“Hejɔlɛ Yɛ Ni Wɔyɛ Shweshweeshwe!”—Kɛkɛ Lɛ “Hiɛkpatamɔ Aaabatua Amɛ Trukaa”
“Ejaakɛ be mli ni amɛaakɛɛ akɛ: hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe! lɛ, no mli nɔŋŋ hiɛkpatamɔ aaabatua amɛ trukaa.”—1 Tesalonikabii 5:3.
1. Mɛni ji nɔ ni mɛi pii ni kaseɔ jeŋ shihilɛi ahe nii lɛ kɛɔ agbɛnɛ?
1 MƐI NI kaseɔ adesai ashihilɛ he nii lɛ ateŋ mɛi pii kpɛlɛɔ nɔ akɛ jeŋ shihilɛi efite kwraa yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli Afee kpee ko yɛ Kanada, ni ji Jeŋ Muu Fɛɛ Kpee kɛha Wɔsɛɛ Be, ni no mli ni Club of Romea lɛ sɛinɔtalɔ, Aurelio Peccei jaje akɛ; “Shihilɛ ni je lɛ yɔɔ mli lɛ efite kwraa bianɛ fe bɔ ni eji yɛ afii nyɔŋma ni eho lɛ ni eefite kɛmiiya hiɛ lolo. Ŋmɛnɛ je lɛ miije shishi atamɔ tuŋtɛ ko ni miitumɔ yɛ be mli ni edidaa kɛjɛɔ oshara kome mli kɛboteɔ eshara kroko mli lɛ.” Andre Fontaine, Paris adafitswaa wolo Le Monde lɛ ŋmalɔ lɛ kɛɛ akɛ: “Mɔ ko mɔ ko bɛ Anaigbɛ ni tamɔ mɔ ni baanyɛ adamɔ naagbai tamɔ nibii ajara ni waa kɛ nitsumɔ ni anaaa atsu lɛ naa. Gbɛ ni ka Kooyigbɛ kɛ Wuoyigbɛ tɛŋ lɛ miilɛɛ. Tai babaoo miiya nɔ, ni tawuu nii afeemɔ he akaŋshii lɛ hu yɛ gbeyei. No hewɔ lɛ mibɛ nɔ ni madamɔ nɔ mana enɛ he jwɛŋmɔ kpakpa. . . . Minaaa nɔyeli ko yɛ je lɛŋ ŋmɛnɛ ni tamɔ nɔ ni baanyɛ amɔ shikahelɛtemɔ he naagbai wuji ni yɔɔ je lɛ mli yɛ wɔbe nɛɛ mli bianɛ lɛ anaa.” Ni South Africa wolo tɛtrɛɛ ko bɔ amaniɛ akɛ: “Adesai baafee tamɔ mɛi ni amɛshɛ he ni baa amɛshi fe fɛɛ yɛ efɔŋfeemɔ, jeŋba shara, nii ni abuuu, pɛsɛmkunya kɛ hiɛjoomɔ mli.”
2. Shihilɛi ni yɔɔ adesa weku lɛ teŋ ŋmɛnɛ lɛ tamɔ nɔ ni ba dani Noa gbii lɛ amli nu afua lɛ ba lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
2 Shihilɛi ni adesa weku lɛ yɔɔ mli ŋmɛnɛ lɛ tamɔ nɔ ni baa shikpɔŋ nɔ dani Nyɔŋmɔ kpata blema jeŋ ko hiɛ kɛtsɔ jeŋ muu fɛɛ nu afua nɔ, ni ehere jalɔ Noa kɛ eweku lɛ pɛ yiwala lɛ. Biblia lɛ kɛɔ yɛ nakai gbii lɛ ahe akɛ: “Ni Yehowa na akɛ gbɔmɛi anɔfɔŋfeemɔ fa yɛ shikpɔŋ nɔ . . . ni shikpɔŋ lɛ nɔ efite yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ ni awo shikpɔŋ lɛ nɔ obɔ kɛ yiwalɛ.” (1 Mose 6:5, 11) Yesu Kristo gba akɛ, “Shi bɔ ni Noa gbii lɛ fee lɛ,” nakai nɔŋŋ ji wɔbe nɛɛ mli. (Mateo 24:37) “Awo shikpɔŋ lɛ nɔ obɔ kɛ yiwalɛ” shikome ekoŋŋ, ejaakɛ “gbɔmɛi anɔfɔŋfeemɔ fa.” Shihilɛi ni tamɔ nɛkɛ ni tsɔ Nu Afua lɛ hiɛ lɛ kɛ odaseyeli lɛ ha akɛ nakai blema nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee miibɛŋkɛ. Nakai nɔŋŋ ŋmɛnɛ hu shihilɛ ni yɔɔ je lɛ mli ni yeɔ Biblia gbalɛ mlibaa he odase lɛ kɛ anɔkwale lɛ maa shi faŋŋ akɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ nibii agbɛjianɔtoo nɛɛ yɛ ‘enaagbee be’ mli, ‘enaagbee gbii’ lɛ amli. Enɛ efee nakai kɛjɛ afi 1914 Ŋ.B. kɛbaa nɛɛ.—Daniel 12:4; Mateo 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5.
3. (a) Te wɔfeɔ tɛŋŋ wɔleɔ akɛ wɔbote “naagbee gbii” lɛ amli vii kɛshɛ shɔŋŋ? (b) Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔna hekɛnɔfɔɔ kwraa yɛ Biblia gbalɛ mli lɛ?
3 Yesu gba fɔ shi akɛ mɛi ni yɔɔ wala mli yɛ be mli ni “naagbee gbii” lɛ je shishi lɛ ateŋ mɛi komɛi baahi shi ni amɛna gbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee. Afii 67 eho kɛjɛ be mli ni yinɔ ni yɔɔ 1914 lɛ na nɛkɛ haomɔi nɛɛ ashishijee lɛ. (Mateo 24:34) No hewɔ lɛ “yinɔ kɔdɔŋ ni bɛ eŋɛlɛnɔ nɛɛ” be lɛ eta momo po. (Filipibii 2:15) Etsɛŋ kwraa ni wɔkɛ wɔhiŋmɛii baana Biblia mli gbalɛi babaoo ni kɔɔ ‘jeŋ nɛɛ ni baaho aya’ lɛ he lɛ mlibaa. (1 Yohane 2:17) Ni wɔbaanyɛ wɔna hekɛnɔfɔɔ kwraa akɛ nɛkɛ gbalɛi nɛɛ fɛɛ baaba mli anɔkwale. Yehowa “Mɔ ni jɛɔ shishijee ejajeɔ naagbee nii lɛ,” Mɔ ni kɛ emumɔ tsirɛ mɛi koni agba gbalɛi nɛɛ, “eka kita akɛ: Lɛlɛŋ, bɔ ni misusu lɛ, nakai ebaaba mli, ni bɔ ni mito miyiŋ lɛ, nakai ebaama shi.”—Yesaia 14:24; 46:10; 2 Petro 1:20, 21.
YEHOWA “OWELETƆƆ GBI” LƐ
4. Mɛni ji gbalɛ ni kɔɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ naagbee he lɛ ekome, ni mɛɛ sanebimɔi eteeɔ amɛ shi?
4 Biblia gbalɛi babaoo ni kɔɔ nibii agbɛjianɔtoo lɛ naagbee he lɛ ateŋ ekome ji nɔ ni aŋma afɔ shi yɛ 1 Tesalonikabii yitso 5, kukuji 2 kɛ 3 lɛ. Ekaneɔ akɛ: “Ejaakɛ nyɛ diɛŋtsɛ nyɛle krɛdɛɛ akɛ Nuŋtsɔ [Yehowa] lɛ gbi lɛ baaba tamɔ julɔ baa nyɔɔŋ lɛ. Ejaakɛ be mli ni amɛaakɛɛ akɛ: Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe! lɛ, no mli nɔŋŋ hiɛkpatamɔ aaabatua amɛ trukaa tamɔ kɔɔmɔ tuaa yoo ni musu eda lɛ, ni amɛjeŋ mli kɔkɔɔkɔ.” Mɛni ji kɛɛmɔ ni aaakɛɛ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ? Namɛi kɛɔ nakai? Ni mɛɛ hiɛkpatamɔ nyiɛɔ sɛɛ baa nɔŋŋ?
5. Gbalɛ ni yɔɔ 1 Tesalonikabii 5:2, 3 lɛ kɔɔ mɛni he?
5 Nɛkɛ Biblia mli kukuji nɛɛ wieɔ ‘Yehowa gbi’ ni kɛ ‘hiɛkpatamɔ baa trukaa’ lɛ he. No hewɔ lɛ eka shi faŋŋ akɛ nɛkɛ gbalɛ nɛɛ kɔɔ “gbi” loo be kpalaŋŋ ko ni Yehowa tsuɔ ekojomɔi ahe nii eshiɔ nɛkɛ yiwalɛ nibii agbɛjianɔtoo ni Satan Abonsamii yeɔ nɔ nɛɛ lɛ he. (2 Korintobii 4:4; Kpojiemɔ 12:9) Enɛ baafee Yehowa “oweletɔɔ gbi.” (Yesaia 61:2) Yesu wie nɛkɛ be nɛɛ he yɛ nɛkɛ gbɛ nɔ: “Ejaakɛ no be lɛ mli lɛ amanehulu babaoo aaaba, ni anako nɔ da kɛjɛ je lɛŋ shishijee mli kɛbashi ŋmɛnɛŋmɛnɛ, ni asaŋ anaŋ enɔ gbi ko gbi ko dɔŋŋ.” (Mateo 24:21) Bɔfo Paulo ŋma akɛ kojomɔ he nitsumɔ ni baa lɛ baafee “beni aaajie Nuŋtsɔ Yesu kpo kɛaajɛ ŋwɛi kɛ ehewalɛ bɔfoi lɛ, mɔ ni kɛ la lilɛi aaatɔ owele yɛ mɛi ni leee Nyɔŋmɔ kɛ mɛi ni booo wɔ Nuŋtsɔ Yesu Kristo sanekpakpa lɛ toi lɛ anɔ lɛ.” Ekɛfata he akɛ: “Mɛi ni aaana nyɔmɔwoo ni ji naanɔ hiɛkpatamɔ kɛaajɛ Nuŋtsɔ lɛ hiɛ kɛ ehewalɛ lɛ anunyam lɛ he.”—2 Tesalonikabii 1:7-9.
6. “Amanehulu kpeteŋkpele” lɛ jeɔ shishi ni ebaa naagbee yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
6 “Amanehulu kpeteŋkpele” ni baa lɛ, Yehowa “oweletɔɔ gbi” lɛ baakɔ ŋmɛnɛŋmɛnɛ nibii agbɛjianɔtoo lɛ fɛɛ he—apasa jamɔi kɛ agbɛnɛ shikahelɛtemɔ, kwasafoŋ kɛ maŋkwramɔŋ gbɛjianɔtoi lɛ fɛɛ he. Gbalɛi ni akɛha yɛ Biblia mli wolo ni ji Kpojiemɔ (Apokalips) lɛ tsɔɔ bɔ ni ato nibii ni baaba lɛ ahe gbɛjianɔ áha yɛ “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ mli. Nɛkɛ gbalɛi nɛɛ jieɔ lɛ kpo akɛ Yehowa “oweletɔɔ gbi” lɛ jeɔ shishi kɛ apasa jamɔ fɛɛ hiɛkpatamɔ. Ebaa anaagbee beni maŋkwramɔŋ kɛ Abonsam je lɛ mli nibii krokomɛi fɛɛ, kɛ amɛ sɛɛfilɔi, “mɛi bibii kɛ mɛi wuji” lɛ fɛɛ ahiɛkpatamɔ eba naagbee.—Kpojiemɔ yitsei 17 kɛyashi 19.
“HIƐKPATAMƆ NI BAA TRUKAA”
7. Bolɔmɔ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ baa kɛtsɔɔ mɛni hiɛ nɔŋŋ?
7 Belɛ kɛɛmɔ ni aaakɛɛ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ sɛɛ nɔŋŋ kɛkɛ ni jeŋ apasa, jamɔ maŋtsɛyeli, ni atsɛɔ lɛ akɛ “Babilon kpeteŋkpele” yɛ Biblia gbalɛ mli lɛ “hiɛkpatamɔ ni baa trukaa” lɛ baa. (Kpojiemɔ 17:5) Awieɔ ehe hu akɛ “ajwamaŋ kpeteŋkpele . . . mɔ ni shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi lɛ kɛbɔ ajwamaŋ.” (Kpojiemɔ 17:1, 2) Shi dɔlɛ sane lɛ ji akɛ, “shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi” lɛ ateŋ mɛi pii ni tsutsu lɛ amɛji ajwamaŋ lɛ ‘suɔlɔi’ lɛ baate shi awo lɛ, ejaakɛ akɛɔ wɔ akɛ: “Amɛaanyɛ ajwamaŋ lɛ, ni amɛaafee lɛ amaŋfo, ni amɛaaŋmɛ lɛ yayai, ni amɛaaye eheloo, ni amɛkɛ la aaasha lɛ.”—Kpojiemɔ 17:16.
8. Mɛni hewɔ Yehowa kojoɔ je lɛŋ jamɔ yɛ gbɛ ni mliwa nɔ nakai lɛ?
8 Mɛni hewɔ kojomɔ ni mliwa nɛkɛ baa nɛkɛ jeŋ jamɔ gbɛjianɔtoo nɛɛ nɔ lɛ? Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ haa hetoo: “Ejaakɛ ehe eshai lɛ eshɛ ŋwɛi tɔ̃ɔ.” (Kpojiemɔ 18:5) Ehe eshai lɛ ateŋ ekomɛi ji: “Emli ana gbalɔi kɛ krɔŋkrɔŋbii kɛ mɛi fɛɛ ni agbe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ alá lɛ yɛ.” (Kpojiemɔ 18:24) Yɛ be mli ni etsɔɔɔ esɛɛnyiɛlɔi lɛ anɔkwale ni kɔɔ Nyɔŋmɔ kɛ emlai ahe sane ko lɛ, je lɛŋ jamɔ kɛ ehe ewo tai ni nɔ ni ejɛ mli eba ji gbɔmɛi akpekpei ohai abɔ ni ágbe amɛ kɛtsɔ afii ohai abɔ lɛ fɛɛ mli. Agbɛnɛ, apasa jamɔ enyiɛ yi ni awaa Nyɔŋmɔ anɔkwa tsuji lɛ hiɛ. (Luka 11:47-51; Kpojiemɔ 17:6) No hewɔ lɛ, yɛ nɔ ni efee aloo efeee, kɛtsɔ mɛi krokomɛi anɔ aloo tɛ̃ɛ hewɔ lɛ, Yehowa kɛ “mɛi fɛɛ ni ágbe yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ” lɛ alá he sɔ̃ fɔɔ “Babilon kpeteŋkpele” lɛ nɔ.
9, 10. (a) Mɛi komɛi eyoo lá yi sɔ̃ ni apasa jamɔ eye aahu kɛbashi wɔgbii nɛɛ amli lɛ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Namɔ “Babilon kpeteŋkpele” lɛ sɔmɔɔ lɛ diɛŋtsɛ lɛ?
9 Apasa jamɔ miibua lá yi sɔ̃ ni eyeɔ la naa lolo kɛbashi ŋmɛnɛ gbii nɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, New York Post ni je kpo yɛ May 18, 1981 lɛ bɔ amaniɛ akɛ: “Tsutsu Maŋnɔkwɛlɔ Nukpa Carter kɛɛ yɛ nyɛ akɛ, nyɛ̃ɛ kɛ basabasafeemɔ haa efeɔ tamɔ nɔ ni ‘je lɛ eye sɛkɛ.’” Ekɛɛ hu akɛ, “jamɔ mli hemɔkɛyeli ni mlikwɔ ni esa akɛ efimɔ mɛi yɛ suɔmɔ mli lɛ feɔ tamɔ nɔ ni efata sɛkɛyeli kɛ gbɔmɔgbee lɛ he yɛ be babaoo mli.” Nakai nɔŋŋ hu gbii enyɔ dani aaawie enɛ lɛ, nɔ ko ni Mike Royko ŋma yɛ nakai wolo lɛ nɔŋŋ mli lɛ tsɔɔ akɛ Katolekbii, Protestantbii, Moslembii kɛ Yudafoi “miijie amɛhe ni amɛtu amɛha [Nyɔŋmɔ] lɛ kpo kɛmiitsɔ amɛhe ni amɛgbeɔ lɛ nɔ.” Ekɛɛ akɛ: “Misusuɔ akɛ amɛbuɔ akɔntaa lɛ akɛ, kɛji akɛ fa kome baanyɛ agbe fa kroko lɛ fɛɛ lɛ, ebaaye odase akɛ gbɛ ni amɛtsɔɔ nɔ amɛjaa Nyɔŋmɔ lɛ ja.” Ekadi hu akɛ yɛ be mli ni akɛɔ akɛ Roma Katolek Sɔlemɔ lɛ Paapa lɛ ji gbɔmɔ ni sumɔɔ toiŋjɔlɛ lɛ, “ale akɛ esɛɛnyiɛlɔi lɛ fɔseɔ lá galɔn akpekpei ko amɛshwieɔ shi kɛ amɛ mlifu te shi.”
10 No hewɔ lɛ, “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ jeɔ shishi kɛ musubɔlɔ, osato jeŋ apasa jamɔ maŋtsɛyeli lɛ hiɛkpatamɔ yɛ gbɛ ni ja nɔ. Eji jalɛ kojomɔ ejaakɛ je lɛŋ jamɔ, “Babilon kpeteŋkpele” lɛ ekɛɛ akɛ esɔmɔɔ Nyɔŋmɔ, shi yɛ anɔkwale mli lɛ, esɔmɔɔ Abonsam moŋ. No hewɔ lɛ étsɔ ‘ekunyaayeli nifeemɔi’ lɛ anɔ elaka gbɔmɛi akpekpei ohai abɔ ni amɛyasɔmɔ nibii ni Abonsam sumɔɔ.—Kpojiemɔ 17:3-6; 18:23.
11. Mɛni tsɔɔ akɛ apasa jamɔ hiɛkpatamɔ lɛ baa trukaa kɛ hejɔ̃mɔ?
11 “Babilon kpeteŋkpele” lɛ shigbeemɔ baaba trukaa, nɔ ko ni je lɛ kpaaa enɛ gbɛ. Bɔ ni ehiɛkpatamɔ lɛ baafee trukaa nɔ̃ aha lɛ baaha maŋkwramɔŋ nɔyelɔi ni fiɔ esɛɛ lɛ ahe ajɔ̃ amɛ, ejaakɛ wɔkaneɔ akɛ: “Ni shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi lɛ ni kɛ lɛ bɔ ajwamaŋ ni amɛkɛ lɛ ho la lɛ aaafo lɛ, ni amɛaawo yara yɛ ehewɔ, beni amɛaana eshãa lɛ lasu lɛ; ni amɛaadamɔ sɛɛ flɛŋŋ yɛ epiŋmɔ lɛ gbeyeishemɔ hewɔ ni amɛaakɛɛ: Kpoo, Kpoo, maŋ kpeteŋkpele lɛ, Babilon, maŋ ni he wa lɛ! Ejaakɛ ŋmlɛtswaa kome mli okojomɔ eba nɛɛ.” Mɛi krokomɛi lɛ—“jarayelɔi” aloo jarayeli mli hemɛi ni fi esɛɛ lɛ—hu boɔ nakai nɔŋŋ: “Kpoo, kpoo, . . . ejaakɛ ŋmlɛtswaa kome pɛ mli lɛ nɛkɛ nii afalɛ babaoo nɛɛ fɛɛ etsɔ amaŋfo.”—Kpojiemɔ 18:9-19.
12. Hiɛkpatamɔ baa trukaa kɛ piŋmɔ yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?
12 Enɛ kɛ bɔ ni atsɔɔ saji amli yɛ 1 Tesalonikabii 5:2 kɛ 3 ni tsɔɔ akɛ hiɛkpatamɔ lɛ baa trukaa ni akpaaa gbɛ lɛ yaa pɛpɛɛpɛ, ejaakɛ “Yehowa gbi” lɛ baaba “tamɔ julɔ baa nyɔɔŋ lɛ.” Mɛɛ gbɛ nɔ etsɔɔ ebaa “bamɔ julɔ baa nyɔɔŋ”? No ji akɛ adesai ateŋ mɛi ni fa ahiɛ tserɛko amɛ yɛ Nyɔŋmɔ suɔmɔnaa nii akpojiemɔ ni yaa nɔ fiofio lɛ he. Amɛwɔ yɛ mumɔŋ. Amɛtamɔ mɔ ni wɔɔ nyɔɔŋ beni julɔ baa trukaa. Nɛkɛ gbɔmɛi nɛɛ eŋmɛ gbɛ ni amɛfee shikpilikpii kɛyafi nibii agbɛjianɔtoo ni abu lɛ fɔ nɛɛ sɛɛ. No hewɔ lɛ Babilon Kpeteŋkpele lɛ hiɛkpatamɔ lɛ baa trukaa kɛhaa amɛ. Lɛlɛŋ, “Yehowa gbi” kɛha Satan gbɛjianɔtoo lɛ kɛ emli nibii fɛɛ ahiɛkpatamɔ lɛ baaba “tamɔ julɔ baa nyɔɔŋ lɛ.” Hiɛkpatamɔ baaba Nyɔŋmɔ henyɛlɔi lɛ anɔ trukaa kɛ piŋmɔ, “tamɔ kɔɔmɔ tuaa yoo ni musu eda lɛ, ni amɛjeŋ mli kɔkɔɔkɔ.”—Kwɛmɔ 2 Petro 3:10 hu.
“HEJƆLƐ YƐ NI WƆYƐ SHWEESHWEESHWE!” LƐ KƐƐMƆ
13, 14. (a) Jeŋmaji lɛ ejɛ jeeŋmɔ beebe amɛwie toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ he yɛ mɛɛ gbɛ nɔ? (b) Mɛni hewɔ nɛkɛ toiŋjɔlɛ he mɔdɛŋbɔɔi nɛɛ eko kwraa nyɛŋ afee 1 Tesalonikabii 5:2, 3 mlibaa lɛ?
13 Nibii ni baa ni hosoɔ je lɛ ji nɔ ni baakadi apasa jamɔ kɛ Satan je lɛ fɛɛ “hiɛkpatamɔ ni baa trukaa” lɛ. Shi nɔ ni tsɔɔ nakai hiɛkpatamɔ lɛ hiɛ amrɔ nɔŋŋ ji kɛɛmɔ ni aaakɛɛ akɛ, “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” No hewɔ lɛ eji miishɛɛ sane kpele akɛ wɔɔle nɔ ni nɛkɛ jajemɔ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” nɛɛ shishi aaaji lɛ. Shi nɔ kome ji akɛ, etamɔɔɔ mɔdɛŋ ni jeŋmaji ni taoɔ toiŋjɔlɛ lɛ fɔɔ akɛ amɛaabɔ lɛ. Jeeŋmɔ beebe amɛjɛ amɛwie enɛ he. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, Jeŋ Ta I sɛɛ pɛ kɛkɛ ni jeŋmaji lɛ kɛ amɛnine wo toiŋjɔlɛ kpaŋmɔ ko shishi yɛ Versailles. Yɛ sɛɛ mli lɛ, maji babaoo kɛ amɛ niji wo Kellogg-Briand toiŋjɔlɛ kpaŋmɔ lɛ shishi yɛ 1928. Jeŋ Ta II hu ba naagbee kɛ toiŋjɔlɛ kpaŋmɔi. Soviet Rusia kɛ U.S. Amerika ewie toiŋjɔlɛ he ni amɛkɛ amɛnine ewo tawuu nii afeemɔ ni aaakwɛ aye nɔ lɛ shishi yɛ nyɛsɛɛ afii nɛɛ amli. Boka Teŋgbɛ maji lɛ kɛ amɛhe ewo toiŋjɔlɛ kpaŋmɔi amli yɛ be kɛ bei amli.
14 Shi nɛkɛ mɔdɛŋbɔɔi nɛɛ eko bɛ ni tamɔ nɔ ni átsɔɔ mli yɛ 1 Tesalonikabii 5:2, 3 lɛ. Mɛni hewɔ? Yɛ anɔkwale ni eji akɛ “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ, Yehowa “oweletɔɔ gbi” lɛ ejeko shishi lɛ hewɔ. Kaimɔ akɛ, Paulo kɛɛ akɛ hiɛkpatamɔ lɛ baaba “trukaa,” yɛ be mli ni amɛjaje akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ sɛɛ. Agbɛnɛ hu, esa akɛ emlibaa lɛ afee nɔ ko ni yɔɔ sɔrɔto ni jeɔ kpo faŋŋ bɔ ni no aaaha efee akɛ eji Yehowa gbalɛ diɛŋtsɛ ni jɛ mumɔŋ ni aŋma afɔ shi ni sa. Esa akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ afee nii ni yɔɔ sɔrɔto ni baa, nɔ ni yɔɔ sɔrɔto kwraa yɛ toiŋjɔlɛ he mɔdɛŋ ni abɔ aahu kɛbashi nakai be lɛ mli lɛ he.
15. Belɛ namɛi baakɛɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ diɛŋtsɛ?
15 Agbɛnɛ hu, namɛi ji mɛi ni “amɛaakɛɛ” akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ dani no sɛɛ pɛ ni naagbee lɛ baa lɛ? Enyɛŋ eba akɛ aaanyɛ ajaje enɛ yɛ shikpɔŋ lɛ fa ko ni maŋkwramɔŋ hewalɛi wuji lɛ ayelikɛbuamɔ loo gbɛtsɔɔmɔ bɛ mli. No hewɔ lɛ, etamɔ nɔ ni jeŋmaji lɛ amli nɔyelɔi lɛ naa gbɛfaŋnɔ babaoo yɛ nɛkɛ gbalɛ nɛɛ he nitsumɔ mli. Jeŋmaji Ekomefeemɔ gbɛjianɔtoo lɛ ni akɛɛ ajɔɔ nɔ aha toiŋjɔlɛ lɛ hu baanyɛ ana enɛ mli gbɛfaŋnɔ. Ni emli jamɔi lɛ hu? Akɛni amɛfata je lɛ he, ‘ni amɛkɛ shikpɔŋ lɛ nɔ maŋtsɛmɛi ebɔ ajwamaŋ’ hewɔ lɛ, eka faŋŋ akɛ amɛbaafi mɔdɛŋ ni maŋkwramɔŋ hewalɛi lɛ bɔ yɛ enɛ gbɛfaŋ lɛ sɛɛ waa. Yɛ enɛ mli lɛ belɛ amɛmiikase blema Yuda apasa gbalɔi lɛ ni jaje yɛ amale mli akɛ: “Yehowa kɛɛ akɛ: Nyɛaana hejɔlɛ!” lɛ. Etsɛŋ moŋ ni Nyɔŋmɔ kɛ amanehulu baaba amɛnɔ, taakɛ enɔkwa gbalɔ Yeremia gba fɔ shi lɛ.—Yeremia 23:16-22.
16, 17. (a) Ani etamɔ nɔ ni jeŋmaji lɛ miibua amɛhe naa amɛha ‘toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ’ ko bianɛ lo? (b) Shi kɛ̃lɛ, mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔna hekɛnɔfɔɔ akɛ ebaaba mli nakai lɛ?
16 Shi ani jeŋmaji lɛ miibua amɛhe naa kɛmiiya “toiŋjɔlɛ kɛ shweshweeshwe shihilɛ” he nyɛsɛɛ nɛɛ? Adafitswai ni wɔnuɔ he nyɛsɛɛ nɛɛ tsɔɔ akɛ etamɔɔɔ nakai George Kennan, tsutsu Amerika nɔyeli lɛ bɔfo yɛ Soviet Union, Rusia lɛ kɛɛ akɛ: “Maŋkwamɔŋ béi lɛ shɛko he ni eshɛ ni yɔɔ gbeyei yɛ afii 30 ni eho lɛ fɛɛ mli fe bɔ ni efee ŋmɛnɛ lɛ dã. Be ko bako yɛ nɛkɛ be nɛɛ fɛɛ mli ni anuuu he shishi nɛkɛ dã, ni mɔ nɛ heee mɔ nɛ yeee, ni nijiaŋwujee kɛ tawuu he gbeyeishemɔ eba nɛkɛ dã,” taakɛ eji ŋmɛnɛ nɛɛ. Toronto Star adafitswaa wolo lɛ ŋma nɔ ko yɛ mli ekɛfata he akɛ: “Ejeee wɔsɛɛ be he gbeyeishemɔ, shi moŋ nɔ ko ni tsɔɔ efɔŋ babaoo: Gbeyei ni asheɔ ŋmɛnɛ.”
17 Jeŋ hewalɛi lɛ ewie amɛshi amɛhe ni amɛwo amɛhe gbeyei yɛ nyɛsɛɛ nyɔji nɛɛ amli. Maŋ basabasafeemɔ, maŋ butumɔ ekaa naa kɛ tai efɛlɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ hei sɔrɔtoi kɛtsara nɔ. Jeŋ shikahelɛtemɔ he gbɛjianɔtoo lɛ nyɛɛɛ adamɔ shi. Efɔŋfeemɔ kɛ awuyeli miifa kɛmiitsɔ tsɛŋemɔ hela. Yɛ anɔkwale mli lɛ, ewa akɛ aaana gbɛ ni “gbɔmɛi” aaatsɔ nɔ akɛɛ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” Shi kɛ̃lɛ, Yehowa Wiemɔ lɛ efeee efolo. (Yesaia 55:11; 1 Tesalonikabii 5:3, Today’s English Version! The Jerusalem Bible) Kɛ ekɛɛ wɔ akɛ nii ni tamɔ nɛkɛ baaba dani ‘hiɛkpatamɔ ni baaa trukaa’ aba lɛ, belɛ ebaaba lɛlɛŋ, ni bɔ ni etamɔ nɔ ni enɛ nyɛŋ aba lɛ nakai yɛ ŋmɛnɛ lɛ kɔɔɔ he eko kwraa.
18. Mɛɛ gbɛ nɔ gbalɛi ni agba ashi blema Babilon lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔna hemɔkɛyeli yɛ gbalɛ mlibaa yɛ ŋmɛnɛŋmɛnɛ beaŋ lɛ mli?
18 Kaimɔ gbalɛi babaoo ni Nyɔŋmɔ kɛ emumɔ tsirɛ etsuji koni amɛjaje amɛshi blema Babilon, jeŋ hewalɛ ni hi shi afii ohai babaoo dani Ŋmɛnɛŋmɛnɛ Be nɛɛ shɛ lɛ. Niŋmalɔ ko bu akɔntaa akɛ, ákɛ Biblia mli gbalɛi wuji nii fa kɛshiɔ Babilon lɛ baŋ mli lɛ ná 5,000,000,000 ni ákɛ eeeba mli lɛ na ekome! Belɛ ŋwanejee ko bɛ he akɛ Nyɔŋmɔ webii ni yɔɔ blema bei lɛ amli lɛ ateŋ mɛi pii susu gbɛ ni nɛkɛ gbalɛi nɛɛ aaatsɔ nɔ aba mli yɛ jeŋ hewalɛ ni ehe shi babaoo tamɔ Babilon nɛkɛ nɔ lɛ he. Shi fɛɛ kwa ba mli. No hewɔ lɛ, ŋmɛnɛ hu, etamɔ nɔ ni kɛɛmɔ ni akɛɔ akɛ “HejɔIɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” kɛ jeŋ gbɛjianɔtoo lɛ hiɛkpatamɔ ni baanyiɛ sɛɛ lɛ nyɛŋ aba. Shi Nyɔŋmɔ gbalɛ Wiemɔ lɛ jajeɔ akɛ ebaaba mli nakai!
HIƐAŊHIƐAŊ NII NI AKƐLAKAA KƐKƐ
19. Mɛni ji nɔ ni bolɔmɔ ni aaabolɔ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ etsɔɔɔ?
19 Wɔbaanyɛ wɔna nɔmimaa yɛ enɛ he: Bo ni aaabo akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!”—yɛ gbɛ fɛɛ gbɛ nɔ lɛ—etsɔɔɔ akɛ atsake nɔ ni hɔ shihilɛ ni yɔɔ je lɛ mli lɛ sɛɛ lɛ. Ni asaŋ etsɔɔɔ hu akɛ jeŋmaji lɛ baakpa tawuu nii afeemɔ aloo amɛŋmɛɛ mlifu he. “Hejɔlɛ ko bɛ ha mɛi fɔji lɛ, mi-Nyɔŋmɔ lɛ kɛɛ.” (Yesaia 57:21) Nɔ ni yɔɔ amrɔ nɛɛ kɛkɛ ji akɛ, yɛ nijiaŋwujee aloo yɛ pɛsɛmkunya nɔ ko ni amɛna ni no haa amɛdiɔ susumɔi komɛi asɛɛ lɛ hewɔ ni amɛbaabolɔ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” yɛ gbɛ ni mliwa ni yɔɔ faŋŋ nɔ fe tsutsu lɛ.
20. (a) Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔle kɛ nɔmimaa akɛ jeŋ shihilɛi baaya nɔ afite? (b) Mɛni ji nɔ ni wɔbaakpa gbɔmɛi ateŋ mɛi ni fa lɛ agbɛ akɛ amɛbaafee yɛ Nyɔŋmɔ jamɔ he?
20 Mɛni hewɔ wɔbaanyɛ wɔna nɔmimaa akɛ je nɛɛ baaya nɔ afite lɛ? Ejaakɛ 2 Timoteo 3:1,13 gba fɔ shi akɛ yɛ nɛkɛ “naagbee gbii lɛ anɔ lɛ, gbɔmɛi fɔji kɛ shishiulɔi aaawo wu yɛ efɔŋ mli.” No hewɔ lɛ kɛɛmɔ ni aaakɛɛ akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ ji hiɛaŋhiɛaŋ nii ni akɛlakaa mɔ kɛkɛ. Esaŋ anɔkwale shihilɛ ni adesa yɔɔ mli diɛŋtsɛ lɛ he. Nɔ ko nɔ ko bɛ ni jeŋ ni yɔɔ Satan shishi nɛɛ baanyɛ afee ni kɛ efɔŋfeemɔ kɛ awuyeli lɛ baaba naagbee, aloo ni eeefo weku mligbalamɔi asɛɛ, aloo ni eeeha jeŋba shara sɛɛ afo, aloo ni eeetsĩ gbekɛbii akpekpei abɔ hɔ́ ni áŋɔ ni ajieɔ ashwieɔ daa fi lɛ naa, aloo ni eeena tsabaa eha adesai anaagbai wuji ni yɔɔ je lɛ mli lɛ. (Yeremia 10:23) Ni asaŋ adesai ateŋ mɛi ni fa tsɔŋ amɛhe kɛbaŋ Nyɔŋmɔ anɔkwale jamɔ he trukaa. Biblia mli gbalɛ jaje yɛ anɔkwale mli akɛ gbɔmɛi ni yɔɔ wɔbe nɛɛ mli lɛ baafee “mɛi ni sumɔɔ shwɛmɔ kɛ ŋɔɔmɔ fe Nyɔŋmɔ, mɛi ni hiɛ Nyɔŋmɔjamɔ su, shi amɛkwa emli hewalɛ lɛ.”—2 Timoteo 3:4, 5; agbɛnɛ kwɛmɔ Mateo 7:13, 14 hu.
21. Yehowa tsuji baakpɛlɛ bolɔmɔ ni baa akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” lɛ nɔ akɛ etsɔɔ mɛni?
21 No hewɔ lɛ yɛ be mli ni akɛ apasa hiɛnɔkamɔi baalaka je lɛ yɛ be ni baa ni amɛbaajaje akɛ “Hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” nɛɛ mli lɛ, elakaŋ Yehowa tsuji. Shi moŋ, amɛbaakpɛlɛ gbalɛ ni baa mli taakɛ eji diɛŋtsɛ nɛɛ nɔ: naagbee okadi ni tsɔɔ akɛ “amanehulu kpeteŋkpele” lɛ miihe aje shishi! Amɛle hu akɛ, yɛ be mli ni Nyɔŋmɔ “oweletɔɔ gbi” lɛ eba naagbee lɛ, etsuji anɔkwafoi lɛ baabote jalɛ nibii agbɛjianɔtoo hee lɛ mli ni amɛyaje naanɔ wala shishi yɛ shikpɔŋ ni atsumɔ nɔ fɛfɛo ni abaatsake lɛ afee lɛ paradeiso nɔ. (2 Petro 3:13; Kpojiemɔ 7:9-17) Yɛ be mli ni nibii ni yɔɔ naakpɛɛ nɛɛ fɛɛ kɛ foi baa wɔnɔ lɛ, te esa akɛ wɔ subaŋ afee tɛŋŋ?b
[Shishigbɛ niŋmai]
a Jeŋ nilelɔi akuu ko ni abuɔ amɛ waa ni pɛiɔ jeŋ shihilɛi amli amɛkwɛɔ.
b Ajie kɛjɛ November 15, 1981 Blɔfo Buu-Mɔɔ lɛ mli
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 6]
Shihilɛi ni yɔɔ shikpɔŋ nɔ ŋmɛnɛ lɛ tamɔ nɔ ni ba dani Nu Afua lɛ ba yɛ be mli ni “shikpɔŋ lɛ nɔ eyi obɔ kɛ yiwalɛ” lɛ
[Mfonirii ni yɔɔ baafa 8]
Nyɔŋmɔ kojomɔ ni ekɛbaa apasa jamɔ nɔ lɛ mliwa waa ejaakɛ “ehe eshai lɛ eshɛ ŋwɛi tɔ̃ɔ”
[Mfoniri ni yɔɔ baafa 9]
Tsutsu toiŋjɔlɛ he mɔdɛŋbɔɔ ko bɛ ni tamɔ 1 Tesalonikabii 5:2, 3 lɛ, ejaakɛ ‘hiɛkpatamɔ ni baa trukaa’ bako lolo
[Wiemɔ ni akɔ ni akɛmiitsu nii ni yɔɔ baafa 10]
Akɛ “hejɔlɛ yɛ ni wɔyɛ shweshweeshwe!” he bolɔmɔ ni baa lɛ lakaŋ Nyɔŋmɔ tsuji