13 YOSUA
Ba Yuun Bo En La Pa’alegɔ Ti A Ka Ti’isa De Yele
YOSUA yuun ze mɛ ge nyɛta Yeriko sa. Yeriko yuun dela tinsɛka ti Naayinɛ yele en yeti a ta sa’am ka la. A yuun tĩɛ la Yehowa n yuun yele en sɛla, se’em ma’a ti Moses yuun pɔ̃ra kum la. Naayinɛ yuun yele en yeti: “Kpeŋe homea ge tara [paŋa].” (Tɛɛ. 31:23) La yuun ka ba’ɛ yue ti Yehowa le yele Yosua yeti: “Kpeŋe homea ge tara [paŋa]!” (Yos. 1:7) Nananawa, Yosua yuun dela a tara sukpe’ene paa. Beni n sɔi?
Yeriko yuun ka ba’ɛ kãregɛ ge tiŋa la nɛreba yuun mi la zaberɛ. Ba yuun mɛ la lalega n wɔɣɛ kaɛ ka mum. Yeriko n yuun de tinsɛka n deŋɛ nɛŋa ti Israeldoma la wan sa’am ge ta’an to’e Pu’ulumbiŋere Tiŋa la. Tiŋa wa nɛreba yuun ba’ɛ tuna la putotuuma. Yuuma zo’e zo’e n tole, Yehowa yuun tɔɣɛ “Amoridoma toonbe’ero la” yele bo Abraham mɛ. A yuun tɔɣeri la tinse’esi woo n boi Kanaan tiŋa la yele. Yehowa yuun yeti la ye na, ba tunbe’ero la wan ta “perɛ paɛ bo paarɛ zen’an” ti a gãkɛ ba. (Pin. 15:16) Sankaŋa yuun paɛ mɛ. Nɛreba la yuun kãaberi la baɣa, tuna yalumtuuma ba pu’usegɔ deto poan, ti buraasi gã la buraasi, ti pɔɣesi gã la pɔɣesi, ti nɛreba gã la ba suurɔ la dusi. Hali ba yuun kãabera la ba kɔma bɔ’ɔra ba yina. Kanaandoma la yuun gaam la be’ero ti Yehowa yuun yeti a wan basɛ ti ba zɔ yese tiŋa la poan! (Mal. 18:3, 6, 21-27) Bala wan eŋɛ la wani tum?
Yehowa yuun yele Yosua ti ba keŋɛ kaɛ lalesi la. Soogɛpa zo’e zo’e ta’an ti’isa ti yɛm ka boi Yehowa n yeti ba eŋɛ sɛla la poan
Yehowa yuun yeti a pɔsɛ sa’am la Yeriko tiŋa. Naayinɛ wan doose la Yosua la a soogɛpa la poan sa’am ba. Soogɛpa wa yuun kɔ’ɔn maasum mɛ ti ba doose Yehowa n wan pa’alɛ ba sɛla la. Ge Yehowa n yuun pa’alɛ Yosua ti a eŋɛ sɛla la yuun eŋɛ Yosua la pakerɛ! Yehowa yuun yele en ti a nan da zabɛ la ba bii a basɛ ti a soogɛpa la kaɛ tiŋa la mum ti la yue. A yuun tuɣum yele Yosua yeti a basɛ ti soogɛpa la keŋɛ kaɛ tiŋa la. La yuun dela ba yeen keŋɛ kaɛ tiŋa la buyina dabeserɛ woo, ta paɛ dabesa ayoobe. Malemadoma la basɛba yuun dela ba zɛ nɔbiŋere daka la kena ge ti basɛba me pɛɛbera tintana dɔla. Dabesa ayopɔi daarɛ la, ba za’a dela ba kaɛ tiŋa la sugumnɔɔrɛ buyopɔi ge ti soogɛpa la nyaa voole basɛ sa.
Yosua yuun dela soogɛa n mi zaberɛ. Soogɛpa zo’e zo’e ta’an ti’isa ti yɛm ka boi Yehowa n yeti ba eŋɛ sɛla la poan. Ge bem n wan eŋɛ, Israeldoma la san ka ta’an zabɛ nyaŋɛ Yerikodoma la? Bala ta’an basɛ ti Kanaan tinse’esi n gee la ti’isa ti bamam kpe’em gana Israeldoma la mɛ, ti ba me wan bɔta ti ba zabɛ la ba.
Ge Yehowa yuun puɣum eŋɛ la yɛla n wan basɛ ti Yosua ta’an dekɛ amea delum En. Makerɛ, Yosua n yuun tum vɛɛsereba bayi Yeriko tiŋa la, ba yuun lebena yele en yeti, Yerikodoma la zoti Israeldoma mɛ. Leyɛ’ɛsa, Yehowa yuun doose la yelekirega sore poan ga’ɛ Yordan Kulaa la ti Israeldoma la doose bim tole.
Yosua yuun ti’isɛ taɣesɛ yele ana wa mɛ, la yelese’a n basɛ ti a tara sakerɛ bɔ’ɔra Naayinɛ. A sakerɛ la n yuun basɛ ti a tara sukpe’ene ge nam bo Yehowa. Bala, eŋa la a soogɛpa la yuun keŋɛ kaɛ Yeriko mɛ. Malemadoma la yuun peebe la ba tintana. Ge Yerikodoma yuun ka yese na ti ba zabɛ la ba, se’ere n sɔi la ba yuun zoti Israeldoma la mɛ. Yimbeere la, Yosua yuun le basɛ ti ba keŋɛ kaɛ tiŋa la mɛ wuu Yehowa n kɔ’ɔn pa’alɛ ba se’em la. Ba yuun iti la bala dabesa ayoobe ge ti dabesa ayopɔi daarɛ la nyaa paɛ.
Dabesa ayopɔi daarɛ la, Israeldoma la yuun kaɛ Yeriko la sugumnɔɔrɛ buyopɔi. Ban yuun kaɛ sugumnɔɔrɛ buyopɔi la ba’asɛ la, ba yuun eŋɛ la sɛla n boi de to’ore. Yosua yuun bo nɔɔrɛ ti: “[Voole] ya! Na’ayenɛ dekɛ teŋa wa bo ya mɛ!” Yosua n tɔɣɛ ba’asɛ la, ti nɛreba la “voole kpim . . . [ti] teŋa la dangoone la me lu.”
Yosua la a soogɛpa la yuun kɛ̃ tiŋa la poan mɛ sa’am bunvɔa woo, wuu Yehowa n bo nɔɔrɛ se’em la. Yehowa n yuun soŋeri ba la zuo, Yosua la a soogɛpa la yuun zabɛ nyaŋɛ la tisi zo’e zo’e. La niɛ peelumi ti Yehowa yuun nyaa sa’ani tiŋa la mɛ, “Amoridoma toonbe’ero la” zuo!
Ge Yeriko lalepika n yuun gee ka lui. Beni n sɔi? Se’ere n sɔi la, pɔka ayima n yuun boi tiŋa la poan tara sakerɛ la sukpe’ene ti la ka tara makerɛ. To wan zamesɛ pɔka wa yele zuo seko n taɣelɛ la poan.
Kaalɛ Baabule zɛ’ɛsi wa:
Sɔsɛ ya sokere wa:
Yosua yuun eŋɛ la wani pa’alɛ ti a tari sukpe’ene?
Viisɛ Pa’asɛ
1. Baabule la bɔberɛ kuni n yuun boi, se’em ma’a ti Yosua yuun ta kɛ̃ Pu’ulumbiŋere Tiŋa la? (w09-E 12/1 17 ¶4, tiŋanɔɔrɛ yelesum) Bisɛ foote A
Foote A
2. Yehowa yuun yele Yosua ti a eŋɛ la bem ge ti Israeldoma nyaa keŋɛ kaɛ Yeriko? Beni n sɔi ti la yuun ana wuu yɛm ka boi Yehowa pa’alegɔ la poan? (Yos. 5:2-8; w18.10-E 23 ¶5-7)
3. Bem n pa’alɛ ti ba yuun sa’am Yeriko la saŋa fii poan? (w15-E 11/15 13) Bisɛ foote B
Kennedy, Titus (2023). The Bronze Age Destruction of Jericho, Archaeology, and the Book of Joshua. Accessed via researchgate.net. Licensed under CC by 4.0 DEED
Foote B: Bugum n di duɣerɔ ti ki bɔna bim ti ba viisɛ nyɛ Yeriko tiŋa
4. Yetɔɣebiŋere la n tɔɣɛ Yeriko yele ti la bɔna Yosua 6:26 la yuun tum tuuma la wani? (w98-E 9/15 21 ¶8)
Ti’isɛ Hon Wan Dekɛ Tum Tuuma Se’em
Beni n sɔi ti Yosua yuun tara sakerɛ ti Yehowa n yele sɛla la wan tum tuuma? (Yos. 23:14) Tomam me wan eŋɛ la wani tara sakerɛ ti Naayinɛ pu’ulumbiŋ’a la za’a wan tum tuuma?
Yosua yele la soŋɛ to la wani ti to ta’an dɔla Naayinɛ tigere la n pa’ali to sɛla la? Bisɛ foote D
Foote D
Ho wan eŋɛ la wani ta’an tɔɣesa Yosua sukpe’ene la?
Ti’isɛ Taɣesɛ Yehowa Yele
Yosua yele wa pa’alɛ mam Yehowa yele la wani?
Yosua yele wa makɛ la Yehowa puti’irɛ la wani?
Yehowa san ta isige Yosua kum poan, mam wan soke en la bem?
Zamesɛ Yɛla Pa’asɛ
Yosua yele la wan soŋɛ to la wani ti to ta’an tɔɣesa bunkureba, tara sakerɛ ti Naayinɛ pu’ulumbiŋ’a wan tum tuuma ge me tara yelemɛŋɛrɛ hali mabia san eŋɛ to sɛla ti la daam tɔ?
Soŋɛ ho kɔma ti ba zamesɛ baŋɛ yelese’a n yuun eŋɛ Yosua vom poan.