Te Zemmo Ane Te Naaŋ Moɔloo Toma Lammo Yelsɛgree Yelpeɛre Gane
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
SEPTEMBER 4-10
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | EESITER 1-2
“Tɔglɔ Eesiter A Baŋ Ho E Ta Zie”
w17.01 25 wɛl. 11
Ho Na Toɔ̃ Baŋɛɛ Ho E Ta Zie Saŋa Na Hoŋ Wa Tuoro Pigrinyɛ
Ka nobaŋ wa pugiro te yaga zaa kyɛbee a yele te yelsonne yaga zaa, a na baŋ eɛ kpeɛŋaa ko te ka te baŋ te e ta zie. Yɛ vɛŋ ka te zanne Eesiter yɛlɛ ŋa a nyɛ. O da eɛ yɛlɛ naŋ soma saŋa na yɛlɛ naŋ da leɛre o zemmo poɔŋ na. Eesiter da eɛ pɔge naŋ veɛlɛ yaga zaa. Ba da de la bonsuurii ane bonsonne yaga a koo ka o de bɔɔ o meŋɛ aŋa yuoni gbuli. Bebiri zaa, o neŋ a pɔg-saree naŋ be Peerisiya Paaloŋ poɔŋ da maŋ laŋ erɛɛ yɛlɛ. A pɔg-saree ŋa kaŋa zaa da boɔrɔŋ ka ba tage a naa teɛroŋ waneŋ ba menne eŋɛŋ. Kyɛ Eesiter yɛŋ da maŋ wulee noba gyeremɛ, a da maŋ nyɔgrɔ o meŋɛ meŋ. O da eɛ neɛ naŋ baŋ o e ta zie, o da ba zɛgrɛ o meŋɛ meŋ, haali saŋa na a naa naŋ da kaa iruu ka o e o pɔgenaa na.—Eesiter 2:9, 12, 15, 17.
ia 130 wɛl. 15
O Da Iri Zɔɔ Ko La Naaŋmen Noba
Wagre naŋ da wa ta ka Eesiter gaa a naa nimitɔɔre na, ba da kooŋ sori ka o kaa iri bon la bonzaa o naŋ boɔrɔ. Aminekaŋaŋ, ba da boɔrɔŋ ka o kaa iri bonveɛle oŋ na baŋ de bɔɔ o meŋɛ a veɛlɛ yaga zaa. Kyɛ, Eesiter naŋ da baŋ o e ta zie na zuŋ, boma na Heegai naŋ koo na yoŋ la oŋ da deɛ, o da ba lɛ deɛ boma mine poɔ ana boma na eŋɛŋ. (Eesiter 2:15) Aminekaŋaŋ, Eesiter da wa nyɛɛŋ ka, veɛloŋ yoŋ naaneŋ na vɛŋ ka a naa boɔroo; kyɛ oŋ na baŋ o e ta zie, a kyɛ sigri o meŋɛ la yɛlɛ naŋ na vɛŋ ka a naa boɔroo. Teɛroŋ na oŋ da taa na da toreeŋ bee?
w17.01 25 wɛl. 12
Ho Na Toɔ̃ Baŋɛɛ Ho E Ta Zie Saŋa Na Hoŋ Wa Tuoro Pigrinyɛ
Ka teneeŋ baŋ te e ta zie, te na maŋ su la boma a kyɛ maale te menne sori naŋ seŋ neŋ poɔŋ. Te na maŋ erɛɛ te yɛlɛ meŋ sori naŋ seŋ neŋ ane gyeremɛ poɔŋ. Teŋ na zɛgrɛ te menne, a tagra noba teɛroŋ waana neŋ te menne eŋɛŋ la na vɛŋ ka ba nɔŋ te yɛlɛ bee? Ai. Kyɛ teŋ na “waa baaloŋ a e bɔin” la maŋ vɛŋ ka noba nɔŋ te yɛlɛ. (Kanne 1 Piita 3:3, 4; Jer. 9:23, 24) Ka teneeŋ zɛgrɛ te menne te sukyie poɔŋ, te yel-eree na wuliŋ ka te zɛgrɛɛ te menne. Aŋa mannoo poɔŋ, te na baŋ yelee yɛlɛ mine naŋ wuli ka te taaɛ apoɔsoe mine naŋ e a yoŋ, kyɛbee te baŋɛɛ yelsɔglɔ mine neɛzaa naŋ ba baŋ. Kyɛbee a de te yelyaga wuli ka te neŋ te yɔɔmine naŋ derɛ weɛ a lantaapuoruu poɔŋ taaɛ niiloŋ kaŋa naŋ e o yoŋ. Ka te neŋ te taabaŋ wa toɔ̃ e yelkaŋa soŋ zaa, te na baŋ tu la sori kaŋa poɔŋ, a manne a yɛlɛ ka a waa ŋa teneeŋ la waaneŋ a teɛroŋ baŋ toɔ̃ e a yɛlɛ. A yɛlɛ ŋa meŋ poɔŋ, Yezu eɛ ewuli soŋ yaga zaa a ko te. Saŋa na oŋ da be a teŋɛzuŋ na, yɛlɛ na oŋ da yel na kpoŋ zie zaa da be la a Hiburu Sɛgre poɔŋ. O da baŋɛɛ o e ta zie, azuŋ sori na oŋ da maŋ tu kyɛ yele yɛlɛ na da soŋɛɛ o kyɛllekyɛlleba na baŋ baŋ ka yɛlɛ na oŋ wulo na yi la Jehoova zie, kyɛ a da ba e yɛlɛ naŋ yire o meŋɛ teɛroŋ bee yɛŋ poɔŋ.—Gyn. 8:28.
Baabole Poɔ Yelsonne
w22.11 31 wɛl. 3-6
Ho Da Baŋɛɛŋ?
Yelpeɛreba nyɛɛ dɔɔ kaŋa baŋ boɔlɔ Marduka (Nansaalee kɔkɔre poɔŋ ba boɔloo ka Mordecai) Peerisiya kutala mine ba naŋ sɛge yɛlɛ eŋ poɔŋ. A dɔɔ ŋa da eɛ zukaara, aminekaŋaŋ o da eɛ dɔɔ naŋ kaara ba libi-yɛlɛ zu Suusaŋ teŋɛ na poɔŋ. Arthur Ungnad eɛ dɔɔ naŋ baŋ a donɛɛ Sapare sɛŋ takoreŋ yɛlɛ soŋ zaa. O yeleeŋ ka, ka teneeŋ de yɛlɛ na a Baabole naŋ yeli kyaare Mɔɔdekai na biŋ lombori, “yɛlɛ na baŋ sɛge eŋ a kutala ŋa poɔŋ a kyaare Mɔɔdekai na la yɛlɛ yoŋ te naŋ baŋ a kyaaroo.”
A yi yɛlɛ na Ungnad naŋ yeli na puoreŋ, gaŋbanneba mine meŋ leɛrɛɛ yɛlɛ na mine ba naŋ sɛge eŋ a Peerisiya kutala mine poɔŋ a gaaneŋ kɔkɔyobo poɔŋ. A mine la a Persepolis kutala na, ba da nyɛɛ a kutala ŋa a naa Bonnanɛɛ Binzie naŋ da sãã a peɛle a teŋkpɛŋ daŋkyime na. A kutala ŋa wulee yɛlɛ naŋ da erɛ saŋa na Zɛɛgizɛɛs I naŋ da wa piili o naaloŋ diibu na. Yɛlɛ na baŋ sɛge eŋ a kutala poɔŋ be la Elamite kɔkɔre poɔŋ, yoe na mine naŋ be a kutalee ŋa poɔŋ na meŋ be la a Eesiter gane na poɔŋ.
A Persepolis kutala na kpoŋ zie zaa boɔlɛɛ dɔɔ kaŋa baŋ boɔlɔ Marduka yuori. A kutala yeleeŋ ka o da eɛ a naa gaŋsɛgrɛ, a da tonɔ a naayiri naŋ be Suusaŋ saŋa na Zɛɛgizɛɛs I naŋ da dire o naaloŋ na. A kutalee kaŋa yeleeŋ ka, Marduka da eɛ kɔkɔ-leɛrɛ. Yɛlɛ na a kutalee naŋ yeli kyaare Mɔɔdekai na neŋ yɛlɛ na a Baabole naŋ yeli kyaaroo na zaa yi la taa. Mɔɔdekai da eɛ toŋtonɔ naŋ da tonɔ Naa Ahaziirus (Zɛɛgizɛɛs I) naayiri na poɔŋ. O da eɛ neɛ naŋ na baŋ yeli kɔkɔɛ parɛɛ ayi kyɛbee kɔkɔɛ naŋ pare lɛ. Wagre zaa, Mɔɔdekai da maŋ zeŋɛɛ a naayiri naŋ be Suusaŋ na denoɔreŋ. (Eesiter 2:19, 21; 3:3) A naayiri denoɔre ŋa da do la saa yaga zaa, a da veɛlɛ meŋ, beŋ ka a naayiri tontonneba da maŋ zeŋ a tonɔ ba toma.
Yɛlɛ na a kutala naŋ yeli kyaare a dɔɔ na baŋ boɔlɔ Marduka neŋ yɛlɛ na a Baabole naŋ yeli kyaare Mɔɔdekai na yi la taa yaga zaa. Wagre bonyeni poɔŋ baŋ zaa da bebe. Zi-bonyenaa meŋ baŋ zaa da kpeɛrɛ, ba zaa da taaɛ arezi-kpoŋ a naayiri poɔŋ, a kyɛ da lɛ tonɔ a naayiri poɔŋ meŋ. Yɛlɛ na zaa a kutala na ba naŋ tu teŋɛ a nyɛ na naŋ yeli kyaare Marduka na vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka o na la a Mɔɔdekai na naŋ be a Eesiter gane poɔŋ na.
SEPTEMBER 11-17
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | EESITER 3-5
“Sonnɔ Ho Taaba Ka Ba Nyɛrɛ Nimitɔɔre Gaabo”
it-2 431 wɛl. 7
Mɔɔdekai
O Da Zagrɛɛŋ Ka O Gbi-Dumo Heemaŋ Nimitɔɔreŋ. Sɛre ka a yɛlɛ ŋa na e na, Ahaziirus da kaa iree Heemaŋ naŋ da e Agag neɛ ka o e a paaloŋ zaa zukaara. Azuŋ o da yeli ko la noba na zaa naŋ da be a naayiri denoɔreŋ ka ba maŋ kyuli a gbi-dumo Heemaŋ nimitɔɔreŋ. Kyɛ Mɔɔdekai da arɛɛ kpeɛŋaa a yeli ka o koŋ e lɛ. O da yeleeŋ ka o naŋ e Gyuu neɛ zuŋ oŋ koŋ e lɛ. (Es 3:1-4) Mɔɔdekai naŋ da yelka o eɛ Gyuu neɛ na vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ peɛlaaŋ ka o da de la o neŋ Jehoova niiloŋ na tegroŋ yaga zaa. Saŋa kaŋa naŋ pare, a Izerayɛl biiri mine da maŋ toɔ̃ kyuli la naa nimitɔɔreŋ a gbi-dumo, a de wuli a naa gyeremɛ. Kyɛ, Mɔɔdekai da nyɛɛŋ ka, ka o naŋ kyuli a gbi-dumo Heemaŋ nimitɔɔreŋ, a lɛ eebo parɛɛ neɛ naŋ de gyeremɛ korɔ o tɔsoba. (2Sa 14:4; 18:28; 1Nm 1:16) Aminekaŋaŋ, Heemaŋ da eɛ Amɛlek neɛ, azuŋ Mɔɔdekai da ba seŋ ka o gbi-dumo o nimitɔɔreŋ. Jehoova meŋ da yeleeŋ ka zɔɔre be la o neŋ a Amɛlek noba kpakyagaŋ ‘a yi dɔge-tutaa a gɛrɛ o tɔ.’ (Yi 17:16; kanne HEEMAŊ.) Azuŋ, Mɔɔdekai da boɔrɔŋ ka o dire yelmennoŋ korɔ Naaŋmen, kyɛ na-di yɛlɛ zuŋ naane oŋ da zagre ka o gbi-dumo Heemaŋ nimitɔɔreŋ.
it-2 431 wɛl. 9
Mɔɔdekai
Jehoova Da Tu La O Zieŋ A Kyɛ Faa A Izerayɛl Noba. Saŋa na a naa naŋ da biŋ a bege ka ba ko a Gyuu noba zaa naŋ be Peerisiya paaloŋ na. Mɔɔdekai da yeleeŋ ka o taaɛ sagediibu ka, Jehoova la sɛgre yɛlɛ ka Eesiter e pɔgenaa ana saŋa na, a na tu ana sori na poɔŋ kyɛ faa a Gyuu noba. Mɔɔdekai da vɛŋɛɛŋ ka Eesiter baŋ ka o taaɛ ferebo toma naŋ e nimizeɛ yaga. O da yelkooŋ ka o gaa a naa zie a te sɔre sommo. Aneazaa ka a yɛlɛ ŋa eebo na baŋ vɛmeŋ ka Eesiter kɔŋ o nyɔvore, kyɛ o da sagɛɛŋ ka o na eɛ lɛ.—Es 4:7–5:2.
ia 133 wɛl. 22-23
O Da Iri Zɔɔ Ko La Naaŋmen Noba
Saŋa na Eesiter naŋ da woŋ a duoro na, o sukyiri da kyɛrɛɛŋ. O naŋ na nyɔgɛɛ o sagediibu na kpeɛŋaa bee? Dabeɛ̃ da kpɛ oŋ. O da vɛŋɛɛŋ ka Mɔɔdekai baŋ peɛlaaŋ ka dabeɛ̃ kpɛ oŋ. O da leɛteɛrɛɛ Mɔɔdekai bege na a naa naŋ biŋ. Ba da biŋee bege ka, ka neɛŋ kpɛ a naa zie saŋa na a naa naŋ ba boɔloo, o soba na baŋ kɔŋ la o nyɔvore. Kyɛ, ka a naaŋ de o sanlii daŋgbale na tori o soba, lɛ yɛŋ ba koŋ ko o soba. Saŋa na pɔgenaa Vaasitai naŋ da zagre ka o wa a naa zie saŋa na oŋ da toŋboɔloo na, a naa da de la sutuloŋ a zagroo bare ka o ba lɛ e pɔgenaa. Azuŋ, sori bebeŋ ka Eesiter teɛre ka a naa na zoe o nembao bee? Eesiter da yelko la Mɔɔdekai ka, bebie 30 naŋ pare la ŋa ka a naa ba toŋboɔle ma ka N wa o nimitɔɔre! A naa ŋa da eɛ sutuloŋ soba. Azuŋ, oŋ ba toŋboɔle Eesiter oŋ wa o zie aŋa bebie 30 naŋ pare na na baŋ vɛmeŋ ka Eesiter piili teɛrɛ ka a naa ba lɛ nɔŋ o yɛlɛ.—Eesiter 4:9-11.
Yɛlɛ na Mɔɔdekai naŋ da yelko Eesiter na da eŋɛɛ o sagediibu faŋa. O da vɛŋɛɛŋ ka Eesiter baŋ ka, ka o naŋ ba de gbɛre a e yelkaŋa, Jehoova na tu la soyuo kaŋa kyɛ faa a Gyuu noba. Kyɛ aseŋ ka Eesiter teɛre ka ba koŋ e o yelzaa saŋa na baŋ wa dɔgrɔ a Gyuu noba na bee? A yi a yɛlɛ ŋa poɔŋ, Mɔɔdekai da wuleeŋ ka o taaɛ sagediibu naŋ e kpeɛŋaa Jehoova eŋɛŋ. O da baŋɛɛŋ ka Jehoova daaŋ koŋ tere sori ka ba ko O puorebiiri zaa baare kpɛlɛŋkpɛlɛŋ. O da lɛ baŋɛɛŋ ka Jehoova na paalɛɛ O nɔ-ennee zaa. (Joos. 23:14) Azuŋ, Mɔɔdekai da yelko la Eesiter ka: “Kyɛ nembuoŋ baŋ, amineŋ wagre ŋa zuŋ hoŋ nyɛ a naaloŋ arezie ŋa.” (Eesiter 4:12-14) Ho ba nyɛ ka aseŋ ka te tɔglɔ Mɔɔdekai ewuli soŋ ŋa bee? O da dɛlɛɛ Jehoova Naaŋmen kpɛlɛŋkpɛlɛŋ. Lɛ teŋ meŋ dɛle Jehoova bee?—Yeng. 3:5, 6.
Baabole Poɔ Yelsonne
kr 160 wɛl. 14
Te Maŋ Mɔɔrɔŋ Ka Te Taa Apoɔsori A Puoro Naaŋmen
Aŋa lɛ na Eesiter ane Mɔɔdekai naŋ da bebe takoreŋ saŋa naŋ da e na, Jehoova puorebiiri naŋ bebe zenɛ ŋa maŋ mɔɔrɔŋ ka ba taa apoɔsori a puoro Jehoova sori na oŋ boɔrɔ ka te puoroo na. (Eesiter 4:13-16) Ho meŋ na baŋ soŋeŋ ka a yɛlɛ ŋa toɔ̃ nyɛ eebo bee? Ɛɛ. Wagre zaa, ho na baŋ puore sɔrɛɛ Jehoova ka o soŋ ho yɔɔdɔba neŋ ho yɔɔpɔgeba ba naŋ tu sori naŋ ba seŋ neŋ poɔŋ kyɛ nyɔge ba gaaneŋ sɛrɛɛdiibu zie, ka lɛ vɛŋ baŋ dire dɔgɛɛ yaga zaa na. A puoro ŋa taa na baŋ soŋɛɛ ho yɔɔdɔba ane ho yɔɔpɔgeba na naŋ tuoro a yelkpeɛne neŋ a dɔgroŋ ŋa. (Kanne Gyimisi 5:16.) Jehoova maŋ iree a puoro ŋa taa nɔɛ bee? Lɛ na teŋ maŋ zɔɔtoɔ̃ sɛrɛɛdiibu ziiri poɔŋ na vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ peɛlaaŋ ka Jehoova maŋ iree a puoro ŋa taa nɔɛ!—Hib. 13:18, 19.
SEPTEMBER 18-24
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | EESITER 6-8
“Sori Hoŋ Na Baŋ Tu Ka Ho Neŋ Ho Taaba Di Dama Soŋ Zaa”
ia 140 wɛl. 15-16
O Da Eɛ O Yɛlɛ Yɛŋ Poɔŋ, O Da Tarɛɛ Nyaa, A Da Taa Meŋɛ Deterebo Gyogo Meŋ
Eesiter da di la kannyiri a vɛŋ ka bebiri kaŋa lɛ pare sɛre kyɛ oŋ pãã yelko a naa bon na oŋ boɔrɔ. Lɛ da vɛŋɛɛŋ ka Heemaŋ e yɛlɛ naŋ da vɛŋ oŋ kɔŋ o nyɔvore. Teɛre a yɛlɛ ŋa soŋ, Jehoova naaneŋ da vɛŋ ka a naa da gaŋ a koŋ baŋ gbiri bee? (Yeng. 21:1) A ba e seɛlee a Baabole naŋ maŋ eŋnɛ te faŋa ka te di kannyiri a “kyɛnlɛ” Naaŋmen. (Kanne Maika 7:7.) Ka teneeŋ maŋ di kannyiri a kyɛnlɛ Jehoova, te na wa nyɛŋ ka sori na oŋ maŋ tu kyɛ sɛgre yelkpeɛne na teŋ tuoro na maŋ somaŋ yaga zaa a gaŋ lɛ na teŋ da boɔrɔ ka te sɛgre a yɛlɛ na.
O Da De La Nyaa Yeli Neŋ Yɛlɛ
Eesiter pãã da nyɛɛŋ ka a ba seŋ ka o vɛŋ ka a naa di kannyiri kɔɔre; saŋa na baŋ da di a bondirii baare a yiiloŋ saŋa na, a da seŋ ka o yeli a yɛlɛ zaa ko a naa. Kyɛ, sobuo oŋ na tu kyɛ yeli a yɛlɛ? Saŋa na baŋ da di a bondirii baare na, a naa da yuo la a sori koo. A naa da soorooŋ ka o yeli yɛlɛ o naŋ boɔrɔ ka o e koo. (Eesiter 7:2) Eesiter “yɛlɛ yeluu wagre” pãã da taɛ la.
ia 140 wɛl. 17
O Da Eɛ O Yɛlɛ Yɛŋ Poɔŋ, O Da Tarɛɛ Nyaa, A Da Taa Meŋɛ Deterebo Gyogo Meŋ
Leɛ ŋmaa foto ho teɛroŋ poɔŋ, a nyɛ Eesiter naŋ puoro sɔrɔ Naaŋmen o sukyiriŋ sɛre kyɛ yeli a yɛlɛ ŋa ko a naa. O da yeleeŋ ka: “Oo Naa, ka maaŋ nyɛ nɔmmo ho nimitɔɔreŋ, ka naa poɔŋ na pɛle meŋ, N sɔrɔ boŋ ka N nyɛ N nyɔvore, a boɔrɔ ka N noba meŋ nyɛ nyɔvoɛ.” (Eesiter 7:3) Ka hooŋ nyɛ, Eesiter da vɛŋɛɛŋ ka a naa baŋ peɛlaaŋ ka o taaɛ gyeremɛ ko lɛ na oŋ maŋ ŋmaa sɛrɛɛ a kyaare yɛlɛ naŋ soma na. Eesiter neŋ Vaasitai gyogo da ba yitaa fẽẽ zaa. Vaasitai da baŋɛɛ perɛ kyɛ eŋ o serɛ na viiŋ. (Eesiter 1:10-12) Eesiter da ba vɛŋ ka a naa teɛre ka o eɛ dambol-yɛlɛ o naŋ dɛle Heemaŋ zuŋ. Kyɛ, Eesiter da sɔrɛɛ a naa ka o go o ka o ta kɔŋ o nyɔvore.
ia 141 wɛl. 18-19
O Da Eɛ O Yɛlɛ Yɛŋ Poɔŋ, O Da Tarɛɛ Nyaa, A Da Taa Meŋɛ Deterebo Gyogo Meŋ
Yɛlɛ na Eesiter naŋ da sɔre na da tɔ la a naa sukyiri, a kyɛ lɛ vɛŋ ka o noɔre meŋ mãã. Nembuo la taa nyaa a boɔrɔ ka o iri a pɔgenaa nyɔvore? Eesiter da lɛ yeleeŋ ka: ‘Bozuŋ ba koɔre teŋ, maaŋ neŋ N noba, ka ba ko te, a nyuoɔ̃ te a baare te yɛlɛ kpɛlɛŋkpɛlɛŋ. Ka banaŋ da koɔre te aŋa gbaŋgba-dɔba ane gbaŋgba-pɔgeba, N da naŋ taŋɛɛ N noɔre. Kyɛ a saammo ŋa ba seŋ neŋ, bonso, a na de la toɔrɔ waneŋ a naa zuŋ.’ (Eesiter 7:4) Eesiter da uoree a yɛlɛ olo, kyɛ o da yeleeŋ ka ka gbaŋgbaaloŋ poɔ la baŋ da koɔre ba eŋ, o da naŋ taŋɛɛ o noɔre. Kyɛ, ka ba naŋ ko a Gyuu noba zaa, a na de la toɔrɔ kpoŋ waneŋ a naa zuŋ ka o naŋ ba yeli yelzaa.
Eesiter ewuli soŋ ŋa vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka aseŋ ka te maŋ de mɔgloo a poɔ te yelyelii poɔŋ. Ka a naŋ wa fɛre ka ho vɛŋ ka neɛ kaŋa ho naŋ nɔŋ, kyɛbee neɛ kaŋa naŋ taa arezi-kpoŋ baŋ yelnimizeɛ kaŋa o soba naŋ e sori naŋ ba seŋ neŋ poɔŋ, aseŋ ka ho de kannyiri, gyeremɛ, ane mɔgloo a poɔ ho yelyelii na poɔŋ. Ka hooŋ e lɛ, a na soŋɛɛ o soba yaga zaa.—Yeng. 16:21, 23.
Baabole Poɔ Yelsonne
w06 3/1 11 wɛl. 1
Yelnimizeere Naŋ Be A Eesiter Gane Poɔ
7:4—Ka ba naŋ da ko a Gyuu noba zaa, sobuo aŋ da naŋ ‘de toɔrɔ waneŋ a naa zuŋ’? Eesiter da yi la gyeremɛ poɔŋ a vɛŋ ka a naa baŋ ka, ka ba naŋ da koɔre a Gyuu noba eŋ gbaŋgbaaloŋ poɔŋ, lɛ da naŋ soma yaga. Eesiter da tu la a sori ŋa poɔŋ kyɛ vɛŋ ka a naa baŋ toɔrɔ naŋ na wa o zu, ka o naŋ tere sori ka ba ko a Gyuu noba zaa. A waribie 10,000 na Heemaŋ naŋ da eŋ noɔre ka o na ko la a naa na da ba seŋ bon, ka ba naŋ de a manne neŋ libie na a naa naŋ da naŋ nyɛ ka Heemaŋ da koɔre a Gyuu noba zaa eŋ gbaŋgbaaloŋ poɔŋ. Ka ba naŋ da toɔ̃ ko a Gyuu noba zaa, ba da naŋ ko la pɔgenaa Eesiter meŋ.
SEPTEMBER 25–OCTOBER 1
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | EESITER 9-10
“O Da De La Kpeɛ̃o Na Oŋ Taa Na Sonnɔ O Taaba”
it-2 432 wɛl. 2
Mɔɔdekai
Mɔɔdekai da wa leɛrɛɛ Heemaŋ gbɛbɔgriŋ a e a Peerisiya paaloŋ zukaara. A naa da iree o nufentele a koo. A nufentele ŋa oŋ da maŋ de bɛ gama na a naa naŋ da maŋ sɛge a de toɔle ko noba na noɔre. A naa da de la Heemaŋ die deme zaa eŋ Eesiter nuuriŋ, Eesiter meŋ da kaa iree Mɔɔdekai oŋ kaara Heemaŋ die deme na zu. Mɔɔdekai da de la kpeɛ̃o na a naa naŋ koo na a biŋ bege naŋ da ko a Gyuu noba sori ka ba zɔɔ deɛ ba nyɔvoɛ. Saŋa na a Gyuu noba naŋ da woŋ a duoro ŋa, ba da nyɛɛŋ ka a eɛ faabo ane popɛle duoro. A Peerisiya noba kpoŋ zie zaa da wa arɛɛ a Gyuu noba puoriŋ. Azuŋ saŋa na Adar kyuu bebie 13 naŋ da ta na, ana bebiri baŋ da sɛgre biŋ ka ba ko a Gyuu noba zaa, a Gyuu noba da narɛɛ ba menne a kyɛnlɛ ba dɔndɔnne na. Ba da nyɛɛ bege naŋ yi a naa zieŋ ka ba na baŋ zɔɔ deɛ la ba menne, bonso Mɔɔdekai da taaɛ arezi-kpoŋ. Ba da zɔɔ la a zɔɔre lɛɛŋ ka zie te nyaa Suusaŋ teŋɛ na poɔŋ. A Gyuu noba da toɔ̃ ko la ba dɔndɔnne naŋ ta 75,000 naŋ da be a Peerisiya Paaloŋ zaa, ba da ko la Heemaŋ biiri pie na meŋ. (Es 8:1–9:18) Mɔɔdekai da yelko la Eesiter ka ba de a Adar kyuu na bebie 14 ane 15 daare ka a e tigri bebie. Ana tigri daare na, ba na maŋ nyagnaŋ a dire bondirii, a derɛ kyɔɔtaare korɔ taa ane nandaaneba. Eesiter da sagɛɛŋ ka ba maŋ e lɛ, azuŋ ba da wa boɔlɛɛ a lɛ bebie na ka “Puurim.” A Gyuu noba meŋ da sagɛɛŋ, a da yelko ba biiri zaa ane noba na zaa naŋ de ba menne wa poɔ ba eŋɛŋ na ka ba meŋ dire a tigri ŋa. Mɔɔdekai da taaɛ arezi-kpoŋ a Peerisiya paaloŋ poɔŋ, a naa yoŋ la da do saa gamoo. Naaŋmen noba na da wulooŋ gyeremɛ yaga, o meŋ da mɔɔrɛɛ o mɔɔbo zaa a kaara ba zu velaa.—Es 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.
it-2 716 wɛl. 5
Puurim
Bon Nanso Baŋ Da Maŋ Dire A Tigri Ŋa. Gaŋbanneba mine yeleeŋ ka a Puurim Tigri na a Gyuu noba naŋ dire zenɛ na ba e ŋmenpuore tigri. Bonso noba naŋ dire a tigri ŋa maŋ de la ba menne eŋ yɛlɛ naŋ ba seŋ neŋ poɔŋ. Kyɛ lɛ naane ka a Gyuu noba da maŋ erɛ saŋa na baŋ da piili a tigri ŋa diibu na. Eesiter neŋ Mɔɔdekai da puoree a yelmeŋɛ Naaŋmen Jehoova. Ba da maŋ diree a tigri ŋa a de eŋnɛ Jehoova gyeremɛ. Jehoova la da soŋ a Gyuu noba baŋ toɔ̃ nyɛ faabo yi ba dɔndɔnne nuuriŋ. Te na baŋ yelee lɛ bonso, Mɔɔdekai naŋ da boɔrɔ ka o de puoruu naŋ seŋ neŋ korɔ Jehoova zuŋ ka Heemaŋ da boɔrɔ ka o ko a Gyuu noba zaa. Aminekaŋaŋ, Heemaŋ da eɛ Amɛlek neɛ. Jehoova da yelko la a Izerayɛl biiri ka ba ko a Amɛlek noba zaa. Mɔɔdekai da de la a bege ŋa tonɔ neŋ toma, azuŋ oŋ da zagre ka o kyuli a gbi-dumo Heemaŋ nimitɔɔreŋ. (Es 3:2, 5; Yi 17:14-16) Ane meŋ, yɛlɛ na Mɔɔdekai naŋ da yelko Eesiter na vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka, kpeɛ̃o kaŋa naŋ gaŋ nensaalaa kpeɛ̃o la da faa a Gyuu noba. (Es 4:14) Eesiter naŋ da leŋ noɔre sɛre kyɛ kpɛ a naa zie a te sɔroo ka o wa di bondirii na wuleeŋ ka o da boɔrɛɛ Naaŋmen sommo.—Es 4:16.
cl 101-102 wɛl. 12-13
“Yɛ Tɔglɔ Naaŋmen” A Kyaare Lɛ Na Yɛŋ Maŋ De Yɛ Kpeɛ̃o Tonɔ Neŋ Toma Na
Jehoova kaa iree zukaareba ka ba derɛ weɛ a Krista lantaapuoruu poɔŋ. (Hiburu 13:17) A dɔba ŋa naŋ kyile ŋa maŋ de la kpeɛ̃o na Naaŋmen naŋ ko ba na sonnɔ a kyɛ kaara Naaŋmen peere na zu velaa zaa. Apoɔsoe na baŋ taa aŋa lantaapuoruu nembɛrɛ na wuleeŋ ka ba dire kpeɛ̃o ba Kristabitaaba zuŋ bee? Akai! A lantaapuoruu nembɛrɛ seŋ ka ba sigri ba menne a taa teɛroŋ naŋ soma a kyaare apoɔsoe na baŋ taa a lantaapuoruu poɔŋ na. (1 Piita 5:2, 3) A Baabole yelko la zukaareba zaa ka: “Yɛ kaara a Naaŋmen puoruu laŋne deme velaa. Bana la ka O faa ne O meŋɛ Bidɔɔ zĩĩ.” (Toma 20:28) A sɛgre ŋa vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka a eɛ nimizeɛ ko a lantaapuoruu nembɛrɛ ka ba wulo a peere kaŋa zaa nɔmmo.
Te de a yelmannaa ŋa wuli a muni. Te de ka ho zɔmeŋɛ kaŋa naŋ peɛle bo de la bonkaŋa o naŋ nɔŋ yaga zaa a ko bo ka ho kaara. Hooŋ meŋɛ baŋɛɛŋ ka ho zɔmeŋɛ na da la a bon da tuo. Ka lɛ ho koŋ mãã ho meŋɛ a kaara a bon velaa zaa bee? Ba de la noba naŋ be a lantaapuoruu poɔŋ manne neŋ peere. (Gyɔɔn 21:16, 17) Lɛ neŋ o zu la, Naaŋmen kaa iree a lantaapuoruu nembɛrɛ a de bonkaŋa naŋ e nanee yaga zaa a ko ba ka ba kaara o zu. Jehoova nɔŋ la o peere na yɛlɛ yaga zaa. O nɔŋɛɛ ba yɛlɛ haali, azuŋ oŋ de o Bidɔɔ yeni Yezu Krista zĩĩ naŋ e forifori na da ne ba. Jehoova da la o peere na daa naŋ e tuo. A lantaapuoruu nembɛrɛ naŋ sigri ba menne maŋ teɛrɛɛ a yɛlɛ ŋa, azuŋ ba maŋ wulee Jehoova peere na nɔmmo.
Baabole Poɔ Yelsonne
w06 3/1 11 wɛl. 4
Yelnimizeere Naŋ Be A Eesiter Gane Poɔ
9:10, 15, 16—Aneazaa ka sori da bebe ka a Gyuu noba wore ba dɔndɔnne na baŋ da ko na bondaaŋ boma gaa, kyɛ bonso baŋ da zagre ka ba e lɛ? Lɛ na baŋ da e na wuleeŋ ka yɛlɛ naŋ da fɛre ba la ka ba zɔɔ deɛ ba nyɔvoɛ. Kyɛ ba da ba boɔrɔ boma naŋ na vɛŋ ka ba e bondaaneba.
OCTOBER 2-8
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | JOOB 1-3
“Naŋ Moɔ Niŋe A Wulo Nɔmmo Naŋ E Zuluŋ Korɔ Jehoova”
w18.02 6 wɛl. 16-17
Tɔglɔ Noowa, Daaniel, Ane Gyoob Sagediibu Na Ane Lɛ Na Baŋ Da Sagra Noɔre Na
Yelkpeɛne na Gyoob naŋ da tuore. Yɛlɛ naŋ da pɔge Gyoob da eɛ a yoŋ. Sɛre oŋ na tuore a pigrinyɛ ŋa, ona da la ‘dɔɔ naŋ de yuori yaga zaa a gaŋ dɔbɔ na naŋ da be a donɛɛ Sapare sɛŋ na.’ (Joob 1:3) O da eɛ bondaana, ka noba yaga da bamoo, a da koroo gyeremɛ yaga zaa meŋ. (Joob 29:7-16) Aneazaa ka Gyoob da taaɛ a boma ŋa zaa, kyɛ lɛ da ba vɛŋ ka Gyoob piili zɛgrɛ o meŋɛ, kyɛbee a teɛre ka Naaŋmen yɛlɛ ba fɛroo o zemmo poɔŋ. Ka hooŋ kaa a Baabole poɔŋ, Jehoova da boɔlɛɛ Gyoob ka, “N toŋtonɔ.” Jehoova da lɛ yeleeŋ ka: “O eɛ dɔɔ naŋ e yelmeŋɛ soba, a zoro Naaŋmen a kyɛ kyiire yelfaare meŋ.”—Joob 1:8.
Wagre fẽẽ kaŋa kpakyagaŋ, Gyoob zemmo da leɛrɛɛŋ wieoŋ lɛ. O da kɔŋ la o bandaaŋ boma na zaa, o da ba lɛ taa bonzaa, ka eŋkyoɔre meŋ da kpɛ o yaga zaa. Te baŋɛɛŋ ka a yosããna Setaana la da vɛŋ ka a yɛlɛ ŋa zaa da pɔge Gyoob. Setaana da ŋma la zirii dɔgle Gyoob ka, boma na Naaŋmen naŋ koroo na zuŋ oŋ puoroo. (Kanne Joob 1:9, 10.) Jehoova da ba iri o niŋe a yi yɛlɛ na Setaana naŋ da yeli na eŋɛŋ. Kyɛ, o da yuo la sori ko Gyoob ka o wuli ka o sereŋ diree yelmennoŋ koroo. Jehoova da boɔrɔŋ ka Gyoob de o yel-eree wuli ka o yi la o sukyiri zaa poɔ a puoroo.
w19.02 5 wɛl. 10
Naŋ Dire Yelmennoŋ Korɔ Jehoova!
A yɛlɛ ŋa neŋ a zu ka Setaana yeli kyaare te kaŋa zaa. Sobuoŋ ka ho nu poɔ a yɛlɛ ŋa poɔŋ? A yi sori kaŋa poɔŋ na, Setaana yeleeŋ ka ho sereŋ ba nɔŋ Jehoova Naaŋmen. O lɛ yeleeŋ ka, ka hooŋ tuore yelkpeɛne, ho na barɛɛ Jehoova puoroo kyɛ toɔ̃ faa ho meŋɛ. A kyɛ lɛ yeli meŋ ka, ho ba e neɛ naŋ dire yelmennoŋ zaa a korɔ Jehoova! (Joob 2:4, 5; Yel. 12:10) Bo teɛroŋ hoŋ taa kyaare a yɛlɛ ŋa? A beɛrɛ boŋ bee? Kyɛ hooŋ leɛteɛre a yɛlɛ ŋa soŋ a nyɛ: Jehoova dɛle boŋ yaga zaa, azuŋ oŋ ko bo apoɔsori kaŋa naŋ e kpoŋ. Jehoova ko la Setaana sori ka o pigri te yelmennoŋ na a nyɛ. Jehoova taaɛ sagediibu ka ho na baŋ diree yelmennoŋ a koroo, a de wuli ka Setaana eɛ ziri-ŋmaara. O eŋɛɛ noɔre meŋ ka o na soŋ boŋ ka ho toɔ̃ e lɛ. (Hib. 13:6) A Soobu Kpeɛ̃o Zaa Daana dɛle boŋ ka ho na baŋ diree yelmennoŋ a koroo. Ho nyɛɛ bon nanso a naŋ e nimizeɛ yaga zaa ka te nyɔge te yelmennoŋ na kpeɛŋaa? Ka teneeŋ dire yelmennoŋ korɔ Jehoova, a maŋ vɛmeŋ teŋ wuli ka Setaana eɛ ziri-ŋmaara. Lɛ maŋ vɛmeŋ ka te Saa yuori na pɛgeyi, a kyɛ lɛ wuli meŋ ka te arɛɛ o naaloŋ diibu na puoriŋ. Azuŋ, wala hoŋ na toɔ̃ e a maaleŋ dire yelmennoŋ yaga zaa korɔ Jehoova?
Baabole Poɔ Yelsonne
w21.04 11 wɛl. 9
Yɛlɛ Teŋ Na Baŋ Zanne Yi Yezu Yelyaga Baaraa Na Poɔŋ
Bo yɛlɛ ka Yezu da yeli? Aŋ da kyɛre fẽẽ ka Yezu kpi na, o da de la kɔkɔkpeɛŋaa a yelka: “N Naaŋmen, N Naaŋmen, bonso, ka ho gyɛ ma bare?” (Mat. 27:46) A Baabole ba wuli bon nanso ka Yezu da yeli a yɛlɛ ŋa. Kyɛ, bo ka Yezu yelbie ŋa wulo te? A yelkaŋa la ŋa, Yezu yelbie na da vɛŋɛɛŋ ka daŋyelbo naŋ be Yieme 22:1 na nyɛ eebo. Ane meŋ, Yezu yelbie na da wuleeŋ ka Jehoova da ba “maale goore” gyeere o Bidɔɔ na. (Joob 1:10) Yezu meŋɛ da baŋɛɛŋ ka o Saa iruuŋ eŋ o dɔndɔnne nuuriŋ kpɛlɛŋkpɛlɛŋ, ka lɛ na vɛŋ ka ba pigruu nyɛ a te ta lɛ zaa ba naŋ boɔrɔ. Nensaalaa zaa kyebe a daaŋ tuore pigrinyɛ na Yezu naŋ da tuore na zaa. Kyɛ lɛ yoŋ naane, yɛlɛ na Yezu naŋ da yeli na vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka o da ba e yelfaa zaa naŋ seŋ ka ba ko o.
OCTOBER 9-15
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | JOOB 4-5
“Kaara Ho Meŋɛ Soŋ A Yi Duoro Naŋ Na Baŋ Bɛnle Bo Eŋɛŋ”
it-1 713 wɛl. 11
Eelifaz
2. Gyoob zɔmenne bata na kaŋa. (Jb 2:11) O da eɛ Teemaŋ neɛ. Aminekaŋaŋ, o da eɛ Eesɔ bidɔɔ dɛndɛŋ soba na yaaŋaa. Lɛ wuleeŋ ka o da eɛ Aboraham yaaŋaa na kaŋa. O da eɛ Gyoob meŋ dɔgrɔ, kyɛ o neŋ Gyoob dɔgree na da eɛ tɔɔre. Eelifaz neŋ o yaane na da maŋ de la yɛŋ na ba naŋ taa na zɛgrɛ neŋ ba menne. (Jr 49:7) A yi Gyoob “mɔgleba” bata na zaa poɔŋ, a waa ŋa Eelifaz la da de yuori yaga zaa, onaŋ meŋ da yeli yɛlɛ yaga. Lɛ wuleeŋ ka aminekaŋaŋ, onaŋ da kore ba zaa. A yi a nɔkpeɛne ba naŋ da ŋmɛ gbɛre bota na zaa poɔŋ, onaŋ maŋ daŋ de weɛ a yeli yɛlɛ.
w05 9/15 26 wɛl. 2
Zagre Teɛroŋ Faare Bare!
Eelifaz da teɛrɛɛ yelnyɛ kaŋa o naŋ da nyɛ, o da yeleeŋ ka: ‘Beŋ la ka maleke kaŋa wa pare N niŋesogɔ, ka N eŋɛ kɔɔloŋ iri are. Oŋ are bɔin, kyɛ N ba toɔ̃ nyɛ o waaloŋ. Waaloŋ kaŋaŋ daaŋ be N niŋesogɔŋ, ka zie e siriti. Beŋ la maŋ woŋ kɔkɔre naŋ yele.’ (Joob 4:15, 16) Maleke buo soba la a da yeli yɛlɛ ko Eelifaz a leɛre o teɛroŋ lɛ? A potu-yɛlɛ na a maleke naŋ da yeli na vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka a maleke ŋa da ba e Naaŋmen maleke-sonne na kaŋa. (Joob 4:17, 18) Malekefaa kaŋa la da yeli yɛlɛ ko Eelifaz. Ka lɛ naane, bonso ka Jehoova da yeli Eelifaz ane o zɔmenne bayi na nimiri yɛlɛ ko ba, a kyɛ lɛ yeli ka yɛlɛ na baŋ yeli na eɛ zirii? (Joob 42:7) Azuŋ nɔkpeɛne zaa kyebe ka, Eelifaz da vɛŋɛɛŋ ka a malekefaa ŋa yelyaga na nyɛ kpeɛ̃o o zuŋ. Yɛlɛ na Eelifaz naŋ da yeli na da wuleeŋ ka o da ba taa Naaŋmen teɛroŋ fẽẽ zaa.
w10 2/15 19 wɛl. 5-6
Zagre Setaana Zirii Yelyaga Na Bare
Setaana da tu la Eelifaz naŋ da e Gyoob zɔmenne bata na kaŋa zieŋ kyɛ yelka, nensaaleba eɛ bambaalba naŋ ba taa teɛretɔ zaa. O da yeleeŋ ka nensaaleba “kpeɛrɛɛ yage deriŋ.” A da lɛ yelko Gyoob ka: “[Nensaaleba] munpiilee be la tane poɔŋ, baŋ maŋ ŋmore ba aŋa pɛmpɛlaa. Ba maŋ ŋmarebaŋ puropuro ayi beguo a gɛrɛ zimaanee. Ba maŋ wɛŋ a gɛrɛ wagre zaa, kyɛ neɛzaa ba maŋ kyɛllɛ beŋ.”—Joob 4:19, 20.
Ka hooŋ kaa a Baabole poɔŋ, saŋa kaŋa, o maŋ de teŋ manne neŋ “yagraa dogre.” Lɛ wuleeŋ ka te waa ŋa yuori ba naŋ de yage maale neŋ. (2 Kor. 4:7) Te naŋ e noba naŋ ba pɛgeyi a nyɛ faaloŋ yi Adama zieŋ na meŋ zuŋ, te eɛ bambaalba. (Uro. 5:12) Ka Jehoova sommo naane, Setaana na dɔgre teŋ haali. Kyɛ Jehoova yeleeŋ ka o na soŋɛɛ Kristabiiri. Aneazaa ka te eɛ bambaalba, kyɛ te eɛ neŋtegrɛ Naaŋmen nimitɔɔreŋ. (Aiz. 43:4) Kyɛ lɛ yoŋ naane, Jehoova maŋ de la o vooroŋ soŋ na ko noba naŋ sɔroo na. (Luk. 11:13) Jehoova vooroŋ soŋ na na baŋ ko teŋ “kpeɛ̃o ŋa naŋ ba taa mannoo,” ka lɛ vɛŋ ka te toɔ̃ are dɔgroŋ zaa Setaana naŋ na de waneŋ te zuŋ. (2 Kor. 4:7; Fil. 4:13) Ka teneeŋ kyaare a Dɛɛvul, “a taa a . . . [sagediibu] kpeɛŋaa,” Naaŋmen na vɛmeŋ ka te are kpeɛŋaa a kyɛ eŋ te faŋa meŋ. (1 Pit. 5:8-10) Azuŋ, a ba seŋ ka te zoro Setaana a Dɛɛvul.
Go Ho Meŋɛ A Yi Duoro Naŋ Na Baŋ Bɛnle Bo Eŋɛŋ
● Maŋ peɛre baŋ zie a duoro naŋ yi ane yɛlɛ naŋ be a duoro poɔŋ velaa
Yɛlɛ a Baabole naŋ yeli: “Yɛ maŋ tegre yelzaa nyɛ.”—1 Tɛsalonika 5:21.
Aminekaŋaŋ, ho woŋee duoro ba naŋ moɔlaa gbɛɛ yaga, ka noba yaga meŋ baŋaa. Kyɛ, sɛre hoŋ na sage a duoro di kyɛbee a de a toɔle ko neɛ kaŋa na, aseŋ ka ho peɛre soŋ a nyɛ ka a duoro sereŋ eɛ yelmeŋɛ bee. Sobuo hoŋ na baŋ tu kyɛ e lɛ?
Soore ho meŋɛ ka, ‘Zie na a duoro ŋa naŋ yi na be la dɛlebo bee? Duori-enneba ane nensaaleba yelsɛgree mine maŋ leɛrɛɛ duoro mine, ka lɛ na vɛŋ ka ba nyɛ libie kyɛbee a de wuli ka ba paati na baŋ are o puoriŋ na yeltaree somaŋ. Maŋ de duoro na hoŋ woŋ na manne duori-enneba mine meŋ duoro ba naŋ terɛ a nyɛ. Saŋa mine, a yi ba bammo poɔŋ, ho zɔmenne na toɔ̃ de la zirii duoro a toɔle ko bo a tuuro email zuŋ, kyɛbee intanɛt dama diibu ziiri zuŋ. Azuŋ, sɛre hoŋ na sage duoro zaa a di na, maŋ mɔɔ a kyɛ peɛre baŋ zie na meŋɛ a duoro naŋ yire.
Soore ho meŋɛ ka, ‘Yɛlɛ na naŋ be a duoro ŋa poɔŋ eɛ yɛlɛ naŋ sereŋ erɛ a kyɛ e yelmeŋɛ meŋ bee?’ Kaa nyɛ ka bebie na ba naŋ yeli a yɛlɛ na sereŋ toreeŋ, a kyɛ e yelmeŋɛ meŋ bee? Kyɛbee yɛlɛ mine bee boma na mine ba naŋ boɔle a duoro poɔŋ na sereŋ bebeŋ meŋɛmeŋɛ bee? Mɔɔrɔ ka ho nyɛ sieree naŋ sereŋ wuli ka yɛlɛ na baŋ yele na eɛ yelmeŋɛ. Kaara ho meŋɛ soŋ saŋa na a duori-ennɛ naŋ tu sori kaŋa poɔŋ a kyɛ vɛŋ ka yelkaŋa naŋ e yelkpoŋ yaga zaa wa e yɛlɛ naŋ e mɔlɔ lɛ. Kyɛbee ka a duori-ennebaŋ boɔrɔ ka ho woŋ a duoro a de gbɛre a e yelkaŋa.
Baabole Poɔ Yelsonne
w03 5/15 22 wɛl. 5-6
Are Kpeɛŋaa, Zo A Nyɔvore Zogaŋtaa Zoobu Te Ta A Baaraa
Te yɔɔmine naŋ be a donɛɛ lombori zaa na toɔ̃ soŋ teŋ ka te are kpeɛŋaa a yelmeŋɛ poɔŋ. A eɛ maaloo yaga ka te taa te yɔɔmine naŋ taa nɔmmo a be a donɛɛ lombori zaa. (1 Piita 2:17) Te meŋ na baŋ soŋɛɛ te yɔɔmine ka ba are kpeɛŋaa.
Hooŋ nyɛ yɛlɛ na Gyoob naŋ da maŋ e a de sonnɔ o taaba. Eelifaz da waɛŋ ka o dii Gyoob sukyiri, kyɛ o da leɛ yelee yɛlɛ naŋ sãã Gyoob poɔ yaga. Kyɛ Eelifaz meŋɛ gba da yeleeŋ ka: “Ho yelbie nyɔgrɛɛ noba naŋ lere baŋ are, hoŋ eŋ dumo naŋ bale kpeɛ̃o.” (Joob 4:4) Wala teŋ meŋ na toɔ̃ e a erɛ a yɛlɛ ŋa? A eɛ te kaŋa zaa ferebo toma ka te sonnɔ te yɔɔdɔba ane te yɔɔpɔgeba, ka ba dire kannyiri Naaŋmen puoruu toma na poɔŋ. Saŋa na te ne ba naŋ wa laŋ erɛ yɛlɛ na, te na baŋ de la a yelbie ŋa toŋ neŋ toma: “Eŋ nuuri naŋ bale kpeɛ̃o, a vɛŋ ka dumo naŋ bale are kpeɛŋaa.” (Aizeeya 35:3) Azuŋ, ho na baŋ de biŋee ho nimitɔɔreŋ ka ho maŋ eŋ ho Kristabitaaba faŋa saŋa zaa ho ne ba naŋ wa nyɛ taa. (Hiburu 10:24, 25) Ka hooŋ maŋ yi ho sukyiri zaa poɔŋ, a pugi ba, a puore ba bareka neŋ mɔɔbo na baŋ mɔɔrɔ ka ba pɛle Jehoova poɔ na, a na toɔ̃ soŋ baŋ ka ba are kpeɛŋaa a zo a nyɔvore zogaŋtaa zoobu te ta a baaraa.
OCTOBER 16-22
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | JOOB 6-7
“Wala Aŋ Seŋ Ka Ho E Ka Zemmo Yɛlɛŋ Wa E Tuo Yaga Zaa Ko Bo?”
w06 3/15 14 wɛl. 10
Yelnimizeere Naŋ Be A Gyoob Gane Poɔ
7:1; 14:14—Bo la a “tonkpeɛne bebie” na kyɛbee a “tonkpeɛne wagre” na Gyoob naŋ yeli o yɛlɛ na? Yelkpeɛne na Gyoob naŋ da tuoro yaga zaa na da vɛŋɛɛŋ oŋ nyɛ ka zemmo eɛ kpeɛŋaa yaga. Aŋa ba naŋ ko neɛ toma oŋ toŋ lɛɛŋ a te bale o zaa. (Joob 10:17) Nensaalaa zaa kyebe a na baŋ zo yi kũũ poɔŋ. Ka neɛŋ wa kpi, ba maŋ de oŋ te uuŋ o yaa poɔŋ. Azuŋ, a yi wagre na neɛ naŋ kpi baŋ de o te uuŋ a te ta saŋa na baŋ na leɛ seŋoo ka o iri yi kũũni poɔŋ na eɛ yɛlɛ naŋ na pɔge nensaalaa zaa. Azuŋ ka Gyoob da yelka a waa ŋa tonkpeɛŋaa ba naŋ fere neɛ ka o toŋ.
w20.12 16 wɛl. 1
“Jehoova . . . Maŋ Dii La Noba Na Enne Naŋ Kyoɔre Na Sukyie”
SAŊA MINE, te na maŋ teɛrɛɛ lɛ nyɔvore naŋ e ŋmaa ane lɛ te nyɔvoɛ bebie naŋ paale neŋ “toɔrɔ.” (Joob 14:1) Azuŋ, a ba e seɛlee saŋa mine te enne naŋ maŋ kyoɔre. Takoreŋ saŋa na, Jehoova puorebiiri mine enne da maŋ kyoɔreŋ. Ba mine gba da maŋ boɔrɔŋ ka ba kpi. (1 Nam. 19:2-4; Joob 3:1-3, 11; 7:15, 16) Kyɛ, a yi ana yɛlɛ na zaa poɔŋ, Jehoova Naaŋmen da maŋ dii la ba sukyie, a kyɛ eŋ ba faŋa meŋ. Ba sɛgɛɛ ba yɛlɛ na eŋ a Baabole poɔŋ ka te zanne yelkaŋa yi be, a kyɛ lɛ dii te sukyie meŋ.—Uro. 15:4.
g 1/12 16-17
Saŋa Na Ho Eŋɛ Naŋ Wa Kyoɔre Hoŋ Boɔrɔ Ka Ho Iri Ho Nyɔvore
Aneazaa ka saŋa kaŋa te na baŋ tuoree yelkpeɛne mine ka lɛ vɛŋ ka te teɛre ka te ba lɛ taa teɛretɔ zaa. Kyɛ, teɛre baŋ ka, a ba e ho yoŋ. Neɛzaa naŋ be a teŋɛ ŋa zuŋ tuoree yelkpeɛŋaa kaŋa zenɛ ŋa. A Baabole yeleeŋ ka: “Te baŋ ka, a wa ta zenɛ, a Naaŋmen bon-iri zaa kono hiine la aŋa pɔge poɔ naŋ beɛrɛ bidɔge poɔ.” (Urom 8:22) Yelmeŋɛ la, ka hooŋ de ho teɛroŋ eŋ yɛlɛ naŋ erɛ pampana na eŋɛŋ, ho na teɛreŋ ka yɛlɛ na hoŋ tuoro na daaŋ koŋ gaa kyɛ bare bo zaa. Kyɛ ka hooŋ di kannyiri ka wagre pare, ho na wa nyɛŋ ka, yɛlɛ na piili seɛrɛŋ fẽẽfẽẽ fẽẽfẽẽ. Kyɛ, bo yɛlɛ hoŋ na baŋ e pampana ka a soŋ bo?
Yeli yɛlɛ naŋ ferebo na ko ho zɔmeŋɛ kaŋa naŋ kyile kyɛ hoŋ dɛloo yaga zaa. A Baabole yeleeŋ ka: “Zɔmeŋɛ maŋ tarɛɛ nɔmmo wagre zaaŋ. Ba maŋ dɔgɛɛ babie meŋ dɔgɛɛ daare sommo zuŋ.” (Yeng Yelibie 17:17) Gyoob da eɛ dɔɔ naŋ e sontuuro ka a Baabole yeli o yɛlɛ. Saŋa na oŋ da tuoro yelkpeɛne yaga zaa na, o da yuo la o sukyiri a yeli yɛlɛ na naŋ dɔɔnoo na ko o taaba. O da yelka, ‘N nyɔrɛɛ N nyɔvore,’ o da lɛ yeleeŋ ka: “N na muurɛɛ N muuroo zaa. N na yelee yɛlɛ N nyɔvore awommo poɔŋ.” (Joob 10:1) Ka teneeŋ yuo te sukyie a yeli yɛlɛ naŋ dɔɔnɔ te na a ko te taaba, a maŋ vɛmeŋ ka te eŋɛ mãã. A maŋ soŋ teŋ meŋ teŋ lɛ taa teɛroŋ yuo kaŋa a kyaare yelkpeɛne na te naŋ tuoro na.
Yuo ho sukyiri a yeli yelzaa naŋ ferebo a ko Naaŋmen puoro poɔŋ. Noba mine maŋ teɛreŋ ka, puoro eɛ yɛlɛ naŋ maŋ baare te teɛroŋ poɔŋ yoŋ. Kyɛ, a Baabole vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ peɛlaaŋ ka, Naaŋmen maŋ kyɛllɛ wonee te puoro. Yieme 65:2 boɔlɛɛ Jehoova Naaŋmen ka “Soba na naŋ kyɛllɛ wono puoro.” 1 Piita 5:7 yelka: “O taaɛ ho yɛlɛŋ.” Gbɛɛ yaga, a Baabole maŋ eŋnɛ teŋ faŋa ka te dɛle Naaŋmen kpɛlɛŋkpɛlɛŋ. Aŋa mannoo poɔŋ, nyɛ lɛ a Baabole sɛgre mine naŋ yeli:
“Dɛle Jehoova neŋ ho sukyiri zaa, ta dɛle ho meŋɛ yɛlɛ bammo. De o poɔ ho yel-eree zaa poɔŋ, o na vɛmeŋ ka ho soe zaa tori.”—YENG YELIBIE 3:5, 6.
“[Jehoova] na paalɛɛ noba na naŋ zoroo na yelboɔree. O na woŋee ba kuori meŋ a faa ba.”—YIEME 145:19.
“Kyɛ bon naŋ so ka te ba taa dabeɛ̃ Naaŋmen niŋesogɔ la, ka tenee wa sɔre bonzaa naŋ tu O poboɔbo, O maŋ kyɛlle woŋ la.”—1 GYƆƆN 5:14.
“Jehoova neŋ neŋfaare be la taa tɔɔreŋ, kyɛ o maŋ woŋee sontuuribo puoro.”—YENG YELIBIE 15:29.
Ka hooŋ tu puoro eŋɛ a kyɛ vɛŋ ka Naaŋmen baŋ yelkpeɛne na zaa hoŋ tuoro, o na soŋ boŋ yaga zaa. A lɛ zuŋ ka a Baabole maŋ eŋnɛ te faŋa ka te “dɛloo wagre zaa . . . Yɛ yeli yɛ sukyie poɔ yɛlɛ zaa koo.”—Yieme 62:8.
Baabole Poɔ Yelsonne
w20.04 16 wɛl. 10
Maŋ Kyɛlle Woŋ, A Zanna, A Kyɛ Wulo Ho Taaba Nimibaaloŋ Meŋ
Ka teneeŋ taa yelwoŋtaa a ko taa, lɛ wuleeŋ ka te tɔglɛɛ Jehoova. Mɔɔrɔ ka ho baŋ ho yɔɔdɔba ane ho yɔɔpɔgeba velaa. Vɛŋ ka ho ne ba maŋ di dama a lammo piiluu ane o baaroo saŋa. Ho ne ba na baŋ laŋ toŋɛɛ toma a naaŋ moɔloo poɔŋ, kyɛbee ka ho toŋboɔle ba ka ba wa ho die a wa di bondirii. Ka hooŋ e lɛ, ho na wa nyɛŋ ka te yɔɔpɔge kaŋa hoŋ teɛre ka o ba taa zɔmennoŋ gyogo eɛ neɛ naŋ zoro vi. Kyɛbee te yɔɔdɔɔ kaŋa hoŋ teɛre ka o taaɛ bombɔ-gaŋne gyogo eɛ neɛ naŋ taa saannoŋ gyogo. Kyɛbee booree deme mine hoŋ maŋ nyɛ ka wagre zaa ba daaŋ ba wa a lammozie wieoŋ eɛ noba naŋ tuoro dɔgroŋ. (Joob 6:29) Yelmeŋɛ la, a ba seŋ ka te e noba naŋ ‘derɛ te nuuri eŋnɛ noba yɛlɛ poɔ.’ (1 Tim. 5:13) Kyɛ, a somaŋ ka te baŋ yelkaŋa a kyaare te yɔɔdɔba ane te yɔɔpɔgeba, ane yɛlɛ na baŋ tuore ba zemmo poɔŋ ka lɛ vɛŋ baŋ taa gyogri mine.
OCTOBER 23-29
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | JOOB 8-10
“Naaŋmen Yelmeŋɛ Nɔmmo Na Maŋ Go Teŋ Yi Setaana Zirii Na Eŋɛŋ”
w15 7/1 12 wɛl. 3
Te Sereŋ Na Baŋ Pɛlɛɛ Naaŋmen Poɔ Bee?
Gyoob da tuoree yelkpeɛne yaga zaa o zemmo poɔŋ. Gyoob yɛŋ teɛroŋ poɔŋ, a da ba seŋ ka o tuore ana yelkpeɛne na. Kyɛ, teɛroŋ na Gyoob naŋ da taa na da ba tori. Gyoob da piili teɛrɛŋ ka Naaŋmen yɛlɛ kyebe ka o naŋ nyɔge sagediibu na o naŋ taa O eŋɛŋ na kpeɛŋaa, bee ka o naŋ ba nyɔge a sagediibu kpeɛŋaa. (Joob 9:20-22) Lɛ na Gyoob naŋ da de o teɛroŋ zaa eŋ o meŋɛ sontuubu eŋɛŋ na da waa ŋa o naŋ yele korɔ o taaba na ka, o eɛ sontuuro yaga zaa a gaŋ Naaŋmen.—Joob 32:1, 2; 35:1, 2.
w21.11 6 wɛl. 14
Bo Maaloo Hoŋ Na Baŋ Nyɛ Yi Jehoova Yelmeŋɛ Nɔmmo Na Poɔŋ?
Naaŋmen yelmeŋɛ nɔmmo na na ba go teŋ siiloŋ poɔŋ. Deevid da yelko la Jehoova puoro poɔŋ ka: ‘Hooŋ la N sɔglezie. Hooŋ na go ma a yi toɔrɔ poɔŋ. Hooŋ na ŋmaa gyeere ma ane faabo yiele. . . . Jehoova nɔmmo naŋ ba baara na ŋmaa gyeerɛɛ neɛ na naŋ dɛloo.’ (Yiem. 32:7, 10) Takoreŋ saŋa na, ba da maŋ mɛ la daŋkyini a gyeere teŋbɛrɛ mine. A daŋkyime ŋa da maŋ go la noba naŋ kpeɛrɛ a teŋbɛrɛ poɔŋ na. Lɛ neŋ o zu la, Jehoova yelmeŋɛ nɔmmo na maŋ ŋmaa gyeere teŋ, a go te siiloŋ poɔŋ a yi yelzaa naŋ na baŋ sãã yelmennoŋ na teŋ dire koroo na. Kyɛ lɛ yoŋ naane, Jehoova yelmeŋɛ nɔmmo na la maŋ vɛŋ oŋ tage te a peɛle o meŋɛ.—Jer. 31:3.
Baabole Poɔ Yelsonne
w10 10/15 6-7 wɛl. 19-20
‘Aŋ La Baŋ Jehoova Poteɛrɛ?’
Bo yɛlɛ teŋ zanne a kyaare “[Jehoova] poteɛrɛ”? Aseŋ ka te tere sori ka Naaŋmen Yelbiri na soŋ te ka te toɔ̃ taa Jehoova poteɛrɛ. A ba seŋ ka te maŋ teɛre ka teɛroŋ na teŋ taa na toreeŋ, azuŋ Jehoova seŋ ka o de yɛlɛ na teŋ teɛrɛ na tonɔ neŋ toma. A ba seŋ ka te biŋ te menne bege a de ana bege na ŋmaara Jehoova sɛrɛɛ. Gyoob da yeleeŋ ka: ‘[Naaŋmen] ba e nensaalaa aŋa maaŋ maŋ na deɛ yeli yɛlɛ koo, o ba e nensaalaa teŋ na lantaa gaa sɛrɛɛdiibu zie.’ (Joob 9:32) Aŋa Gyoob, ka teneeŋ wa baŋ Jehoova poteɛrɛ velaa zaa, a maŋ vɛmeŋ teŋ yelka: ‘Nyɛ! o yeltaree naŋ e fẽẽ bɔɔlebu naŋ la lɛ. Nyɛ, yɛlɛ naŋ e fẽẽ la teŋ maŋ woŋ o yɛlɛ. Kyɛ o kpeɛ̃o tannebo yɛŋ, nembuoŋ na toɔ̃ baŋ a tɛgɛ?’—Joob 26:14.
Ka teneeŋ wa kanna a Baabole a wa ta zie kaŋa a naŋ e kpeɛŋaa ko te ka te baŋ yɛlɛ na teŋ kanna na pare velaa, wala aŋ seŋ ka te e? Aminekaŋaŋ, zie na teŋ kanne na Jehoova eɛ yelkaŋa kyɛ aŋ e kpeɛŋaa ko te ka te baŋ bon nanso Jehoova naŋ e ana yɛlɛ na. Ka teneeŋ peɛre a yɛlɛ gaa tɔɔre a kyɛ ba nyɛ noɔre iribo naŋ seŋ te, ka teneeŋ ba kaa soŋ a na baŋ wa eɛ kpeɛŋaa ko te ka te dɛle Jehoova. Teɛre baŋ ka, yɛlɛ mine naŋ be a Baabole poɔŋ maŋ yuo la sori ko te ka te wuli lɛ te naŋ taa sagediibu Jehoova gyogri eŋɛŋ a seŋ. Azuŋ, yɛ vɛŋ ka te yi sigrimennoŋ poɔŋ a sage ka, te daaŋ koŋ baŋ bon nanso Jehoova naŋ maŋ erɛ yɛlɛ mine pare te baare zaa. (Ikil. 11:5) Azuŋ aseŋ ka te zaa de a yelbie ŋa bitontona Pɔɔl naŋ da sɛge na tonɔ neŋ toma: “Nyɛ a Naaŋmen bondaanoŋ, yɛŋ ane a O bammo naŋ waa zuluŋ seŋ lɛ! A O sɛrɛɛdiibu ba taa mannoo, ka a O sobie ba taa peɛroo! ‘Nembuo la baŋ Jehoova poteɛrɛ? Bee nembuo la yele yɛlɛ wulo Jehoova?’ ‘Bee nembuo la ko Jehoova kyɔɔtaa, a na la leɛ nyɛ kyɔɔtaa yi O zie?’ Bonso, a O zie la ka boma zaa yi, a O zie la ka boma zaa tu kyɛ wa, a O zie la ka a boma zaa be. Ona la seŋ ne puubu tegitegilɛ. Ameena.”—Uro. 11:33-36.
OCTOBER 30–NOVEMBER 5
BAABOLE POƆ YELNIMIZEERE | JOOB 11-12
“Yɛlɛ Ata Mine Naŋ Na Baŋ Soŋ Bo Ka Ho Nyɛ Yɛŋ A Kyɛ De Yɛŋ Meŋ Tonɔ Neŋ Toma Soŋ”
w09 4/15 6 wɛl. 17
Gyoob Da Zɛgɛɛ Jehoova Yuori Na Oŋ Do Saa
Boŋ da soŋ Gyoob oŋ toɔ̃ dire yelmennoŋ korɔ Jehoova? A pɛlɛɛŋ ka, sɛre ka Gyoob na tuore a yelkpeɛne na, o da mɔɔɛŋ a kyɛ vɛŋ ka o neŋ Jehoova niiloŋ na e kpeɛŋaa. Aneazaa ka te ba taa sieree zaa naŋ wuli ka, Gyoob da baŋɛɛŋ ka Setaana neŋ Jehoova da ŋmɛɛ nɔkpeɛne a kyaare o yɛlɛ, kyɛ Gyoob da eɛ siri ka o na diree yelmennoŋ korɔ Jehoova. O da yeleeŋ ka: “A te ta saŋa na maŋ na kpi, N koŋ bare N yelmennoŋ!” (Joob 27:5) Wala ka Gyoob da e a toɔ̃ vɛŋ ka o neŋ Jehoova niiloŋ na e kpeɛŋaa? Nɔkpeɛne zaa kyebe ka, yɛlɛ na oŋ da woŋ a kyaare lɛ na Jehoova naŋ da sonnɔ Aboraham, Aziki, ane Gyekɔb naŋ da e o dɔgreba naŋ ba peɛloo na da tɔ la o sukyiri yaga zaa. Gyoob da na baŋ lɛ kaa la Naaŋmen bonmaalee meŋ a nyɛ Jehoova gyogri beŋ.—Kanne Joob 12:7-9, 13, 16.
w21.06 10 wɛl. 10-12
Jehoova Be La Ho Zieŋ, Azuŋ Ho Ba E Ho Yoŋ
Vɛŋ ka ho neŋ ho Kristabitaaba nyɔge zɔmennoŋ naŋ e kpeɛŋaa. Nyɔge ho yɔɔmine naŋ be a lantaapuoruu poɔŋ zɔmennoŋ, haali bana na naŋ kore bo, ane bana na zemmo yɛlɛ naŋ ba waa ŋa ho toɔre na. A Baabole vɛŋɛɛŋ teŋ baŋ ka yɛŋ “be la neŋnyaane zieŋ.” (Joob 12:12) Neŋnyaane na baŋ zannɛɛ yɛlɛ yaga a yi baapaalba zieŋ. Gyoonataŋ da korɛɛ Deevid yaga zaa, kyɛ lɛ da ba pigi ba sori ka ba nyɔge zɔmennoŋ naŋ e kpeɛŋaa. (1 Saa. 18:1) Deevid ane Gyoonataŋ da sonnɛɛ taa Jehoova puoruu poɔŋ aneazaa ka ba da tuoree yelkpeɛne yaga. (1 Saa. 23:16-18) Te yɔɔpɔge Irina yoŋ la neɛ naŋ e Jehoova Sieree Deme kaŋa o booree poɔŋ. O yeleeŋ ka, “Te yɔɔdɔba ane te yɔɔpɔgeba na baŋ wa leɛ la te dɔgreba ane te yɔɔmine. Jehoova na baŋ tu la ba zieŋ a kyɛ de sommo naŋ seŋ neŋ a ko te.”
Ka hooŋ e neɛ naŋ zoro vi aminekaŋaŋ a koŋ e mɔlɔ ko bo ka ho nyɔge zɔmeŋ-paala. Te yɔɔpɔge kaŋa naŋ zoro vi baŋ boɔlɔ Ratna da tuoree yelkpeɛne yaga zaa saŋa na oŋ da wa zanne a yelmeŋɛ na. O yeleeŋ ka, “A da wa fɛrɛɛŋ ka N sage ka N boɔrɛɛ sommo a yi te yɔɔmine naŋ be a lantaapuoruu poɔŋ na zieŋ.” Saŋa kaŋa a maŋ eɛ kpeɛŋaa ka te yeli yɛlɛ naŋ be te sukyie poɔŋ a ko neɛ kaŋa, kyɛ ka teneeŋ yuo te sukyie a yeli yɛlɛ naŋ fere te na ko te taaba, a maŋ vɛmeŋ ka te ne ba zɔmennoŋ na e kpeɛŋaa. Ho zɔmenne boɔrɔŋ ka ba eŋnɛ bo faŋa a kyɛ sonnɔ bo meŋ, kyɛ aseŋ ka ho wuli ba sori baŋ na toɔ̃ tu kyɛ e lɛ.
Ka hooŋ maŋ toŋboɔle ho yɔɔmine ka ho ne ba gaa a naaŋ moɔloo, a eɛ sori kaŋa hoŋ na baŋ tu kyɛ nyɔge ba zɔmennoŋ. Carol yeleeŋ ka: “N wa nyɛɛ zɔmeŋ-paaleba yaga zaa saŋa na N neŋ N yɔɔmine naŋ maŋ wa lantaa a gaa a naaŋ moɔloo, a kyɛ tonɔ Jehoova puoruu toma mine na. Yuomo yaga la ŋa ka Jehoova maŋ tu N zɔmenne ŋa zie a kyɛ de sommo naŋ seŋ neŋ a ko ma.” Lɛ zuŋ a somaŋ yaga zaa ka te neŋ te Kristabitaaba toɔ̃ nyɔge zɔmennoŋ naŋ e kpeɛŋaa. Ka ho eŋɛŋ kyoɔre kyɛbee ka hooŋ teɛre ka ho eɛ ho yoŋ, Jehoova na baŋ tu la ba zieŋ kyɛ de sommo naŋ seŋ neŋ a ko bo.—Yeng. 17:17.
it-2 1190 wɛl. 2
Yɛŋ
Yɛŋ Naŋ Yi Naaŋmen Zie. Jehoova Naaŋmen yoŋ la neɛ naŋ taa yɛŋ meŋɛmeŋɛ, bonso ona la neɛ “yoŋ naŋ waa yɛŋ soba.” (Ur 16:27; Yel 7:12) Jehoova yoŋ la baŋ yelzaa te baare, bonso Onaŋ maale boma zaa. Ona yoŋ la neɛ naŋ bebe “a yi wagre naŋ ba taa baaraa a gɛrɛ wagre naŋ ba taa baaraa.” (Ym 90:1, 2) O baŋɛɛ a aŋdonɛɛ poɔ yelzaa, boma na oŋ de maaloo, boma naŋ be o poɔŋ, ane lɛ na o naŋ kɔɔre seŋ a wa ta zenɛ ŋa. Bege na zaa Jehoova naŋ de biŋ a saluoni poɔŋ, lɛ na a saluoni naŋ maŋ leɛrɛ o meŋɛ, ane bege na nensaaleba naŋ maŋ are a zuŋ a kyɛ peɛre yɛlɛ kyɛbee a maala boma na zaa ka Jehoova baŋ. Bonso, Ona la maale a boma ŋa zaa. Ka ana boma ŋaŋ da ba kyebe, nensaaleba yɛlɛ da naŋ eɛ nembao, yelzaa kyebe baŋ da naŋ are a zuŋ a peɛre baŋ yɛlɛ, kyɛbee a maale bonkaŋa. (Jb 38:34-38; Ym 104:24; Ye 3:19; Jr 10:12, 13) Azuŋ, yɛŋ bebeŋ ka te yelka, bege na Jehoova naŋ biŋ a kyaare gyog-soŋ yɛlɛ na eɛ nimizeɛ yaga zaa, ka emmaaroŋ ane zeŋ laafeɛŋ na baŋ be nensaaleba zemmo poɔŋ. (Du 32:4-6; kanne JEHOOVA [O eɛ Naaŋmen naŋ biŋ bege a kyaare gyog-soŋ].) Yelzaa kyebe ka Jehoova ba baŋ o pare a te baare. (Ai 40:13, 14) Yelmeŋɛ la, saŋa kaŋa o na baŋ zeŋ kaaraŋ ka yɛlɛ naŋ ba tu sori a nyɛrɛ eebo, ka a gba waa ŋa a yɛlɛ naŋ ba tu sori nyɛrɛɛ maaloo ane nimitɔɔre gaabo. Kyɛ Jehoova la baŋ yɛlɛ naŋ na e nendaare kaŋa, o na baŋ leɛrɛɛ yɛlɛ meŋ naŋ na baŋ e nendaare kaŋa ka o boɔbo toɔ̃ nyɛ eebo. Yelzaa naŋ yire Jehoova noɔreŋ “na paalɛɛ yɛlɛ na [o] naŋ tomoo ka o e na.”—Ai 55:8-11; 46:9-11.
Baabole Poɔ Yelsonne
w08 8/1 11 wɛl. 5
Sori Hoŋ Na Baŋ Tu Kyɛ Ka Ho Neŋ Bipɔlɔ Ane Pɔg-Saree Di Dama
▪ ‘Ho maŋ mɔɔrɔŋ ka ho baŋ yɛlɛ na meŋɛ o soba naŋ boɔrɔ ka o wuli bee?’ Joob 12:11 yeleeŋ ka: “Ma toorii maŋ bɛgrɛɛ yelbie wa, ka noɔre meŋ lɛnne siimaa nyɛrɛ wa?” Pampana ŋa la wagre a naŋ fɛre yaga zaa ka te ‘bɛgre yelbie’ saŋa na ho bidɔɔ bee ho pɔgeyaa naŋ wa yele yɛlɛ korɔ bo. Gbɛɛ yaga, baapaalba maŋ yelee yɛlɛ ka a mine muni wommu e tuo. Aŋa mannoo poɔŋ, ho bidɔɔ bee ho pɔgeyaa na baŋ yelko boŋ ka, “Ho maŋ erɛ maŋ aŋa N naŋ waa bibile!” kyɛbee “Ho ba maŋ kyɛllɛ wono yɛlɛ na N naŋ yele korɔ bo na!” A ba seŋ ka ho de ho teɛroŋ zaa eŋ a yelbiri “maŋ” eŋɛŋ yoŋ. Baŋ ka yɛlɛ na ho bie naŋ yele korɔ bo na ba wuli ka ho ba maŋ erɛ lɛ koroo. Aŋa mannoo poɔŋ, ka ho bieŋ yelka, “Ho maŋ erɛ maŋ aŋa N naŋ waa bibile,” o boɔrɔŋ ka o yelko bo ka “N teɛrɛɛŋ ka ho ba dɛle ma.” Ka onaŋ yelko bo ka, “Ho ba maŋ kyɛllɛ wono yɛlɛ N naŋ yele korɔ bo na,” o boɔrɔŋ ka o yelko bo ka, “N boɔrɔŋ ka N yeli yelkaŋa naŋ be N sukyiri poɔŋ a ko bo.” Azuŋ maŋ mɔɔrɔ ka ho baŋ yɛlɛ na meŋɛ ho baapaalba naŋ boɔrɔ ka ba wuli a yi ba yelyaga poɔŋ.