Buu-Mɔɔ INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Buu-Mɔɔ
INTANƐT NƆ WOJIATOOHE
Ga
@
  • ɛ
  • ɔ
  • ɛ́
  • ɛ̃
  • ɔ̃
  • ã
  • ŋ
  • á
  • BIBLIA
  • WOJI
  • ASAFOŊ KPEEI
  • w95 5/1 bf. 13-19
  • Daa Biblia Kanemɔ He Sɛɛ ni Aaana

Vidio ko bɛ kɛhã nɔ ni ohala nɛɛ.

Ofainɛ waa, be ni wɔtaoɔ wɔjie vidio lɛ, wɔná naagba ko.

  • Daa Biblia Kanemɔ He Sɛɛ ni Aaana
  • Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1995
  • Saneyitsei Bibii
  • Saji Ni Tamɔ Enɛ
  • Ekanemɔ Daa Gbi
  • Bɔ ni Ehe Hiaa ni Wɔkane Biblia lɛ Nɔtonɔto
  • Be ni Abaanyɛ Akane Biblia Lɛ
  • Gbɛi Sɔrɔtoi ni Yɔɔ Kɛha Biblia Kanemɔ
  • Nu nɔ ni Okaneɔ lɛ Shishi Jogbaŋŋ
  • Biblia Kanemɔ—Sɛɛnamɔ yɛ He ni Eŋɔɔ
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—2000
  • Kasemɔ Nikanemɔ
    Ná Teokrase Sɔɔmɔ Skul Tsɔsemɔ lɛ He Sɛɛ
  • Ná Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ He Miishɛɛ
    Ná Teokrase Sɔɔmɔ Skul Tsɔsemɔ lɛ He Sɛɛ
  • Biblia lɛ—Wolo ni Esa akɛ Akane
    Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1994
Kwɛmɔ Ekrokomɛi Hu
Buu-Mɔɔ Eetswa Yehowa Maŋtsɛyeli He Adafi—1995
w95 5/1 bf. 13-19

Daa Biblia Kanemɔ He Sɛɛ ni Aaana

“Miishɛɛ ji gbɔmɔ ni . . . Yehowa mla lɛ he emii shɛɔ yɛ, ni emla lɛ he nɔŋŋ ejwɛŋɔ shwane kɛ nyɔɔŋ lɛ.”—LALA 1:1, 2, NW.

1. (a) Mɛɛ okadi ko ni anaa faŋŋ jeɔ kpo yɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ jeŋ fɛɛ nitsumɔ he yitso lɛ nitsumɔ he tsu lɛ afã kome? (b) Kɛ wɔkɛ ŋaawoo nɛɛ to wɔtsui mli lɛ, te ehe baaba sɛɛnamɔ aha wɔ tɛŋŋ?

“KANEMƆ NYƆŊMƆ WIEMƆ NI JI BIBLIA LƐ DAA.” Nakai wiemɔi lɛ jeɔ kpo yɛ niŋmaa okadii wuji amli yɛ nitsumɔ he tsu ni yɔɔ Brooklyn, yɛ New York, he ni Watchtower Bible and Tract Society lɛ kalaa Bibliai kɛ Biblia kasemɔ woji yɛ lɛ afã kome. Jeee je lɛŋ bii ni naa nakai okadi lɛ pɛ hewɔ aŋmala nakai ŋaawoo wiemɔi lɛ. Yehowa Odasefoi yooɔ akɛ amɛ hu ehe miihia ni amɛŋɔto amɛtsuii amli. Mɛi ni kaneɔ Biblia lɛ daa, ni amɛkɛtsuɔ nii yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛshihilɛ mli lɛ naa nitsɔɔmɔ, kamɔ, jajemɔ, kɛ tsɔsemɔ ni yɔɔ jalɛ mli ni ekɛhaa lɛ he sɛɛ babaoo.—2 Timoteo 3:16, 17.

2. Te Nyɛminuu Russell ma bɔ ni Biblia kanemɔ he hiaa lɛ nɔ mi eha tɛŋŋ?

2 Yehowa Odasefoi ahiɛ sɔɔ amɛ Biblia kasemɔ woji, ni Buu-Mɔɔ lɛ fata he lɛ waa, ni amɛkɛ woji nɛɛ tsuɔ nii daa. Shi amɛle akɛ amɛteŋ eko kwraa yeee Biblia lɛ diɛŋtsɛ najiaŋ. Mra mli yɛ afi 1909 lɛ, Charles Taze Russell, ni ji Watch Tower Bible and Tract Society lɛ klɛŋklɛŋ sɛinɔtalɔ lɛ, ŋma eha mɛi ni kaneɔ Buu-Mɔɔ wolo tɛtrɛɛ lɛ akɛ: “Nyɛhiɛ akakpaa nɔ akɛ Biblia lɛ ji Tɛ ni Afo Afɔ̃ Shi aha wɔ, ni ákɛ bɔ fɛɛ bɔ ni wɔ yelikɛbuamɔi lɛ jɛ Nyɔŋmɔ ŋɔɔ ha po lɛ, amɛji ‘yelikɛbuamɔi,’ shi jeee nɔ ni yeɔ Biblia lɛ najiaŋ.”

3. (a) Mɛɛ hewalɛ “Nyɔŋmɔ wiemɔ” lɛ yɔɔ yɛ mɛi ni nine shɛɔ nɔ lɛ anɔ? (b) Shii enyiɛ Beroia bii lɛ kaneɔ ni amɛkaseɔ Ŋmalɛi lɛ?

3 Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ mli kwɔ ni eyɛ hewalɛ ni wolo ko kwraa bɛ eko. “Nyɔŋmɔ wiemɔ hiɛ ka ni eyɛ hewalɛ ni enaa ba fe klante kɛ enaa nta fɛɛ, ni egbuɔ kɛboteɔ mli kɛyashi beyinɔ ni egbalaa susuma kɛ mumɔ lɛ kɛ talɔi kɛ wuiaŋ fɔi lɛ amli, ni eji tsuiiaŋ susumɔi kɛ jwɛŋmɔi lɛ akojolɔ.” (Hebribii 4:12) Kaselɔ Luka kɛ miishɛɛ jie Beroia bii lɛ ayi waa akɛ “[amɛ]su hi.” Jeee akɛ amɛkɛ miishɛɛ kpɛlɛ wiemɔ lɛ nɔ, taakɛ bɔfo Paulo kɛ ehefatalɔ Sila shiɛ amɛtsɔɔ amɛ lɛ kɛkɛ, shi moŋ ‘amɛkpaa Ŋmalɛi lɛ amli amɛkwɛɔ daa’ koni amɛkɛle Ŋmalɛ naa nɔdaamɔ nɔ kɛha nɔ ni atsɔɔ amɛ lɛ.—Bɔfoi lɛ Asaji 17:11.

Ekanemɔ Daa Gbi

4. Mɛni Ŋmalɛi lɛ tsɔɔ yɛ shii abɔ ni esa akɛ wɔkane Biblia lɛ he?

4 Biblia lɛ etsɔɔɔ shii abɔ ni esa akɛ wɔkaneɔ yɛ be kɛ bei amli lɛ pɔtɛɛ. Shi kɛlɛ, eŋma ŋaawoo ni Yehowa kɛha Yoshua akɛ ‘ekane mla wolo lɛ ni ejwɛŋ he nyɔɔŋ kɛ shwane,’ koni efee enii yɛ nilee mli, ni eye omanye yɛ nitsumɔ ni Nyɔŋmɔ kɛwo edɛŋ lɛ he nitsumɔ mli lɛ efɔ̃ shi. (Yoshua 1:8) Ekɛɔ wɔ akɛ esa akɛ mɔ fɛɛ mɔ ni bayeɔ blema Israel nɔ maŋtsɛ lɛ akane Ŋmalɛi lɛ “ewala gbii abɔ fɛɛ.” (5 Mose 17:19) Ekɛɔ kɛfataa he akɛ: “Miishɛɛ ji gbɔmɔ ni enyiɛɛɛ mɛi fɔji ajina mli, . . . shi moŋ Yehowa mla lɛ he emii shɛɔ yɛ, ni emla lɛ he nɔŋŋ ejwɛŋɔ shwane kɛ nyɔɔŋ!” (Lala 1:1, 2, NW) Agbɛnɛ hu, Sanekpakpa ni Mateo ŋma lɛ kɛɔ wɔ akɛ beni Yesu Kristo kpoo mɔdɛŋ ni Satan bɔ ni ekɛka Lɛ lɛ, E-tsɛ wiemɔi asɛɛ kɛjɛ Hebri Ŋmalɛi ni jɛ mumɔŋ lɛ mli, ni ekɛɛ: “Aŋma akɛ: ‘Jeee aboloo kɛkɛ haa gbɔmɔ yi naa wala; shi moŋ wiemɔ fɛɛ wiemɔ ni jɛɔ [Yehowa] Nyɔŋmɔ daaŋ lɛ.’ ” (Mateo 4:4) Bei enyiɛ mli heloonaa niyenii he hiaa wɔ? Daa gbi! Mumɔŋ niyenii ni wɔɔye daa gbi lɛ he miihia wɔ fe no, ejaakɛ esaa wɔ gbɛkpamɔi kɛha naanɔ wala namɔ he.—5 Mose 8:3; Yohane 17:3.

5. Daa gbi Biblia kanemɔ baanyɛ aye abua wɔ ni “[wɔ]nyiɛ bɔ ni sa Nuntsɔ [Yehowa]” kɛ akɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ he kaa fɔ̃ wɔ nɔ, yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

5 Ehe miihia ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ awaje wɔteŋ mɔ fɛɛ mɔ daa gbi. Daa gbi—yɛ shia, yɛ nitsumɔ he, yɛ skul, yɛ gbɛjegbɛi anɔ, beni wɔtee jarayeli, yɛ wɔ sɔɔmɔ nitsumɔ lɛ mli lɛ—akɛ wɔhemɔkɛyeli lɛ he kaai shwieɔ wɔ nɔ. Te wɔbaatsu enɛɛmɛi ahe nii wɔha tɛŋŋ? Ani wɔbaakai Biblia famɔi kɛ shishitoo mlai oya nɔŋŋ? Yɛ nɔ najiaŋ ni eeewo wɔ hewalɛ ni wɔkɛ wɔhe afɔ̃ wɔ diɛŋtsɛ wɔhe nɔ lɛ, Biblia lɛ woɔ ŋaa akɛ: “Mɔ ni susuɔ akɛ edamɔ shi lɛ akwɛ ehe ni ahi koni ekagbee shi.” (1 Korintobii 10:12) Daa gbi Biblia kanemɔ baaye ebua wɔ ni “[wɔ]nyiɛ bɔ ni sa Nuntsɔ [Yehowa] ni asa ehiɛ kwraa,” moŋ fe ni wɔɔŋmɛ je lɛ gbɛ ni emia wɔ ewo esu lɛ mli.—Kolosebii 1:9, 10; Romabii 12:2.

Bɔ ni Ehe Hiaa ni Wɔkane Biblia lɛ Nɔtonɔto

6. Mɛni hewɔ sɛɛnamɔ yɔɔ Biblia lɛ ni wɔɔkane shii abɔ lɛ he lɛ?

6 Esoro Biblia lɛ kanemɔ kwraa yɛ adesãi awolo kanemɔ he. Atoɔ adesãi awoji ni ehe gbɛi waa lɛ amli babaoo he gbɛjianɔ kɛhaa ekanemɔ shikome pɛ; kɛ mɔ lɛ na ele sane lɛ kɛ bɔ ni eyagbe naa eha lɛ, no nɔŋŋ pɛ he hiaa yɛ he. Nɔ ni tamɔɔɔ nakai kwraa lɛ, shii abɔ ni wɔkane Biblia lɛ kɔɔɔ he eko, wɔnaa he sɛɛ waa kɛji wɔkane ekoŋŋ. (Abɛi 9:9) Kɛha mɔ ko ni kɔɔ sane sɛɛ lɛ, Ŋmalɛi lɛ naa shishinumɔ hee be fɛɛ be. Gbalɛi ni kɔɔ naagbee gbii lɛ ahe lɛ kanyaa lɛ waa, yɛ nibii ni ena, kɛ nɔ ni enu, kɛ nɔ ni lɛ diɛŋtsɛ ena mli niiashikpamɔ yɛ nyɔji fioo ni eho nɛɛ amli lɛ ashishinumɔ naa. (Daniel 12:4) Beni ehaa eshihilɛ mli niiashikpamɔ mli lɛɛɔ ni ekpeeɔ naagbai anaa lɛ, Biblia kanelɔ ni kɔɔ sane sɛɛ lɛ nuɔ ŋaawoo ni tsutsu ko lɛ ekaneɔ kɛkɛ lɛ shishi jogbaŋŋ agbɛnɛ. (Abɛi 4:18) Kɛ hela ko ni mli wa waa mɔ lɛ lɛ, Biblia lɛ shiwoo ni kɔɔ jiemɔ ni abaajie piŋmɔ, kɛ gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa ni abaaha wɔna ekoŋŋ lɛ he lɛ banaa shishinumɔ ni mli kwɔ waa kɛhaa lɛ fe bei krokomɛi fɛɛ ni eho. Kɛ enanemɛi ni bɛŋkɛ lɛ kpaakpa loo eweku mli bii gboi lɛ, gbohiiashitee he shiwoo lɛ bafeɔ nɔ ni jara wa waa kɛha lɛ.

7. Mɛni baaye abua wɔ kɛ wɔkɔ gbɛnaa nii hee yɛ wɔshihilɛ mli, ni mɛni hewɔ?

7 Ekolɛ bo diɛŋtsɛ okane Biblia lɛ ni okɛ emli ŋaawoo lɛ etsu nii aahu afii abɔ. Shi ekolɛ kpaako gbɛnaa nii krokomɛi bajwereɔ onɔ yɛ oshihilɛ mli. Ani ooto gbɛjianɔ ni obote gbalashihilɛ mli? Ani obaafɔ bii? Ani akɛ nitsumɔ ewo odɛŋ yɛ asafo lɛ mli akɛ onukpa loo asafoŋ sɔɔlɔ? Ani obatsɔ be-fɛɛ sanekpakpa shiɛlɔ, kɛ hegbɛi krokomɛi ni fata he kɛha shiɛmɔ kɛ nitsɔɔmɔ? Kwɛ bɔ ni ehe baaba sɛɛnamɔ aha bo akɛ oookane Biblia muu lɛ fɛɛ ekoŋŋ, beni nakai gbɛnaa nii lɛ yɔɔ ojwɛŋmɔ mli lɛ!—Efesobii 5:24, 25; 6:4; 2 Timoteo 4:1, 2.

8. Shihilɛ tsakemɔ baanyɛ atsɔɔ bɔ ni ehe hiaa ni wɔkase nibii ni wɔsusuɔ akɛ wɔle momo lɛ ahe nii babaoo yɛ mɛɛ gbɛ nɔ?

8 Ekolɛ tsutsu lɛ, obɔɔ mɔdɛŋ waa yɛ mumɔ lɛ yibii lɛ kpojiemɔ mli. (Galatabii 5:22, 23) Ni kɛlɛ, ekolɛ shihilɛ mli tsakemɔ komɛi haa onaa akɛ ehe miihia ni okase nakai sui kpakpai lɛ ahe nii ekoŋŋ. (Okɛto Hebribii 5:8 he.) Tsutsu nɔkwɛlɔ gbɛfalɔ ko ni na akɛ ehe miihia ni eshi esɔɔmɔ krɛdɛɛ lɛ koni eyakwɛ efɔlɔi ni edara yɛ afii amli lɛ wie akɛ: “Kulɛ misusuɔ akɛ miibɔ mɔdɛŋ bɔ ni sa yɛ mumɔ lɛ yibii lɛ kpojiemɔ mli. Shi amrɔ nɛɛ, minuɔ he tamɔ nɔ ni kpaako kwraa mijeɔ shishi ehee.” Nakai nɔŋŋ hu, wumɛi kɛ ŋamɛi ni hefatalɔi naa gbɔmɔtsoŋ loo henumɔŋ helai lɛ baana akɛ, beni amɛkɛ kwɛmɔ ni sa haa amɛ lɛ, yɛ be kɛ bei amli lɛ nɔnyɛɛ haa amɛfeɔ nibii ni haa amɛ nijiaŋ jeɔ wui. Biblia lɛ kanemɔ daa bafeɔ miishɛjemɔ kɛ yelikɛbuamɔ kpele jɛɛhe.

Be ni Abaanyɛ Akane Biblia Lɛ

9. (a) Mɛni baanyɛ aye abua mɔ ko ni bɛ deka kwraa ni ena be kɛha daa Biblia kanemɔ? (b) Mɛni hewɔ Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kanemɔ he hiaa kɛha onukpai lɛ titri lɛ?

9 Eji anɔkwale akɛ, yɛ mɛi ni bɛ deka kwraa lɛ agbɛfaŋ lɛ, be ni amɛaana ni amɛkɛfee nɔ kroko kɛfata he daa gbi lɛ bafeɔ kaa diɛŋtsɛ. Shi, wɔbaanyɛ wɔna Yehowa nɔkwɛmɔ nɔ lɛ he sɛɛ. Biblia lɛ jieɔ lɛ kpo akɛ efeɔ nibii yɛ ‘be ni eto mli.’ (1 Mose 21:2; 2 Mose 9:5; Luka 21:24; Galatabii 4:4) Hiɛsɔɔ ni wɔɔna wɔha bɔ ni Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ kanemɔ daa he hiaa ha lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔto be kɛha no yɛ wɔ daa gbi gbɛjianɔtoo mli. (Efesobii 5:15-17) Ehe hiaa ni onukpai lɛ titri ato be kɛha Biblia kanemɔ daa bɔni afee ni ŋaawoo ni amɛkɛhaa lɛ afee nɔ ni damɔ Biblia mli shishitoo mlai anɔ tɛɛ, bɔni afee ni mumɔ hu ni amɛjieɔ lɛ kpo lɛ afee nɔ ni jieɔ “nilee ni jɛ ŋwɛi lɛ” kpo.—Yakobo 3:17; Tito 1:9.

10. Mɛɛ be mɛi ni kaneɔ Biblia lɛ daa lɛ naa be amɛkɛkaneɔ?

10 Mɛi ni yeɔ omanye yɛ amɛ diɛŋtsɛ amɛ Biblia kanemɔ gbɛjianɔtoo mli lɛ ateŋ mɛi pii feɔ amɛ nikanemɔ lɛ leebi maaŋkpa dani amɛjeɔ gbi lɛ mli nifeemɔi ashishi. Mɛi krokomɛi hu naa akɛ amɛnyɛɔ amɛtsuɔ he nii jogbaŋŋ kɛtsaraa nɔ yɛ be kroko mli. Biblia kasɛt ni atswaa, (kɛji eko yɛ lɛ) yeɔ ebuaa gbɛfalɔi ni amɛkɛ amɛ gbɛfaa be tsuɔ nii jogbaŋŋ, ni Odasefoi komɛi boɔ toi beni amɛtsuɔ amɛ daa gbi shia nitsumɔi lɛ. Atsɔɔ gbɛjianɔtoi komɛi ni eye ebua Odasefoi sɔrɔtoi yɛ Europa, Afrika, Amerika Kooyigbɛ, Amerika Wuoyigbɛ, kɛ Bokagbɛ lɛ yɛ baafai 20 kɛ 21, yɛ sane ni ji “Be ni Amɛkaneɔ kɛ Bɔ ni Amɛnaa he Sɛɛ Amɛhaa” lɛ mli.

11. Mɛɛ gbɛ nɔ abaanyɛ atsɔ akane Biblia lɛ daa, kɛji be ni yɔɔ lɛ po faaa tsɔ̃?

11 Jeee be falɛ ni otuu oha o-Biblia kanemɔ yɛ be kome mli lɛ ji nɔ ni he hiaa fe fɛɛ, shi moŋ bɔ ni oyaa nɔ okaneɔ daa lɛ. Ekolɛ obaana akɛ ehe baaba sɛɛnamɔ waa akɛ oookane nii ŋmɛlɛtswaa kome loo nɔ yɛ be kome mli, ni otao nibii amli ofata he, ni okɛ ohenumɔi fɛɛ awo nɔ ni okaneɔ lɛ mli. Shi ani ogbɛjianɔtoo ŋmɛɔ nakai feemɔ gbɛ daa? Yɛ nɔ najiaŋ ni oooha gbii komɛi aho ni okaneko Biblia lɛ fã ko kwraa lɛ, ani ehiŋ moŋ akɛ daa gbi lɛ okane nii minitii 15 loo minitii 5 po? Ha efee ofaishitswaa akɛ obaakane Biblia lɛ daa gbi. No sɛɛ lɛ okɛ nii amli taomɔ vii afata he kɛji nakai feemɔ baahi kɛha bo.

Gbɛi Sɔrɔtoi ni Yɔɔ Kɛha Biblia Kanemɔ

12. Mɛɛ Biblia kanemɔ gbɛjianɔtoo Betel weku lɛ mli bii heei kɛ Gilead nikaselɔi yɔɔ?

12 Gbɛi pii yɛ ni abaanyɛ atsɔ nɔ akane Biblia lɛ. Ehe yɛ sɛɛnamɔ waa akɛ okane kɛjɛ 1 Mose kɛyashi Kpojiemɔ. Abiɔ ni jeŋ muu fɛɛ Betel weku lɛ mli bii ni sɔmɔɔ yɛ jeŋ fɛɛ nitsumɔ he yitso lɛ loo yɛ Asafo lɛ nitsumɔ he niji lɛ ekome mli lɛ akane Biblia muu lɛ fɛɛ yɛ amɛ Betel sɔɔmɔ lɛ mli klɛŋklɛŋ afi lɛ mli. (Bei pii lɛ, enɛ biɔ ni ekane yitsei etɛ kɛmiishɛ enumɔ, yɛ bɔ ni amɛ sɛɛkɛlɛmɔ ji lɛ naa, aloo baafai ejwɛ kɛmiishɛ enumɔ, daa gbi.) Esa akɛ mɛi ni kaseɔ nii yɛ Buu Mɔɔ Biblia Gilead Skul lɛ hu akane Biblia muu lɛ fɛɛ dani amɛgbe amɛ nikasemɔ lɛ naa. Wɔhiɛ ka nɔ akɛ enɛ baaye abua amɛ ni amɛkɛ daa Biblia kanemɔ afee amɛshihilɛ fã.

13. Mɛɛ oti ajieɔ yi ahaa Odasefoi heei ni abaptisi amɛ lɛ?

13 Ehe yɛ sɛɛnamɔ waa kɛha Odasefoi heei ni abaptisi amɛ lɛ akɛ amɛkɛ Biblia muu lɛ fɛɛ kanemɔ baafee oti ni ma amɛhiɛ. Yɛ 1975 mli, beni esaa ehe kɛhaa baptisimɔ lɛ, onukpa ko bi obalanyo ko ni jɛ France lɛ akɛ ani eyɛ gbɛjianɔtoo pɔtɛɛ ko kɛha Biblia kanemɔ lo. Kɛjɛ nakai beaŋ kɛbaa nɛɛ, ekaneɔ Biblia muu lɛ fɛɛ daa afi, ni efɔɔ enikanemɔ lɛ feemɔ leebi dani eyaa nitsumɔ. Ewie yɛ nɔ ni jɛ mli ba lɛ he akɛ: “Eha mibale Yehowa waa fe bɔ ni mile lɛ tsutsu lɛ. Minaa bɔ ni nɔ fɛɛ nɔ ni efeɔ lɛ kɔɔ eyiŋtoo he ehaa, kɛ bɔ ni etsuɔ he nii ehaa kɛ naatsii komɛi te shi. Minaa akɛ Yehowa ja ni ehi yɛ enifeemɔi fɛɛ mli, yɛ be kometoo lɛ nɔŋŋ mli.”

14. (a) Mɛni he hiaa koni akɛje teemɔŋ Biblia kanemɔ gbɛjianɔtoo ni baatsa nɔ daa lɛ shishi? (b) Mɛni baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkai Biblia mli woji lɛ amli saji otii lɛ beni wɔkaneɔ lɛ?

14 Ani okane Biblia muu lɛ fɛɛ? Kɛ dabi lɛ, amrɔ nɛɛ ji be kpakpa ni okɛaaje shishi. Na gbɛjianɔtoo pɔtɛɛ ko, ni onyiɛ sɛɛ daa. Bo diɛŋtsɛ halamɔ baafai loo yitsei abɔ ni obaakane daa gbi, aloo halamɔ be falɛ ni okɛbaakane kɛ be mli ni obaakane. Jeee mɔ fɛɛ mɔ baanyɛ agbe Biblia lɛ naa yɛ afi mli, shi nɔ ni he hiaa ji ni okane Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ be fɛɛ be, ni ofee nakai daa gbi kɛji eeehi. Beni okaneɔ Biblia lɛ, obaana akɛ woji komɛi ni ataoɔ saji kɛjɛɔ mli lɛ baaye abua bo waa ni eha saji ni okaneɔ lɛ aka ojwɛŋmɔ mli jogbaŋŋ. Kɛji Insight on the Scriptures wolo lɛ yɛ wiemɔ ko ni onyɛɔ okaneɔ mli lɛ, no lɛ dani obaaje Biblia mli wolo pɔtɛɛ ko kanemɔ shishi lɛ, tĩi emli otii ni awie he, taakɛ eyɔɔ Insight* lɛ mli lɛ mli kuku. Kadimɔ yitsei ni akɛ niŋmaa ni mli ti eŋmala lɛ jogbaŋŋ. Aloo obaanyɛ okɛ saji amligbalamɔ ni yaa shɔŋŋ ni akɛha yɛ “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial”a wolo lɛ mli lɛ atsu nii.

15. (a) Mɛɛ ŋaawoi ni akɛha yɛ baafai 16 kɛ 17 lɛ baanyɛ aye abua ni eha o-Biblia kanemɔ aya hiɛ? (b) Yɛ nɔ najiaŋ ni oookane baafai abɔ ko kɛkɛ lɛ, mɛɛ sane ko ni he hiaa waa esa akɛ wɔha ehi wɔjwɛŋmɔ mli jogbaŋŋ?

15 Ehe yɛ sɛɛnamɔ akɛ oookane Biblia lɛ daa kɛtsara nɔ, shi kaatsɔ mɔ ko ni kaneɔ kɛkɛ. Ekafee akɛ okaneɔ baafai abɔ komɛi daa gbi kɛkɛ, koni onyɛ okɛɛ akɛ okaneɔ Biblia muu lɛ fɛɛ ogbeɔ naa daa afi. Taakɛ atsɔɔ yɛ akrabatsa ni ji “Ŋaawoi ni Baaha o-Biblia Kanemɔ lɛ Aya Hiɛ” (baafai 16 kɛ 17) lɛ mli lɛ, gbɛi pii yɛ ni obaanyɛ otsɔ nɔ okane Biblia lɛ ni ona he miishɛɛ. Gbɛ ni okɛtsuɔ nii lɛ kɔɔɔ he eko, kwɛmɔ ni olɛ ojwɛŋmɔ kɛ otsui fɛɛ jogbaŋŋ.

Nu nɔ ni Okaneɔ lɛ Shishi Jogbaŋŋ

16. Mɛni hewɔ ehe hiaa ni wɔna be ni wɔkɛjwɛŋ nɔ ni wɔkaneɔ lɛ nɔ lɛ?

16 Beni Yesu tsɔɔ ekaselɔi lɛ anii lɛ, ema bɔ ni ehe hiaa ni amɛnu nɔ ni ekɛɔ lɛ shishi lɛ nɔ mi. Jeee amɛjwɛŋmɔi ni amɛkɛbaanu shishi jogbaŋŋ lɛ pɛ ji nɔ ni he hiaa, shi moŋ ‘amɛtsuii hu ni amɛkɛaana shishi,’ koni amɛkɛtsu nii yɛ amɛshihilɛ mli. (Mateo 13:14, 15, 19, 23) Nɔ ni he hiaa yɛ Nyɔŋmɔ hiɛ ji bɔ ni mɔ ko ji diɛŋtsɛ yɛ emligbɛ, ni enɛ ji nɔ ni etsui damɔɔ shi kɛhaa. (1 Samuel 16:7; Abɛi 4:23) Enɛ hewɔ lɛ, kɛfata kwɛmɔ ni wɔɔkwɛ akɛ wɔnu nɔ ni Biblia mli saji lɛ kɛɔ lɛ shishi jogbaŋŋ lɛ he lɛ, ehe miihia hu ni wɔjwɛŋ nɔ, ni wɔsusu bɔ ni ekɔɔ wɔ diɛŋtsɛ wɔshihilɛ he ehaa lɛ he.—Lala 48:10; 1 Timoteo 4:15.

17. Mɛni ji otii komɛi ni wɔbaanyɛ wɔdamɔ nɔ wɔjwɛŋ nɔ ni wɔkaneɔ yɛ Ŋmalɛi lɛ amli lɛ nɔ?

17 Bɔɔ mɔdɛŋ ni ona shishitoo mlai ni yɔɔ Biblia mli saji lɛ amli, koni onyɛ okɛ enɛɛmɛi atsu shihilɛi ni okɛkpeɔ lɛ ahe nii. (Okɛto Mateo 9:13; 19:3-6 he.) Beni okaneɔ Yehowa sui ni yɔɔ nyam lɛ ahe saji ni ojwɛŋɔ he lɛ, okɛ nakai hegbɛ lɛ atsu nii ni okɛwo okɛ lɛ teŋ wekukpaa lɛ mli hewalɛ, ni okɛna Nyɔŋmɔ jamɔ hetuu-kɛhamɔ henumɔ ni mli wa waa yɛ omli. Kɛ okane wiemɔi ni kɔɔ Yehowa yiŋtoi ahe lɛ, susumɔ nɔ ni obaanyɛ ofee ni okɛ enɛɛmɛi atsu nii yɛ gbeekpamɔ mli lɛ he. Kɛ okane ŋaawoo ko ni yɔɔ tɛɛ lɛ, yɛ nɔ najiaŋ ni oookɛɛ ohe akɛ, ‘Mile enɛ’ lɛ, bi akɛ, ‘Ani miifee nɔ ni ekɛɛ lɛ?’ Kɛ nakai lɛ, bi ohe akɛ, ‘Mɛɛ gbɛi anɔ matsɔ mafee “kɛteke nɔ fe tsutsu lɛ?” ’ (1 Tesalonikabii 4:1) Beni okaseɔ Nyɔŋmɔ taomɔ nii lɛ, kadimɔ shihilɛ mli nɔkwɛmɔ nii diɛŋtsɛ ni Biblia lɛ kɛhaa, ni kɔɔ mɛi ni hi shi yɛ nɛkɛ taomɔ nii nɛɛ anaa kɛ mɛi ni ehiii shi yɛ naa lɛ ahe. Susumɔ nɔ hewɔ ni amɛkɔ nakai gbɛ, kɛ nɔ ni jɛ mli kɛba lɛ hu he. (Romabii 15:4; 1 Korintobii 10:11) Kɛ ookane Yesu Kristo shihilɛ he sane lɛ, kaimɔ akɛ Yesu ji mɔ ni Yehowa kɛ shikpɔŋ muu lɛ fɛɛ nɔ maŋtsɛyeli ewo edɛŋ; okɛ nakai hegbɛ lɛ atsu nii ni okɛwaje bɔ ni oshweɔ ni Nyɔŋmɔ jeŋ hee lɛ aba lɛ yɛ omli. Agbɛnɛ hu, susumɔ gbɛi ni oootsɔ nɔ okase Nyɔŋmɔ Bi lɛ jogbaŋŋ kɛmɔ shi lɛ ahe.—1 Petro 2:21.

18. Te wɔɔfee tɛŋŋ wɔha Biblia kanemɔ kɛ bɔ ni wɔkɛ nikasemɔi ni akɛhaa wɔ kɛtsɔɔ “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ nɔ lɛ tsuɔ nii lɛ aŋmɛ pɛpɛɛpɛ?

18 Shi kɛlɛ, esaaa ni Biblia kanemɔ yeɔ bɔ ni okɛ nikasemɔi kpakpai ni ahaa wɔnine shɛɔ nɔ kɛtsɔɔ “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ nɔ lɛ tsuɔ nii ohaa lɛ najiaŋ. No hu fata nibii ni Yehowa eto he gbɛjianɔ eha wɔ lɛ he—ejara wa waa. (Mateo 24:45-47) Kaimɔ ni oha Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ diɛŋtsɛ ni oookane daa lɛ ahi gbɛhe ni he hiaa mli yɛ oshihilɛ mli. Kɛji eeehi lɛ, “KANEMƆ NYƆŊMƆ WIEMƆ NI JI BIBLIA LƐ DAA.”

[Shishigbɛ niŋmai]

a Mɛi ni fee ji Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

◻ Mɛni hewɔ sɛɛnamɔ yɔɔ he akɛ wɔkane Biblia lɛ daa gbi lɛ?

◻ Mɛni hewɔ ni ehe hiaa ni wɔkane Biblia lɛ shii abɔ lɛ?

◻ Yɛ bo diɛŋtsɛ ogbɛjianɔtoo naa lɛ, mɛɛ be hi kɛha daa Biblia kanemɔ?

◻ Beni okaneɔ Biblia lɛ shii abɔ lɛ, mɛni baanyɛ aha sɔrɔto feemɔ aba onikanemɔ gbɛjianɔtoo lɛ mli?

◻ Mɛni hewɔ ehe hiaa waa ni wɔjwɛŋ nɔ ni wɔkaneɔ lɛ nɔ lɛ?

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 16, 17]

Ŋaawoi ni baaha o-Biblia kanemɔ lɛ aya hiɛ

(1) Mɛi pii kaneɔ Biblia mli woji lɛ yɛ bɔ ni ato naa akala lɛ naa, kɛjɛ 1 Mose aahu kɛyashi Kpojiemɔ. Obaanyɛ oto naa ni okane yɛ bɔ ni ato naa akɛŋma kɛjɛ shishijee kwraa lɛ naa. Ha ehi ojwɛŋmɔ mli akɛ Biblia lɛ ji woji 66 ni jɛ mumɔŋ ni abua naa, ŋwɛi wojiatoo he. Kɛha sɔrɔto-feemɔ lɛ, ekolɛ obaasumɔ ni okane woji ni wieɔ yinɔsane he lɛ ekomɛi, kɛkɛ lɛ, ekomɛi ni wieɔ gbalɛi ahe titri lɛ, no sɛɛ lɛ, nɔ ni ji ŋaawoo woji ni aŋmala lɛ ekomɛi, moŋ fe ni oooto naa yɛ baafai lɛ anaa ni okane. Ha nɔ ni okane lɛ ahi ojwɛŋmɔ mli jogbaŋŋ, koni okwɛ ni okane Biblia muu lɛ fɛɛ.

(2) Kɛ okane Ŋmalɛi lɛ he ko ogbe naa lɛ, bi ohe nɔ ni ejieɔ lɛ kpo yɛ Yehowa, kɛ eyiŋtoo, kɛ bɔ ni etsuɔ nibii ahe nii ehaa lɛ he; bɔ ni esa akɛ esa bo diɛŋtsɛ oshihilɛ he eha; gbɛ ni obaatsɔ nɔ okɛtsu nii ni okɛye obua mɔ ko.

(3) Beni ohaa tao ni yitso ji ‘Yesu Shikpɔŋ nɔ Shihilɛ lɛ Mli Saji Otii’ ni aŋma yɛ saneyitso ni ji ‘Jesus Christ’ shishi yɛ Insight on the Scriptures (kɛ nɔ ni yɔɔ “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial”) lɛ hu mli lɛ kudɔɔ bo lɛ, kanemɔ saji sɔrɔtoi ni kɔɔ nɔ koome lɛ nɔŋŋ he, ni yɔɔ Sanekpakpai lɛ fãi sɔrɔtoi lɛ amli lɛ fɛɛ ekomekome. Kwɛmɔ hei ni wieɔ nakai sane lɛ he, yɛ Gbɔmɔ ni Fe Mɔ Fɛɛ Mɔ ni Ehi Shi Pɛŋ wolo lɛ mli lɛ hu mli ni okɛfata he.

(4) Kɛ okane Paulo shihilɛ kɛ esɔɔmɔ nitsumɔ lɛ he saji kɛjɛ Bɔfoi lɛ Asaji awolo lɛ mli lɛ, kanemɔ woji ni jɛ mumɔŋ ni kɔɔ he lɛ hu. Kɛkɛ lɛ, kɛ atsi maji loo hei sɔrɔtoi ni Paulo shiɛ yɛ lɛ tã lɛ, wa ni okane woji ni sɛɛ mli lɛ eŋmala eyaha enanemɛi Kristofoi ni yɔɔ nakai hei lɛ. Ebaaye ebua hu kɛji onyiɛ egbɛfaa lɛ sɛɛ yɛ shikpɔŋ he mfoniri, tamɔ nɔ ni yɔɔ New World Translation lɛ naagbee baafa lɛ mli lɛ nɔ.

(5) Kɛ ookane 2 Mose aahu kɛyashi 5 Mose lɛ, kanemɔ wolo ni aŋma ayaha Hebribii lɛ hu, koni eha onu gbalɛ mli mfonirii ni awieɔ he lɛ babaoo shishi. Kwɛmɔ tao ni ji ‘Mla Kpaŋmɔ lɛ he Saji Komɛi,’ yɛ “Law” shishi, yɛ Insight on the Scriptures lɛ mli.

(6) Kɛ ookane gbalɛ woji lɛ, ŋɔɔ be ni okɛsusu yinɔsane mli nibii ni kɔɔ he, ni yɔɔ Biblia lɛ mli lɛ ahe. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, kɛ ookane Yesaia wolo lɛ, kanemɔ nɔ ni awie yɛ hei krokomɛi, ni kɔɔ maŋtsɛ Uzia, Yotam, Ahaz, kɛ Hezekia, ni atsi amɛ tã yɛ Yesaia 1:1 lɛ ahe lɛ. (2 Maŋtsɛmɛi, yitsei 15-20; 2 Kronika, yitsei 26-32) Aloo kɛ ookane Hagai kɛ Zakaria lɛ, ŋɔɔ be ni okɛtĩ nɔ ni anaa yɛ Ezra wolo lɛ mli lɛ mli.

(7) Halamɔ Biblia mli wolo ko, kanemɔ efã ko, (ekolɛ yitso kome), koni no sɛɛ lɛ otao nibii amli, kɛtsɔ Watch Tower Publications Index lɛ loo Watchtower Library ni akɛwo kompiuta nɔ lɛ nɔ, kɛ eyɛ owiemɔ mli. Okɛ emli saji lɛ atsu nii yɛ bo diɛŋtsɛ oshihilɛ mli. Okɛtsu nii yɛ wiemɔi kɛ shiɛmɔ nitsumɔ lɛ mli. No sɛɛ lɛ tsa nɔ kɛya fã kroko hu nɔ.

(8) Kɛ Buu Mɔɔ Asafo lɛ wolo ko yɛ ni wieɔ Biblia mli wolo ko loo efã ko he kuku lɛ, kwɛmɔ nakai wolo lɛ mli nɔtonɔto beni okaneɔ nakai Biblia lɛ fã lɛ. (Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ: yɛ Salomo Lalai lɛ agbɛfaŋ nɛkɛ lɛ, The Watchtower, December 1, 1957, baafai 720-34; yɛ Ezekiel he lɛ, “The Nations Shall Know That I Am Jehovah”—How?; yɛ Daniel he lɛ, “Your Will Be Done on Earth” aloo Our Incoming World Government—God’s Kingdom; yɛ Hagai kɛ Zakaria he lɛ, Paradise Restored to Mankind—By Theocracy!; yɛ Kpojiemɔ he lɛ, Kpojiemɔ—Enaagbee Kwraa lɛ Ebɛŋkɛ!)

(9) Beni okaneɔ lɛ, kwɛmɔ ŋmalɛi krokomɛi ni atsɛ yisɛɛ lɛ ekomɛi. Kadimɔ ŋmalɛi kukuji 320 ni jɛ Hebri Ŋmalɛi lɛ amli, ni aŋmala amɛmli saji lɛ pɛpɛɛpɛ yɛ Kristofoi a-Hela Ŋmalɛi lɛ amli lɛ kɛ ŋmalɛi kukuji krokomɛi ohai abɔ ni atsɛ nomɛi hu asɛɛ lɛ, kɛ bɔ ni akɛtsu nii aha. Ŋmalɛi krokomɛi ni atsɛ yisɛɛ lɛ gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa gbalɛi ni aŋmala yɛ Biblia lɛ mli lɛ amlibaa, kɛ mɛi ashihilɛ kɛ shikpɔŋ he saji amli otii, kɛ saji krokomɛi ni kɛ nomɛi kpaa gbee, ni ekolɛ ebaagbala wiemɔi ni amɛshishinumɔ wa kɛha bo lɛ amli lɛ anɔ.

(10) Kɛji New World Translation Reference Edition lɛ eko yɛ owiemɔ mli, ni okɛmiitsu nii lɛ, kwɛmɔ shishigbɛ niŋmaa kɛ saji ni fata he ni kɔɔ nɔ ni okaneɔ lɛ he lɛ. Enɛɛmɛi tsɔɔ nɔdaamɔ nɔ kɛha wiemɔi ni akɛtsu nii lɛ, kɛ gbɛi krokomɛi ni abaanyɛ atsɔ nɔ atsɔɔ wiemɔi komɛi ni he hiaa lɛ ashishi. Ekolɛ obaasumɔ ni okɛ bɔ ni atsɔɔ ŋmalɛi kukuji komɛi ashishi yɛ Biblia shishitsɔɔmɔi krokomɛi amli lɛ ato he okwɛ.

(11) Kɛ okane yitso kome ogbe naa lɛ, ŋmaa oti pɔtɛɛ ni yɔɔ nakai yitso lɛ mli lɛ he sane kuku. Okɛtsu nii akɛ nɔdaamɔ nɔ kɛha saji amlitii kɛ enɔjwɛŋmɔ yɛ sɛɛ mli.

(12) Beni okaneɔ Biblia lɛ, kadimɔ ŋmalɛi komɛi ni obaasumɔ waa ni okai lɛ ahe, aloo ŋmalamɔ owo woji bibii anɔ ni okɛwo he ko ni obaanyɛ ona daa gbi. Kasemɔ owo oyitsoŋ; jwɛŋmɔ nɔ; okɛtsu nii hu. Kaabɔ mɔdɛŋ akɛ obaakase babaoo tsɔ shikome, ekolɛ ekome loo enyɔ pɛ daa otsi; no sɛɛ lɛ, halamɔ babaoo ofata he, be kroko hu ni obaakane Biblia lɛ.

[Mfonirii ni yɔɔ baafa 15]

Ani okaneɔ Biblia lɛ aloo oboɔ emli saji ni akɛwo kasɛt nɔ lɛ toi daa gbi?

    Ga Woji (1980-2025)
    Shi Mli
    Botemɔ Mli
    • Ga
    • Kɛmaje
    • Bɔ Ni Misumɔɔ Lɛ Mihãa
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Mlai Ni Yɔɔ He
    • Ohe Saji
    • Ohe Saji Lɛ Ahe Gbɛjianɔtoo
    • JW.ORG
    • Botemɔ Mli
    Kɛmaje