¿Mbaʼéichapa Jesús sakrifísio ‘opaga pe rreskáte’?
Mbaʼépa heʼi la Biblia
Ñandejára oipuru Jesús sakrifísio operdona hag̃ua ñande pekadokuéra, ha ñandesalva hag̃ua la muértegui. La Biblia heʼi Jesús ruguykue haʼe hague pe présio ojepagáva upearã (Efesios 1:7; 1 Pedro 1:18, 19). Upévare Jesús heʼi vaʼekue: “Aju ameʼẽ hag̃ua che rekove, ha péicha apaga pe rreskáte aguenohẽ hag̃ua heta héntepe pekádo poguýgui” (Mateo 20:28).
¿Mbaʼérepa ojepaga vaʼerã kuri “pe rreskáte” ñanderehehápe?
Adán, pe primer kuimbaʼe Ñandejára okrea vaʼekue ningo perfékto vaʼekue, upéva heʼise ndahaʼéi hague pekadór. Haʼe ikatu kuri oiko pára siémpre, péro naiñeʼẽrendúi rupi Ñandejárape haʼe operde vaʼekue upe oportunida (Génesis 3:17-19). Haʼe ifamília rire, oguerovapaite hesekuéra la pekádo ha upéicha rupi enterovéva ñanaséma pekadór (Romanos 5:12). Upévare la Biblia heʼi Adán ‘oñevende’ hague ijupe ha ifamiliarépe oiko hag̃ua chuguikuéra esklávo, ha opyta hikuái pe pekádo ha la muérte poguýpe (Romanos 7:14). Ha enterovéva ñaneimperfékto rupi, ndaikatúi jarrekupera la Adán operde vaʼekue (Salmo 49:7, 8).
Adán opeka rire, ñande japyta kuri sin esperansaite, ha upéva Ñandejára ombyasyeterei (Juan 3:16). Péro haʼe ihústo rupi, ndaikatúi kuri ñandeliverántema pe pekádogui ojepagaʼỹre mbaʼeve (Salmo 89:14; Romanos 3:23-26). Upévare, ñanderayhueterei rupi, haʼe voi opaga pe présio oñekotevẽ vaʼekue ikatu hag̃uáicha operdona ñandéve umi ñande pekádo. Ha ndahaʼéi voi upévante, opaga avei ñandelivera hag̃ua pe pekádogui pára siémpre (Romanos 5:6-8). Ha pe présio haʼe opaga vaʼekue haʼe hína pe rreskáte.
¿Mbaʼéichapa ofunsiona pe rreskáte?
Según la Biblia, oĩ mbohapy mbaʼe ojejapo vaʼerã ofunsiona hag̃ua pe rreskáte:
Álgien opaga peteĩ présio (Números 3:46, 47).
Álgien térã álgo ojelivera ojepaga rire hese (Éxodo 21:30).
Ojepaga pe présio ovaléva, ndaikatúi saʼive.a
Jahechamína mbaʼéicha Jesús sakrifísio okumpli koʼã mbohapy mbaʼe.
Ojepaga peteĩ présio. La Biblia heʼi Ñandejára “opaga hepy” hague ñanderehe (1 Corintios 6:20; 7:23). Ha upe présio hína Jesús sakrifísio. Upéva rupive, Jesús ojogua umi héntepe oservi hag̃ua Ñandejárape, ha “koʼã hénte ou opaichagua trívu, puévlo ha tetãgui, ha oñeʼẽ diferénte idióma” (Apocalipsis 5:8, 9).
Ojelivera álgienpe. Jesús “opaga ñanderreskata hag̃ua”, ha péicha ikatu ñande jajelivera pe pekádogui (1 Corintios 1:30; Colosenses 1:14; Hebreos 9:15).
Ojepaga pe présio ovaléva. Adán ningo haʼe vaʼekue perfékto, péro operde vaʼekue upéva. Ha Jesús haʼe vaʼekue avei perfékto, péro osakrifika hekove ñanderehehápe. Upéicha rupi pe isakrifísio ovale elmimoite la Adán operde vaʼekue (1 Corintios 15:21, 22, 45, 46). La Biblia heʼi: “Peteĩ kuimbaʼe naiñeʼẽrendúi rupi heta héntegui oiko pekadór, upéicha avei peteĩ kuimbaʼe iñeʼẽrendúgui heta héntere ojeʼéta ihustoha” (Romanos 5:19). Upéva ñanepytyvõ ñantende hag̃ua mbaʼérepa omanóvo peteĩ kuimbaʼénte, ikatúma oñeperdona hetaiterei héntepe. Jesús osakrifikávo hekove “opaga pe présio oñekotevẽ vaʼekue orreskata hag̃ua” entéro umi oñehaʼãvape oaprovecha porã hag̃ua isakrifisiokue (1 Timoteo 2:5, 6).
a Umi palávra hebrea ojetradusíva jepi “rreskáte” la Bíbliape, oñeʼẽ peteĩ présio ojepagávare álgo valióso rehe. Por ehémplo, pe vérvo hebreo kafár en rrealida heʼise “ojekuvri álgo”. Upévare, ojeʼe hag̃ua oñeperdonaha ñande pekadokuéra, la Bíbliape ojeʼe jepi ojekuvriha umíva ponove ojehecha (Salmo 65:3). Upe vérvogui ou avei ótra palávra haʼéva kófer, ha péva katu oñeʼẽ pe présio ojepagávare ojekuvri térã ojerreskata hag̃ua álgo (Éxodo 21:30). Pe palávra griega ojetradusíva jepi “rreskáte” katu haʼe lýtron, ha péva ikatu voínte ojetradusi avei “pe présio ojepagáva ojelivera hag̃ua álgienpe” (Mateo 20:28). Griégope ojepurúmi ko palávra oñeñeʼẽ hag̃ua pe présio ojepagávare ojelivera hag̃ua peteĩ soldádo opyta vaʼekuépe prisionéro térã peteĩ esklávope.