ZANNOO YƐLƐ 28
YIELOŊ 88 Make Me Know Your Ways (Soŋ Ma Ka N Baŋ Ho Soe)
Bonso Aŋ Soma Ka Te Boɔrɔ Kawane?
‘Yɛŋ be la noba naŋ sage kawane naŋ waa soŋ zie.’—YENG. 13:10.
YƐLƐ TE NAŊ NA ZANNE
Te na zanne nyɛɛ yɛlɛ naŋ seŋ ka te e a toɔ̃ de kawane ba naŋ ko te toŋ neŋ toma soŋ.
1. Boŋ na toɔ̃ soŋ te ka te de gbɛ-sonne, ka lɛ vɛŋ ka yɛlɛ na teŋ nare biŋ meŋ baare soŋ? (Yeng Yelibie 13:10; 15:22)
TE ZAA boɔrɔŋ ka te derɛ gbɛ-sonne, ka lɛ vɛŋ ka yɛlɛ na teŋ nare biŋ meŋ baare soŋ. Naaŋmen Yelbiri na toɔ̃ soŋ teŋ ka te e a yɛlɛ ama zaa.—Kanne Yeng Yelibie 13:10; 15:22.
2. Boŋ ka Jehoova eŋ noɔre ka o na e ko teŋ?
2 Jehoova zie la teŋ na baŋ nyɛ kawane naŋ soma a gaŋ kawane zaa. Azuŋ, aseŋ ka te maŋ puore sɔroo ka o ko te yɛŋ naŋ e zuluŋ. Jehoova eŋɛɛ noɔre ka o na soŋ teŋ. O yeleeŋ ka: ‘N na ko boŋ kawane a kaara bo neŋ N nimiri.’ (Yiem. 32:8) A Baabole sɛgre ŋa vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka Jehoova na ko teŋ kawane, a lɛ soŋ te ka te de a kawane tonɔ neŋ toma meŋ.
3. Bo yɛlɛ teŋ na zanne a zannoo ŋa poɔŋ?
3 A zannoo ŋa poɔŋ, te na nyɛɛ soorebie anaare mine nɔɛ iribo yi a Baabole poɔŋ. A dɛndɛŋ soba, bo gyogri la na baŋ soŋ ma ka N de kawaŋ-soŋ toŋ neŋ toma? Ayi soba, nembuoŋ na toɔ̃ ko ma kawaŋ-soŋ? Ata soba, wala maŋ na toɔ̃ e a de wuli ka N sereŋ boɔrɛɛ kawane? Anaare soba, bonso aŋ ba seŋ ka N sɔre noba mine ka ba de gbɛɛ ko ma?
BO GYOGRI LA AŊ SEŊ KA N TAA?
4. Bo gyogriŋ na toɔ̃ soŋ te ka te de kawaŋ-soŋ tonɔ neŋ toma?
4 Ka teneeŋ boɔrɔ ka te de kawaŋ-soŋ toŋ neŋ toma, aseŋ ka te sigri te menne, a lɛ baŋ te e ta zie meŋ. Ka teneeŋ wa tuore yɛlɛ mine teŋ daaŋ ba tuore zaa, aseŋ ka te sage sommo yi te taaba zieŋ, ka lɛ vɛŋ ka te de gbɛ-soŋ. Aseŋ ka te sage meŋ ka, yelzaa naane teŋ baŋ. Ka teneeŋ taa a gyogri ŋa, Jehoova na soŋ teŋ. Ka teneeŋ kanne a Baabole a nyɛ kawaŋ-sonne a yi be, a na eɛ mɔlɔ ka te de a tonɔ neŋ toma. (Maik. 6:8; 1 Pit. 5:5) Ka teneeŋ sigri te menne a baŋ te e ta zie, ka nobaŋ wa korɔ te kawane yire a Baabole poɔŋ, te na maŋ kyɛllaaŋ, a de a tonɔ neŋ toma meŋ.
5. Bo yɛlɛ mine la da na toɔ̃ vɛŋ ka Naa Deevid zɛgrɛ o meŋɛ?
5 Te na baŋ zannɛɛ yelnimizeɛ kaŋa yi Naa Deevid ewuli soŋ na poɔŋ. Aneazaa ka o da toɔ̃ eɛ yeltegrɛ yaga, kyɛ o da ba zɛgrɛ o meŋɛ. Sɛre oŋ na piili o naaŋ diibu na, o da eɛ yieloŋ yiele naŋ kyile, ka o yuori meŋ do. Ba gba da kaa iruuŋ ka o kyeɛrɛ yiele korɔ Naa Sɔɔl. (1 Saa. 16:18, 19) Jehoova da kaa iree Deevid ka o wa leɛre Sɔɔl gbɛbɔgriŋ a e naa. Jehoova da de la o vooroŋ soŋ na sonnɔ Deevid. (1 Saa. 16:11-13) Deevid da ko la a Filiisitiya gandaa na baŋ boɔlɔ Golaiyat na. Lɛ da vɛŋɛɛŋ ka a Izerayɛl biiri pugiruu neŋ lɛ na oŋ maŋ zɔɔtoɔ̃ ba dɔndɔnne na. (1 Saa. 17:37, 50; 18:7) Ka Deevideŋ da zɛgrɛ o meŋɛ, o da naŋ teɛreŋ ka a yɛlɛ ama zaa oŋ toɔ̃ e na zuŋ, a ba seŋ ka o kyɛlle woŋ neɛzaa kawane. Kyɛ, o da ba e lɛ.
6. Wala teŋ e baŋ ka Deevid da maŋ eɛ siri ka o kyɛlle woŋ kawaŋ-sonne yi o taaba zieŋ? (Kaa a foto.)
6 Saŋa na Deevid naŋ wa piili o naaŋ diibu na, o da kaa iree dɔba naŋ na toɔ̃ koo kawaŋ-sonne. (1 Tun. 27:32-34) A yɛlɛ ŋa ba e te seɛlee, bonso, sɛre oŋ na piili o naaŋ diibu na, o yel-eree da wuleeŋ ka o maŋ eɛ siri ka o kyɛlle woŋ o taaba kawaŋ-sonne. Dɔba yoŋ kawane naane oŋ da maŋ kyɛllɛ, kyɛ o da kyɛllɛɛ pɔge na baŋ boɔlɔ Aabigel kawane. Neebal pɔge da la Aabigel. Neebal da zɛgrɛɛ o meŋɛ, a ba taa bareka puoruu gyogo, ane gyeremɛ meŋ ko o taaba. Deevid da de la Aabigel kawaŋ-soŋ na toŋ neŋ toma. Azuŋ, o da ba e yɛlɛ naŋ ba seŋ neŋ.—1 Saa. 25:2, 3, 21-25, 32-34.
Naa Deevid da sagɛɛ Aabigel kawane na, a de a kawane meŋ toŋ neŋ toma (Kanne wɛlbo 6)
7. Bo teŋ na baŋ zanne yi Deevid yɛlɛ na poɔŋ? (Ikilisiasitiz 4:13) (Kaa a fotori.)
7 Te na baŋ zannɛɛ yelnimizeere mine yi Deevid yɛlɛ ŋa poɔŋ. Aŋa mannoo poɔŋ, te meŋ na toɔ̃ kyilleŋ yɛlɛ mine eeboŋ, kyɛbee ka te e neŋkpoŋ noba mine zuŋ. Kyɛ, a ba seŋ ka te teɛre ka te baŋɛɛ yelzaa, azuŋ a ba seŋ ka neɛzaa ko te kawane. Aseŋ ka te tɔglɔ Deevid a maŋ kyɛllɛ kawane yire dɔba neŋ pɔgeba zieŋ. (Kanne Ikilisiasitiz 4:13.) Ka teneeŋ e lɛ, te koŋ de gbɛɛ naŋ na de toɔrɔ waneŋ te neŋ te taaba zuŋ.
Ka dɔɔ bee pɔge la ko te kawaŋ-soŋ, aseŋ ka te yi te poɔ zaa a sage a kawane (Kanne wɛlbo 7)c
NEMBUOŊ NA TOƆ̃ KO MA KAWAŊ-SOŊ?
8. Bonso ka Gyoonataŋ da toɔ̃ ko Deevid kawaŋ-soŋ?
8 Te na baŋ lɛ zannɛɛ yelkaŋa yi Deevid ewuli soŋ na poɔŋ. O da kyɛllɛɛ noba na neŋ Jehoova niiloŋ naŋ e kpeɛŋaa kawane. Kyɛ lɛ yoŋ naane, o da kyɛllɛɛ noba naŋ da baŋ yelkpeɛŋaa na oŋ da tuoro na kawane. Aŋa mannoo poɔŋ, Deevid da boɔrɔŋ ka o baŋ ka Naa Sɔɔl na boɔrɔŋ ka o ne o maale taa emmaaroŋ poɔŋ bee. Naa Sɔɔl bidɔɔ Gyoonataŋ da ko la Deevid kawane kyaare a yɛlɛ ŋa. Deevid da sagɛɛ Gyoonataŋ kawane na. Bonso ka Gyoonataŋ da toɔ̃ ko Deevid kawaŋ-soŋ? Ananso la ka, Gyoonataŋ neŋ Jehoova niiloŋ da eɛ kpeɛŋaa. O da baŋɛɛ Sɔɔl meŋ velaa. (1 Saa. 20:9-13) Sobuo teŋ na baŋ de a yɛlɛ ŋa toŋ neŋ toma?
9. Ka teneeŋ wa boɔrɔ kawane, nembuo zie aŋ seŋ ka te gaa? Wuli a muni. (Yeng Yelibie 13:20)
9 Ka teneeŋ boɔrɔ kawane, a na somaŋ ka te gaa neɛ neŋ Jehoova niiloŋ naŋ e kpeɛŋaa zie, a te bɔ a kawane. Aseŋ ka te lɛ gaa neɛ naŋ baŋ yelkpeɛŋaa na teŋ tuoro na zie a te bɔ sommo.a (Kanne Yeng Yelibie 13:20.) Te de ka te yɔɔdɔɔ kaŋa naŋ e baapaalaa boɔrɔŋ ka o de pɔge. Nembuoŋ na toɔ̃ koo kawaŋ-soŋ? Ka o naŋ soore o zɔmeŋɛ kaŋa naŋ ba de pɔge, o na baŋ ko oŋ kawaŋ-soŋ bee? Tɔɔ, ka a zɔmeŋɛŋ de a Baabole poɔ yɛlɛ koo a kawane, a na eɛ kawaŋ-soŋ. Ka te yɔɔdɔɔ naŋ gaa kultaa deme naŋ bamoo velaa, a lɛ laŋ puore Jehoova yuomo yaga zie, ba na toɔ̃ ko oŋ kawaŋ-soŋ. A kultaa deme na baŋ wulooŋ lɛ oŋ na baŋ de a Baabole sowuli toŋ neŋ toma, ane yelnimizeere na baŋ zanne yi ba kultaa na poɔŋ.
10. Bo soorebie nɔɛ iribo teŋ waana ka te bɔ?
10 Te nyɛɛ gyogri ayi naŋ na baŋ soŋ te ka te de kawaŋ-soŋ a toŋ neŋ toma, ane neɛ naŋ na baŋ ko te kawaŋ-soŋ. Yɛ vɛŋ ka te bɔ a soorebie ama meŋ nɔɛ iribo. A dɛndɛŋ soba, wala teŋ na toɔ̃ e a de wuli ka te sereŋ boɔrɛɛ kawane? Ayi soba, bonso aŋ ba seŋ ka te sɔre noba mine ka ba de gbɛɛ ko te?
WALA MAŊ NA TOƆ̃ E A DE WULI KA N SEREŊ BOƆRƐƐ KAWANE?
11-12. (a) Saŋa kaŋa bo yɛlɛ teŋ na baŋ e? (b) Saŋa na aŋ da wa fɛre ka Naa Rihobooam de gbɛre kaŋa naŋ e nimizeɛ na, wala oŋ da e o yɛlɛ?
11 Saŋa kaŋa, neɛ kaŋa na toɔ̃ boɔrɛɛ kawane, kyɛ ka o sobaŋ maale o teɛroŋ a kyaare yɛlɛ na oŋ boɔrɔ ka o e, lɛ yɛŋ te na baŋ yeliŋ ka kawane naane ka o soba boɔrɔ. O soba soorɛɛ noba a boɔrɔ ka o nyɛ ka o ne ba teɛroŋ kyaarɛɛ taa bee. O soba na baŋ zannɛɛ yelnimizeɛ kaŋa yi Naa Rihobooam zieŋ.
12 Rihobooam da wa leɛ la a Izerayɛl paaloŋ naa saŋa na o saa Soolomoŋ naŋ wa kpi na. Bondaaŋ boma neŋ bonsonne da be la a Izerayɛl paaloŋ. Kyɛ, a noba da yeleeŋ ka Soolomoŋ da vɛŋɛɛŋ baŋ tonɔ tonkpeɛne naŋ gaŋ ba faŋa. Ba da waɛ Rihobooam zie a wa sɔroo ka o ŋmaa ba toma na mine bare. Rihobooam da yeleeŋ ka ba koo wagre ka o teɛre a yɛlɛ gaa tɔɔre, ka lɛ vɛŋ ka o de gbɛ-soŋ. O da mɔɔ yɛŋ a gaa a paaloŋ nembɛrɛ naŋ da sonnɔ Soolomoŋ zie a te bɔ kawane. (1 Nam. 12:2-7) Kyɛ, o da ba de a nembɛrɛ kawane na toŋ neŋ toma. Bonso oŋ da e lɛ? Aminekaŋaŋ, o da maalɛɛ o teɛroŋ a kyaare yɛlɛ na oŋ boɔrɔ ka o e. Azuŋ, o da boɔrɔŋ ka o nyɛ ka ana teɛroŋ na neŋ o zu ka a nembɛrɛ da taa bee. Saŋa na oŋ da gaa o baapaal-taaba naŋ e o zɔmenne zie na, o da nyɛɛŋ ka ba kawane na neŋ yɛlɛ naŋ be o teɛroŋ poɔŋ na kyaarɛɛ taa. (1 Nam. 12:8-14) Rihobooam da mannɛɛ yɛlɛ na o zɔmenne naŋ yelkoo na ko a paaloŋ noba. Lɛ da vɛŋɛɛŋ ka a noba wɛle ba menne yi o naaloŋ na poɔŋ. A piili ana saŋa na, Rihobooam da tuoree yelkpeɛne yaga.—1 Nam. 12:16-19.
13. Wala teŋ na toɔ̃ e baŋ ka te sereŋ boɔrɛɛ kawane?
13 Bo yɛlɛ teŋ na baŋ zanne yi Rihobooam yɛlɛ ŋa poɔŋ? Te na baŋ sɔrɛɛ noba ka ba ko te kawane, kyɛ a ba seŋ ka te daŋ maale te teɛroŋ a kyaare yɛlɛ na teŋ boɔrɔ ka te e, sɛre kyɛ sɔrɔ a kawane. Boŋ na baŋ soŋ te? Soore ho meŋɛ ka, ‘N maŋ sɔrɛɛ kawane a kyɛ zagre ka N de a kawane toŋ neŋ toma, bonso kawane na o soba naŋ ko ma na neŋ yɛlɛ naŋ be N teɛroŋ poɔŋ ba kyaare taa bee?’
14. Ka ba naŋ wa ko te kawane, bo yɛlɛ aŋ seŋ ka te maŋ leɛteɛre? De yelmannaa wuli a muni. (Kaa a foto.)
14 Te de yelmannaa kaŋa wuli a muni. Te de ka te yɔɔdɔɔ kaŋa nyɛɛ toma naŋ na vɛŋ ka o nyɛrɛ libie yaga. Sɛre oŋ na sagede a toma na, o gaaɛ a lantaapuoruu neŋkpoŋ kaŋa zie a te sɔre kawane. Te yɔɔdɔɔ na yelko la a lantaapuoruu neŋkpoŋ ka, gbɛɛ yaga a toma na vɛŋeŋ ka o maŋ bare o booree deme kyɛ gaa ziyuo kaŋa a te bebe daaraawala mine kyɛ leɛ wa. Beŋ la ka a lantaapuoruu neŋkpoŋ leɛteɛroo ka a Baabole wuleeŋ ka a eɛ o ferebo toma ka o sonnɔ o booree deme ka ba neŋ Jehoova niiloŋ e kpeɛŋaa. (Efe. 6:4; 1 Tim. 5:8) Te de ka te yɔɔdɔɔ na ba de a lantaapuoruu neŋkpoŋ kawane na toŋ neŋ toma, a kyɛ lɛ yɔ sɔrɔ o yɔɔmine meŋ ka ba koo kawane. Beŋ la ka te yɔɔ na kaŋa yelkoo ka o na baŋ tonɛɛ a toma. Teɛre a yɛlɛ ŋa nyɛ. Te yɔɔ na sereŋ boɔrɛɛ kawane bee? Kyɛbee o maalɛɛ o teɛroŋ a kyaare yɛlɛ na oŋ boɔrɔ ka o e a pãã boɔrɔ neɛ ne o teɛroŋ naŋ kyaare taa ka o koo kawane? Aseŋ ka te maŋ teɛre ka te sukyiri na baŋ bɛnle teŋ. (Jer. 17:9) Saŋa kaŋa, ba na toɔ̃ ko teŋ kawane te naŋ ba boɔrɔ, kyɛ ana kawane la na baŋ soŋ te yaga zaa.
Te sereŋ boɔrɛɛ kawaŋ-soŋ, kyɛbee te maalɛɛ te teɛroŋ a boɔrɔ neɛ naŋ na yeli yɛlɛ naŋ kyaare yɛlɛ naŋ be te teɛroŋ poɔŋ na? (Kanne wɛlbo 14)
BONSO AŊ BA SEŊ KA N SƆRE NOBA MINE KA BA DE GBƐƐ KO MA?
15. Bo yɛlɛ aŋ ba seŋ ka te e, ka ananso la wala?
15 A be la te kaŋa zaa zieŋ ka te derɛ gbɛɛ korɔ te menne. (Gal. 6:4, 5) Aŋa lɛ na teŋ zanne na, yɛmbaŋna maŋ bɔ la kawane yi a Baabole poɔŋ, ane o Kristabitaaba naŋ kyile zieŋ, a kyɛ derɛ gbɛre. Kyɛ, aseŋ ka te kaara soŋ a ta wa sɔrɔ te taaba ka ba de gbɛɛ ko te. Noba mine na toɔ̃ gaaɛ neɛ kaŋa ba naŋ taa gyeremɛ naŋ e zuluŋ ko zie a te sooroo ka, “Ka hooŋ da la, wala hoŋ da naŋ e a yɛlɛ ŋa poɔŋ?” Noba mine meŋ ba maŋ teɛre yɛlɛ gaa tɔɔre a kyɛ tɔglɔ gbɛɛ na o tɔsoba naŋ de.
16. Bo yɛlɛ la da e a Korinti lantaapuoruu na poɔŋ a kyaare dunni na baŋ maŋ de iri neŋ sareka ko baga nɛne ɔɔbo yɛlɛ? Bo gbɛre aŋ da seŋ ka a Korinti lantaapuoruu noba de kyaare a yɛlɛ ŋa? (1 Korinti 8:7; 10:25, 26)
16 Kristabiiri naŋ da bebe a dɛndɛŋ yuoŋ kɔɔ na saŋa da seŋ ka ba de gbɛre a kyaare dunni ba naŋ de iri neŋ sareka ko baga nɛne ɔɔbo yɛlɛ. Pɔɔl da sɛgɛɛ lɛta ko ba a yelka: ‘Te baŋ ka, bagre zaa ba kyebe, ka ŋmen meŋ zaa ba kyebe a teŋɛzu ka a Naaŋmen yeni na yoŋ naane.’ (1 Kor. 8:4) Yɛlɛ na Pɔɔl naŋ yeli na zuŋ, noba mine da deɛ gbɛre ka ba na toɔ̃ da la dunni na baŋ de iri neŋ sareka ko baga, a maŋ de a nɛne wa koɔrɔ daaŋ na ɔɔ. Ba mine meŋ da nyɛɛŋ ka, ka ba Kristabitaabaŋ nyɛ ba baŋ da a nɛne ŋa a ɔɔrɔ, a na vɛŋeŋ ka ba zoma dɔɔnɔ ba. (Kanne 1 Korinti 8:7; 10:25, 26.) A da be la Kristabie zaa zie ka o de gbɛre ko o meŋɛ. Pɔɔl da ba yelko a Korinti lantaapuoruu noba ka ba derɛ gbɛɛ korɔ ba taaba, kyɛbee a tɔglɔ gbɛɛ na ba taaba naŋ de na. Bonso te kaŋa zaa na “manne la o meŋɛ yɛlɛ ko Naaŋmen.”—Uro. 14:10-12.
17. Ka teneeŋ maŋ tɔglɔ gbɛɛ te taaba naŋ de, boŋ na baŋ pɔge te? Tere yelmannaa kaŋa. (Kaa a fotori.)
17 A yɛlɛ ama taa na baŋ pɔge teŋ bee? Te de gbɛre naŋ seŋ ka te de kyaare zĩĩ poɔ bon-bilii (kyɛbee blood fractions) na manne neŋ a yɛlɛ ŋa. A be la Kristabie zaa zie ka o de gbɛre ka o na de la a zĩĩ poɔ bon-bilii (kyɛbee blood fractions) ŋa, kyɛbee ka o koŋ de a.b A na baŋ eɛ kpeɛŋaa ko te ka te baŋ a yɛlɛ ŋa muni velaa. Kyɛ, a eɛ nimizeɛ ka te kaŋa zaa de gbɛre kyaare a yɛlɛ ŋa. (Uro. 14:4) Ka teneeŋ tɔglɔ gbɛre na te tɔsoba naŋ de, ana toɔ̃ vɛŋeŋ ka te e yɛlɛ naŋ na vɛŋ ka te zoma dɔɔnɔ te. Kyɛ, ka teneeŋ maŋ teɛre Baabole poɔ yɛlɛ gaa tɔɔre a kyɛ derɛ gbɛre, a na vɛŋeŋ ka te e Kristabiiri naŋ kyile. (Hib. 5:14) Tɔɔ, bo saŋa aŋ seŋ ka te sɔre te Kristabitɔ kaŋa naŋ kyile ka o ko te kawane? Ka teneeŋ wa peɛre gbɛre na teŋ boɔrɔ ka te de na yɛlɛ gaa tɔɔre, a kyɛ boɔrɔ sommo a kyaare lɛ teŋ na toɔ̃ de a Baabole sowuli toŋ neŋ toma te gbɛ-de na poɔŋ, lɛ yɛŋ te na baŋ sɔrɛɛ kawane.
Aseŋ ka te menne peɛre yɛlɛ gaa tɔɔre sɛre kyɛ sɔrɔ kawane yire noba zieŋ (Kanne wɛlbo 17)
NAŊ MOƆ̃ NIŊE A BOƆRƆ KAWANE
18. Bo ka Jehoova e ko te?
18 Jehoova ko teŋ sori ka te derɛ gbɛɛ korɔ te menne, lɛ wuleeŋ ka o sage teŋ di. Azuŋ oŋ de o Yelbiri a Baabole ko te. O lɛ ko teŋ zɔmenne naŋ na toɔ̃ soŋ te ka te maŋ teɛre Baabole sowuli yɛlɛ gaa tɔɔre sɛre kyɛ derɛ gbɛre. A yɛlɛ ama zaa wuleeŋ ka Jehoova eɛ te Saa naŋ kaara te zu velaa. (Yeng. 3:21-23) Wala teŋ na toɔ̃ e a de wuli te nimipa?
19. Wala teŋ na toɔ̃ e a vɛŋ ka Jehoova poɔ maŋ pɛlɛ wagre zaa?
19 A maŋ eɛ bidɔgreba zaa boɔbo ka ba biiri baa a wa leɛ noba naŋ kyile, a e yɛmbaŋneba naŋ de popeɛloŋ puoro Jehoova, a kyɛ lɛ sonnɔ ba taaba meŋ. Lɛ neŋ o zu la, Jehoova poɔ zaaŋ maŋ pɛle saŋa na oŋ wa nyɛ ka te eɛ noba naŋ kyile a Kristaaloŋ poɔŋ, a maŋ boɔrɔ kawane, a lɛ derɛ gbɛɛ meŋ naŋ wuli ka te nɔmooŋ.
YIELOŊ 127 The Sort of Person I Should Be (Neɛ Na Aŋ Seŋ Ka N Waa)
a Saŋa kaŋa, a maŋ somaŋ ka Kristabiiri gaa noba naŋ ba puoro Jehoova zie a te peɛre yɛlɛ a kyaare gbɛɛ naŋ seŋ ka ba de a kyaare ba libi-yɛlɛ, baaloŋ saŋ yɛlɛ, kyɛbee yelyobo mine.
b Ka hooŋ boɔrɔ ka ho zanne yɛlɛ yaga kyaare a yelzu ŋa, kanne yɛlɛ naŋ be Nyɛ Zeŋ Laafeɛ Tegitegilɛ! gane na zannoo 39 yelzu bile 5 ane “Yɛlɛ Mine Naŋ Lɛ Bebe” zie na.
c FOTO POƆ YƐLƐ: A lantaapuoruu neŋkpoŋ kaŋa la ko a lantaapuoruu neŋkpoŋ kaŋa naŋ koroo kawane a kyaare sori na oŋ tu a yeli yɛlɛ ba lammo kaŋa zieŋ.