnimizeɛ naŋ wuli ka te nɔŋ la te taaba? (Kaa a foto meŋ.)

9 Yɛ vɛŋ ka te peɛre sori na kaŋa teŋ na baŋ tu kyɛ wulo nɔmmo na gaa tɔɔre. Pɔɔl da yeleeŋ ka: ‘Yɛ diire taa sukyie.’ Ka teneeŋ diire taa sukyie, ananso la wala aŋ e yelnimizeɛ naŋ wuli ka te nɔŋ la te taaba? Gane kaŋa baŋ sɛge kyaare a Baabole yeleeŋ ka, a yelbiri Pɔɔl naŋ de toŋ ne toma oŋ areko ‘diire sukyiri’ na wuleeŋ ka “hoŋ na are neɛ kaŋa naŋ tuoro yelkpeɛŋaa kaŋa lomboriŋ ka ho eŋ o soba faŋa.” Azuŋ ka teneeŋ wa dii te yɔɔ kaŋa naŋ tuoro yelkpeɛŋaa kaŋa sukyiri, te maŋ soŋɛɛ o soba oŋ naŋ moɔ̃ niŋe a puoro Jehoova yelmennoŋ poɔŋ. Wagre zaa te naŋ maŋ wa yel yɛlɛ dii te yɔɔ kaŋa sukyiri, te maŋ wulooŋ ka te nɔŋ o la.​—2 Kor. 7:​6, 7, 13.

10. Sobuo ka nyonono ane teŋ na yele yɛlɛ teɛrɛ taa na kyaare taa?

10 Teŋ na maŋ wulo nyonono korɔ te yɔɔmine ane teŋ na diire ba sukyie na kyaarɛɛ taa. Sobuoŋ? Ka neɛŋ taa nyonono ko neɛ kaŋa naŋ tuoro yeltuo kaŋa, o maŋ boɔrɔŋ ka o dii o soba sukyiri a kyɛ e yelkaŋa meŋ a soŋ o soba. Azuŋ ka teneeŋ wa taa nyonono ko te taaba, a na soŋ teŋ ka te boɔrɔ ka te diire ba sukyie. Pɔɔl da vɛŋɛɛŋ aŋ pɛle ka Jehoova naŋ taa nyonono zuŋ Oŋ maŋ boɔrɔ ka o diire noba sukyie. Pɔɔl yeleeŋ ka, Jehoova la “a nembaalonzoe Saa ane mooreteroo zaa Naaŋmen.” (2 Kor. 1:3) A sɛgre ŋa poɔŋ, Pɔɔl de la a yelbiri “nembaalonzoe” toŋ ne toma a wuli ka Jehoova taa la nyonono ko noba. Azuŋ “Naaŋmen la nembaalonzoe zaa Saa bee O Zie ka nembaalonzoe zaa yi, bonso o taa la nyonono yaga zaa a ko nensaaleba.” Ana nyonono naŋ maŋ vɛŋ oŋ diire te sukyie “a te woore zaa poɔ.” (2 Kor. 1:4) Aŋa lɛ na kɔŋ-sonne naŋ maŋ buli yi bul-nimie ka neɛ kɔŋnyuuri naŋ kpɛ nyu mãã o kɔŋnyuuri na, lɛ meŋ la ka Jehoova maŋ korɔ bana na zaa naŋ tuoro yelkpeɛne pɛnnoo ane sukyiri dii. Wala teŋ na baŋ e tɔgle Jehoova a maŋ taa nyonono ko te taaba a kyɛ diire ba sukyie? Sori kaŋa teŋ na baŋ e lɛ la ka, te mɔɔrɔ ka te taa gyogri mine naŋ na soŋ te ka te taa nyonono ko te taaba, ka lɛ vɛŋ ka te maŋ diire ba sukyie. Ana gyogri ŋa mine la bobo?

11. Aŋa lɛ na Kolosi 3:12 ane 1 Piita 3:8 naŋ wuli na, bo gyogri mine na baŋ lɛ soŋ te ka te maŋ wulo nɔmmo korɔ te taaba a kyɛ diire ba sukyie meŋ?

11 Boŋ na baŋ soŋ te ka te nɔnɔ taa a kyɛ ‘maŋ diire taa sukyie’ wagre zaa? Aseŋ ka te mɔɔ kyɛ taa a gyogri ŋa, yɔɔloŋ nɔmmo, a maŋ de te menne eŋ te taaba gbɛbɔgriŋ, ane nimimaaroŋ. (Kanne Kolosi 3:12; 1 Piita 3:8.) Sobuo ka a gyogri ŋa na baŋ soŋ te? Ka teneeŋ taa nyonono yaga zaa a ko te yɔɔmine a sereŋ taa ba yɛlɛ yaga zaa, a na vɛŋeŋ ka te boɔrɔ ka te dii ba sukyie ka ba naŋ wa be yeltuo poɔŋ. Aŋa lɛ na Yezu naŋ da yel na, “bon na naŋ be a sukyiri poɔ la ka a noɔre maŋ yele. Nemmeŋɛ maŋ iri la bonsonne yi o nabonsonne poɔ.” (Mat. 12:​34, 35) Yelmeŋɛ la, ka teneeŋ maŋ diire te yɔɔmine naŋ be yeltuo poɔŋ sukyie, a eɛ yelnimizeɛ kaŋa naŋ wuli ka te nɔŋ baŋ.

WALA TEŊ NA BAŊ E KA NƆMMO TE NAŊ TAA KO TAA MAALEŊ E KPEƐŊAA YAGA?

12. (a) Ananso la wala aŋ seŋ ka te kaara soŋ ka nɔmmo te naŋ taa ko taa ta wa bala? (b) Bo soorebiri teŋ na nyɛ a noɔre iribo?

12 Te zaa boɔrɔŋ ka “te naŋ kyɛnɛ nɔnɔ taa.” (1 Gyn. 4:7) Kyɛ, a eɛ nimizeɛ ka te teɛre baŋ ka Yezu da kpãã teŋ ka “noba yaga nɔmmo na maa la.” (Mat. 24:12) Yezu da ba yelka o potuuribo yaga zie koŋ lɛ wulo nɔmmo korɔ taa. Kyɛ aseŋ ka te kaara soŋ ka te nɔmmo ta wa maana aŋa lɛ na noba naŋ be a donɛɛ zuŋ nɔmmo naŋ maana na. Ka lɛ la, yɛ vɛŋ ka te nyɛ a soorebiri ŋa noɔre iribo: Wala teŋ na baŋ e baŋ ka nɔmmo te naŋ taa ko te yɔɔmine na eɛ kpeɛŋaa?

13. Boŋ na baŋ soŋ te ka te baŋ ka nɔmmo na te naŋ taa ko te yɔɔmine na eɛ kpeɛŋaa?

13 Sori na kaŋa teŋ na baŋ tu kyɛ baŋ lɛ te nɔmmo naŋ e kpeɛŋaa seŋ la ka, te peɛre te menne nyɛ lɛ teŋ maŋ e te yɛlɛ ka teneeŋ wa tuoro yɛlɛ mine te zemmo poɔŋ. (2 Kor. 8:8) Bitontona Piita da yelee ana yɛlɛ ŋa kaŋa yɛlɛ: “Yɛ taa [nɔmmo naŋ e zuluŋ] yɛ poɔŋ a gaŋ yelza, bonso nɔmmo pɔgrɛɛ yelbebe yaga.” (1 Pit. 4:8) Azuŋ, lɛ teŋ na e te yɛlɛ saŋa na te yɔɔ kaŋa naŋ wa e yelkaŋa sãã te poɔ, bee a ŋmɛ gbɛre kyaare te la na wuli lɛ te naŋ nɔŋ te yɔɔmine seŋ.

14. Aŋa lɛ 1 Piita 4:8 naŋ yel na, bo tɔ nɔmmo aŋ seŋ ka te taa? Tere yelmannaa.

14 Te teɛre Piita yelbie na yɛlɛ gaa tɔɔre a nyɛ. O wɛlbo 8 piilee zie na wulee nɔmmo na tɔ a naŋ seŋ ka te taa. Be yeleeŋ ka te taa “nɔmmo naŋ e zuluŋ.” A yelbiri “zuluŋ” Piita naŋ da de toŋ ne toma a sɛgre ŋa poɔŋ wuleeŋ ka “hoŋ na yɛre bon kaŋa ka o gaa tɔɔre.” A sɛgre kyɛlee naŋ kyɛre na wulee yɛlɛ teŋ na e ka teneeŋ taa nɔmmo naŋ e zuluŋ ko te yɔɔmine. O vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka ka teneeŋ e lɛ a na pɔge la yelbebe ba naŋ e kyaare te. Te na baŋ mannɛɛ a yɛlɛ sori ŋaŋ: Nɔmmo na te naŋ taa na waa ŋa wagyɛ te naŋ taa te nuuriŋ, a na baŋ nyɔge yɛre, a yɛroo lɛɛŋ ka o te pɔge te yɔɔmine “yelbebe yaga.” Azuŋ teŋ na “pɔge” ba yelbebe na wuleeŋ ka te vɛŋ ko baŋ. Aŋa lɛ na teŋ na baŋ de wagyɛ yɛre pɔge dɛgre na, lɛ meŋ la, nɔmmo na baŋ soŋ teŋ ka te vɛŋ te taaba gbɛ-ŋmɛ ko ba.

15. Ka teneeŋ taa nɔmmo yaga zaa ko te yɔɔmine, bo yɛlɛ aŋ na vɛŋ ka te erɛ? (Kolosi 3:13)

15 Ka teneeŋ sereŋ nɔŋ te yɔɔmine yɛŋ, aseŋ ka te e siri ka te di suuri ko ba ka ba naŋ wa e yelkaŋa a sãã te poɔ, haali ka anaŋ e kpeɛŋaa ko te ka te e lɛ. (Kanne Kolosi 3:13.) Ka teneeŋ maŋ toɔ̃ di suuri ko te yɔɔmine a wuleeŋ ka te sereŋ nɔŋ baŋ yaga zaa, a lɛ wuli meŋ ka te boɔrɔŋ ka te pɛle Jehoova poɔ. Bo yɛlɛŋ na baŋ lɛ soŋ te ka te dire suuri korɔ te yɔɔmine a kyɛ ta maŋ vɛŋ ka yelzaa baŋ na e vɛŋ ka te suuri iri?

Foto bile kaŋa la bebe a wulo te yɔɔdɔɔ kaŋa naŋ ire fotori mine o neŋ te yɔɔmine naŋ ŋmaa aŋ ba soma a yire o fone zuŋ. A foto kaŋa o neŋ te yɔɔmine naŋ ŋmaa oŋ veɛlɛ yaga zaa la oŋ pɛge a eŋ frame poɔŋ la biŋ o dieŋ.

Aŋa lɛ na teŋ maŋ iri fotori naŋ ba soma yi te fone zuŋ kyɛ taa ana naŋ soma na, lɛ aŋ seŋ ka te maŋ taa te yɔɔmine yelsonne te sukyiri poɔŋ, kyɛ iri ana naŋ ba soma na yi te teɛroŋ poɔŋ (Kanne o wɛlbo 16-17)

16-17. Bo yɛlɛŋ na baŋ lɛ soŋ te ka te maŋ dire suuri korɔ te taaba? Tere yelmannaa. (Kaa a foto meŋ.)

16 Maŋ de ho teɛroŋ eŋ ho yɔɔmine gyog-sonne eŋɛŋ a kyɛ ta maŋ kaara ba gbɛ-ŋmɛ. Te nyɛ yelmannaa ŋa. Te de ka ho neŋ ho yɔɔmine laŋɛɛ taa a pɛlɛ yɛ niŋe. Saŋa na yɛŋ wa pɛle yɛ niŋe baare na yɛŋ laŋ taa ka yɛ ŋmaa foto. Saŋa na yɛŋ wa ŋmaara a foto na, yɛŋ ŋmaa a foto gbɛre bota ka yɛ kaa iri oŋ na naŋ na soma. Kyɛ hoŋ nyɛ ka a foto kaŋa poɔŋ te yɔɔdɔɔ na kaŋa da ba mure laare saŋa na yɛŋ da ŋmaara a foto na. Wala hoŋ na e ana foto na? Ho na nyɔgooŋ iri bare bonso a ayi na naŋ kyɛre na, te yɔɔmine na zaa ane a te yɔɔdɔɔ na murɛɛ laare a fotori poɔŋ.

17 Te na baŋ de la a fotori ŋa manne neŋ yɛlɛ te naŋ maŋ de eŋ te teɛroŋ poɔŋ. Te maŋ teɛrɛɛ yelsonne te neŋ te yɔɔmine naŋ laŋ e saŋa kaŋa naŋ pare. Kyɛ te de ka te yɔɔ kaŋa eɛ yelkaŋa bee yelee yelkaŋa a sãã te poɔ saŋa kaŋa na pare. Wala aŋ seŋ ka te e? Aseŋ ka te mɔɔ kyɛ iri ana yɛlɛ na bare te teɛroŋ poɔŋ aŋa lɛ na teŋ iri ana foto na naŋ ba soma bare na. (Yeng. 19:11; Efe. 4:32) Te na baŋ innee yelfẽẽ na te yɔɔ na naŋ e te na bonso, te teɛrɛɛ yelsonne yaga te yɔɔ na naŋ daaŋ e aŋ vɛŋ teŋ taa popeɛloŋ yaga zaa. Ana yelsonne na taa aŋ seŋ ka te maŋ vɛŋ ka a be te teɛroŋ ane te sukyiri poɔŋ wagre zaa.

ANANSO LA WALA AŊ SEŊ KA TE TAA NƆMMO YAGA ZAA ZENƐ ŊA?

18. Bo yelnimizeere naŋ kyaare nɔmmo yɛlɛ la teŋ yel a yɛlɛ a zannoo ŋa poɔŋ?

18 Ananso la wala teŋ boɔrɔ ka nɔmmo na te naŋ taa ko taa na e kpeɛŋaa? Aŋa lɛ te naŋ nyɛ a zannoo ŋa poɔŋ na, ka teneeŋ wa wulo nɔmmo korɔ te yɔɔmine, lɛ wuleeŋ ka te nɔŋ la Jehoova. Wala teŋ na baŋ e wuli nɔmmo ko te yɔɔmine? Sori na kaŋa teŋ na baŋ e lɛ la ka te maŋ diire ba sukyie. Ka teneeŋ taa nyonono ko taa a na soŋ teŋ ka te ‘diire taa sukyie.’ Wala teŋ na baŋ e ka nɔmmo te naŋ taa ko te taaba na e kpeɛŋaa? Teŋ na maŋ dire suuri korɔ te yɔɔmine ka anaŋ gbaŋ wa e kpeɛŋaa ka te e lɛ.

19. Ananso la wala aŋ seŋ ka te wulo nɔmmo korɔ te yɔɔmine yaga zaa?

19 Ananso la wala aŋ e nimizeɛ yaga zaa zenɛ ŋa ka te wulo nɔmmo korɔ te yɔɔmine? Te nyɛ yɛlɛ na Piita naŋ da yel na: “A yɛlɛ zaa baaroo peɛlɛɛ la; a lɛ zuiŋ, . . . yɛ taa [nɔmmo naŋ e zuluŋ] yɛ poɔŋ.” (1 Pit. 4:​7, 8) A donfaa ŋa naŋ waana o baaraa na, bo yɛlɛ aŋ seŋ ka te kaara soriŋ? Ŋaa ka Yezu da yelkyaare o potuuribo: “ A tenne zaa [na] kyiiri yɛ [la], a N yuori zuŋ.” (Mat. 24:9) Ka teneeŋ na toɔ̃ are a kyiiruu ŋa ba naŋ kyiiri te ŋa noɔreŋ, aseŋ ka te taa noɔre yeni. Ka teneeŋ nɔŋ taa Setaana daŋ koŋ baŋ wɛle te taaŋ zaa, bonso nɔmmo la “maŋ leŋ boma zaa lantaa velaa zaa.”—Kol. 3:14; Fil. 2:​1, 2.

WALA HOŊ NA IRI A NOƆRE?

  • Ananso la wala teŋ nɔŋ te yɔɔmine yaga zaa lɛ?

  • Wala teŋ na baŋ e wuli nɔmmo ko te yɔɔmine?

  • Ka teneeŋ wa e siri ka te dire suuri korɔ te yɔɔmine, ananso la wala ka lɛ wuli ka te sereŋ taa la nɔmmo meŋɛmeŋɛ?

YIELOŊ 130 Be Forgiving

a Pampana aŋ e nimizeɛ ka te wulo nɔmmo korɔ te yɔɔmine a gaŋ saŋa zaa naŋ pare. Ananso la wala? Ka wala teŋ na baŋ e wuli nɔmmo ko te taaba?

    Dagaare Gama (2012-2025)
    Page
    Yuo Kpɛ
    • Dagaare
    • De Toɔle
    • Lɛ N Naŋ Boɔra
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • A Intanɛt Tomazie Begri
    • Ho Meŋa Yɛlɛ
    • Lɛ Na Teŋ Maŋ De Ho Yɛlɛ Tonɔ Neŋ Toma
    • JW.ORG
    • Yuo Kpɛ
    De Toɔle