Pouzdana je Jehovina riječ!

‘Ja Jehova činim pouzdanom riječ sluge svoga’ (IZAIJA 44:24-26, Byington).

1. Kakva se budućnost predviđala godine 1864?

ŠTO će donijeti sutra? Ljudi bi to htjeli znati. A kako li su samo nezadovoljavajuća njihova predviđanja! Da to prikažemo: prirodoznanac Alfred R. Wallace (Voles) predviđao je 1864. ovu po ljudima ‘načinjenu budućnost za ljudsku vrstu’: “Svatko će ... raditi zbog vlastite sreće koja će biti tijesno povezana s onom njegovih bližnjih, ... dobro uravnoteženi moralni osjećaji neće nikada nikome dopustiti da povrijedi podjednaku slobodu drugih; ... svakoga će voditi najbolji zakoni; potpuno poštovanje prava, i savršena osjećajna naklonost prema svemu oko sebe.” Wallace je prorekao, da će čovjek pretvoriti našu Zemlju u “svjetliji raj nego što je ikada viđen u snovima vizionara ili pjesnika”!

2. Do kojih pitanja dovodi promašaj pukih ljudskih predviđanja?

² Autor ovih riječi umro je samo devet mjeseci prije negoli je čovječanstvo bilo gurnuto u duboku tamu Prvog svjetskog rata. Gdje je tada bio taj “svijetli raj” ispunjen suosjećajnim ljudima? A kako je danas? Nesumnjivo “je ohladnjela ljubav mnogih” — i pored svih proturječnih prognoza (Matej 24:12, NS). No treba li nas to navesti da sumnjamo u svako proročanstvo? Jehova Bog kaže za sebe da “preokreće mudrace i čini ludim njihovo znanje, dok čini pouzdanom riječ sluge svoga” (Izaija 44:24-26, By). Međutim, netko može pitati: Možemo li se osloniti na biblijska proročanstva? Da li je Jehovina riječ zaista pouzdana?

Propast i obnova

3. Što se je dogodilo s Judom i Jeruzalemom u sedmom stoljeću pr. n. r. vr. a što je u suglasnosti s 3. Mojsijevom 26:27-35?

³ Postoji obilje dokaznog materijala da se uistinu možemo osloniti na biblijska proročanstva. Na primjer, proročanstva o propasti i obnovi ispunila su se na Božjem drevnom narodu, Izraelu. Kad su vjerno obožavali Jehovu, napredovali su u zemlji primljenoj od Boga “kojom teče mlijeko i med” (3. Mojsijeva 20:24, NS; 1. Carevima 4:1, 20). Međutim, unaprijed su bili upozoreni da će taj pravi raj postati sasušenom pustinjom ako budu neposlušni (3. Mojsijeva 26:27-35). Godine 607. pr. n. r. vr., oko 900 godina nakon što je Mojsije napisao 3. Mojsijevu, Babilonci su osvojili Judu i Jeruzalem. Nedugo nakon toga Židovi koji su ostali u zemlji, pobjegli su u Egipat i tako se potpuno ispunilo prorečeno opustošenje (Jeremija 39:8-10; 40:5; 41:2; 43:1-7).

4. a) Što je Jehova obećao svom narodu davno prije uništenja Jeruzalema 607. g. pr. n. r. vr.? b) Kako se ispunilo to obećanje?

⁴ No, više od sto godina prije razorenja Jeruzalema, Jehova je obećao, da će vratiti svoj pokajnički narod u opustošenu domovinu i obnoviti njenu rajsku ljepotu (Izaija 35:1-4). Bog je također rekao: “Ja Jehova ... koji činim pouzdanom riječ sluge svoga i izvršavam zamisao svog glasnika, ja sam taj koji kažem za Jeruzalem da će biti nastanjen i za gradove Judine ‘da će biti ponovno sagrađeni i ja ću obnoviti njihove ruševine’” (Izaija 44:24-26, By). Medo-Perzijci predvođeni Kirom osvojili su Babilon 539. pr. n. r. vr. — baš kako je Izaija prorekao (Izaija 44:27–45:6). Naredba kojom je Kir dopustio Židovima da se vrate u svoju domovinu i ponovno izgrade hram, stupila je na snagu 537. pr. n. r. vr. i vremenom je Judeja doživjela prorečenu promjenu (Ezdra 1:1-4; Izaija 35:5-10; Ezehijel 36:35). Kako je pouzdana Jehovina riječ!

Tir se nije mogao oprijeti proročanstvu

5. Što je Jehova prorekao preko Ezehijela u vezi Tira?

⁵ Božanski nadahnuto proročanstvo ispunilo se je i nad drevnim gradom Tirom, s pravom nazvanim “kraljicom mora”. Što se tiče te feničke pomorske luke, Jehova je izjavio: “Ja sam protiv tebe, o Tire, dovest ću na te mnoge narode, ... Gle, dovest ću na Tir ... Nabukodonozora, kralja babilonskoga, ... i on će tvoje kule porušiti ... Kamenje tvoje i drevnu građu tvoju i prašinu tvoju, stavit će usred vode. ... Učinit ću od tebe sjajnu golu površinu jednog grebena. Postat ćeš mjesto na kome se mreže suše” (Ezehijel 26:3-14, NS).

6. Što se dogodilo drevnom Tiru u ispunjenju proročanstva?

⁶ Izgledalo je da je takav pad nemoguć. Prema povjesničaru Josipu Flaviju, Babilonci su trinaest godina opsjedali Tir (Josip Flavije, Protiv Apiona, knj. I, pogl, 21). Povijest ne izvještava koliko su bili uspješni Nabukodonozorovi napori, iako su tirski gubici u materijalu i ljudstvu sigurno bili veliki. Kasnije je proročanska izreka preko Zaharije ukazala da će Bog potpuno uništiti taj grad (Zaharija 9:3, 4). Ovo proročanstvo se ispunilo skoro 200 godina nakon izricanja. Iza visokih, jakih zidina do tada su se osjećali sigurnima stanovnici grada Tira na otoku nedaleko od obale. No, 332. godine pr. n. r. vr. snage Aleksandra Velikog srušile su taj otočki grad, upotrijebivši ruševine kopnenog grada Tira za izgradnju nasipa do otoka. Otada se taj umjetni poluotok proširio naslagama pijeska kojeg je naplavila voda. Osim toga, u sadašnjoj maloj mjesnoj luci mogu se vidjeti ribari kako suše svoje mreže — još jedno ispunjenje proročanstva. Zaista, Jehovina riječ je pouzdana!

Pokoren “grad krvnički”

7, 8. a) Što je Jehova prorekao preko svojih proroka u vezi Ninive? b) Zašto se činilo nemogućim da će Niniva postati “pustoš”?

⁷ Božja se proročanska riječ pokazala istinitom i u slučaju drevne Ninive, glavnog grada Asirskog carstva koje je ugnjetavalo Jehovin narod (2. Carevima 17:1-6; 1. Dnevnika 5:6, 26). Kad je bila na vrhuncu svoje moći Jehova je prorekao za Ninivu preko svojih proroka: “Plijenite srebro, plijenite zlato; jer nema kraja poravnanju. ... Praznina i bezvrijednost i opustošen grad! ... Teško krvničkom gradu” (Nahum 2:9, 10; 3:1, NS). “On će od Ninive pustoš učiniti, ... I usred nje će doista stada ležati” (Sofonija 2:13, 14, NS).

⁸ Kako se to moglo dogoditi? Niniva je bila “veliki grad” (Jona 1:2). Prama drevnom povjesničaru Diodoru, Niniva je imala trideset metara debele zidove, dovoljno široke da po njima idu usporedo troja bojna kola. U vrijeme proroka Jone (deveto stoljeće pr. n. r. vr.) grad je imao više od 120 000 stanovnika (Jona 4:11). Zar je sve to trebalo postati “pustoš”?

9. Kako je Niniva dala daljnji dokaz da je Jehovina riječ pouzdana?

⁹ Godine 632. pr. n. r. vr., šesnaest ili više godina nakon Sofonijinog proročanstva, Babilonci i Medijani opsjeli su Ninivu. Prema Diodoru (knj. II, pogl. 27), “velike i neprestane kiše” prouzročile su da je rijeka Tigris poplavila svoje obale. Ona je “poplavila i jedan dio grada i razrušila zidove u dužini od dvadeset stadija”. Niniva je bila osvojena. “Odnijeli su mnogo plijena iz grada i sa područja hrama, a grad pretvorili u hrpu ruševina i razvalina”, piše u drevnoj Babilonskoj kronici. Niniva je postala propali grad i to je ostala stoljećima. Obaranje tog grada je zaista “dobra vijest” za Božji narod, koji se opetovano uvjerio da “je Jehova dobar” i da “poznaje one koji u njemu traže zaklon” (Nahum 1:7, 15, NS). Posjetitelj ruševina Ninive u Iraku može danas vidjeti, kao što je prorečeno, kako ovce pasu u blizini razvalina. To je daljnji dokaz da je Jehovina riječ pouzdana.

“Istaknuti rog” je slomljen

10. a) Koja proročanska vizija je zapisana u Danijelu 8:1-8? b) Kako je Gabrijel objasnio pojedinosti tog proročanstva?

¹⁰ U proročanskoj viziji Danijel je vidio kako je jarac sa ‘istaknutim rogom’ ubio dvorogog ovna. Taj se je rog slomio i na njegovom mjestu izrasla su četiri roga (Danijel 8:1-8). Što bi to moglo značiti? Anđeo Gabrijel je objasnio: “Ovan što si ga vidio koji ima dva roga — to su kraljevi Medski i Perzijski. A runjavi jarac je kralj Grčke, a veliki rog među njegovim očima je prvi kralj. Taj jedan je bio slomljen i na njegovu mjestu su izrasla četiri, to su četiri kraljevstva koja će nastati iz tog naroda, ali ne njegovom snagom” (Danijel 8:16, 20-22, NS).

11, 12. Kako se je ispunilo proročanstvo Danijela 8:20-22?

¹¹ Medo-Perzija, u viziji kao dvorogi ovan, pobijedila je moćni Babilon. No Božji anđeo je prorekao, da će “runjavi jarac”, Grčka, ubiti ovna. Upravo se tako dogodilo u četvrtom stoljeću pr. n. r. vr. kada su vojske Aleksandra Velikog, koje su govorile grčki, svrgnule Medo-perzijsko carstvo. Međutim, Aleksandar je iznenada umro 323. g. pr. n. r. vr. u starosti od 32 godine, ne ostavivši sposobnog nasljednika. Aleksandrovom smrću slomljen je “istaknuti rog”. A što je bilo s prorečena “četiri roga koja izbiše na mjesto njegovo”?

¹² Aleksandar je imao veći broj generala, ali četvorica su se konačno učvrstila na vlasti. Dakle, “istaknuti rog” je slomljen i na njegovom mjestu izbila su “četiri roga” ili “četiri kraljevstva”. Do 301. g. pr. n. r. vr. učvrstili su svoju vlast ti generali: Ptolomej Lagus (Egipat i Palestina); Seleukid Nikator (Mezopotamija i Sirija); Kasander (Makedonija i Grčka); i Lizimah (Trakija i Mala Azija).a I opet vidimo da je pouzdana Riječ Jehovina.

Pojavljuje se “Mesija vođa”!

13. Što piše u Danijelu 9:24, 25 o pojavi Mesije?

¹³ Knjiga Danijela daje također izvanredan dokaz da je Jehovina riječ pouzdana. Stoljećima unaprijed Danijel je bio nadahnut utvrditi vrijeme kada će se pojaviti Mesija na Zemlji. To uzbudljivo proročanstvo djelomično glasi: “Sedamdeset tjedana je određeno tvom narodu i tvom svetom gradu, da se dokrajči prijestup, da se okonča grijeh, da se iskupi pogreška, i da se uvede pravda na nedogledno vrijeme, da se zapečati viđenje i proricanje, da se pomaže Svetinja nad svetinjama. Trebaš znati i razumjeti da će od časa kad izađe riječ da se obnovi i ponovno izgradi Jeruzalem pa do Mesije vođe, biti sedam tjedana, a onda šezdeset i dva tjedna” (Danijel 9:24, 25, NS).

14. a) Na kom biblijskom temelju možemo reći da se u “tjednima” iz Danijela 9:24, 25 za svaki dan računa jedna godina? b) Koje je godine izišla “riječ da se ponovno izgradi Jeruzalem”? c) Koliko je trajalo 69 tjedana, kada su započeli a kada završili?

¹⁴ Jesu li to bili doslovni “tjedni”? Ne, jer sve što je ovdje prorečeno o Mesiji, nije se dogodilo unutar 70 tjedana, ili za manje od godinu i pol dana. Pokazalo se da su to bili “tjedni” u kojima se brojila jedna godina za svaki dan. (Usporedi 4. Mojsijeva 14:33, 34, NS.) “Riječ da se obnovi i ponovno izgradi Jeruzalem” izišla je u dvadesetoj godini vladavine perzijskog kralja Artakserksa (Longimanus) (Nehemija 2:1-18). Budući da je on počeo vladati 474. g. pr. n. r. vr., dvadeseta godina njegove vladavine bila je 455. g. pr. n. r. vr. Dakle, 69 godišnjih tjedana od “riječi da se ponovno izgradi Jeruzalem do Mesije vođe” iznosilo je 483 godine (7x69) i produžilo se je do 29. g. n. r. vr.

15. Što su očekivali Židovi 29. g. n. r. vr.?

¹⁵ Te godine je Ivan Krstitelj “propovijedao krštenje u znak pokajanja za oproštenje grijeha”. A što je bilo sa Židovima? “Budući da je narod bio u očekivanju, svi su se u srcu pitali o Ivanu, nije li on Krist?” (Luka 3:3-6, 15, NS). S obzirom na takvo očekivanje, izjavio je židovski znanstvenik Abba Hillel Silver: “Prvo stoljeće, a osobito naraštaj pred uništenjem (Jeruzalema), svjedoči o zapaženom izljevu osjećaja prema mesijanstvu. To ne treba pripisati ... ni pojačanom progonjenju od strane Rima, nego prevladavajućem vjerovanju potaknutom popularnom kronologijom tog vremena ... Mesija se je očekivao oko druge četvrtine prvog stoljeća n. r. vr.” Ta se “popularna kronologija” temeljila na knjizi Danijela.

16. a) Zašto je bila značajna 15. godina vladanja cara Tiberija? b) Što se dogodilo kada je Isus bio kršten?

¹⁶ Danijelovo je proročanstvo pokazalo da će se 69 godišnjih tjedana doseći 29. g. n. r. vr. Da li se Mesija pojavio pravodobno te godine? Zaista jeste! Ivan Krstitelj počeo je propovijedati i krštavati “petnaeste godine vladanja cara Tiberija” (Luka 3:1-3). Budući da je Tiberije postao rimskim carem 17. kolovoza 14. godine n. r. vr. (po gregorijanskom kalendaru), Ivanovo djelovanje počelo je 15. godine nakon toga, ili u proljeće 29. g. n. r. vr. Te godine u jesen Ivan je krstio Isusa iz Nazareta i sveti duh sišao je s neba da pomaže Isusa za Krista, Mesiju (Luka 3:21, 22). Proročanstvo o Mesiji se je ispunilo.b Još jednom je dokazano da je Jehovina riječ pouzdana.

17. Koja su neka mesijanska proročanstva bila ispunjena u vezi s Isusom Kristom?

¹⁷ U vezi Isusa Krista ispunila su se i mnoga druga proročanstva Hebrejskih spisa. Na primjer, Isusa je rodila djevica u Betlehemu (Izaija 7:14; Mihej 5:2; Matej 1:18-23; 2:3-6). Mala djeca su ubijena nakon njegovog rođenja (Jeremija 31:15; Matej 2:16-18). Imao je preteču (Izaija 40:3; Matej 3:1-3). Isus je nosio naše bolesti (Izaija 53:4; Matej 8:16, 17). Ušao je u Jeruzalem na mladunčetu magaričinu (Zaharija 9:9; Ivan 12:12-15). Jedan apostol ga je izdao za trideset srebrnjaka (Psalam 41:9; Zaharija 11:12; Matej 26:14-16, 46-56; Ivan 13:18). Nakon što su ga pribili na stup, vojnici su podijelili među sobom Isusovu odjeću i bacali kocku za njegovu donju haljinu (Psalam 22:18; Ivan 19:23, 24). Kosti njegove nisu bile polomljene, nego je bio proboden (Psalam 34:20; Zaharija 12:10; Ivan 19:33-37). Nakon tri dana provedenih u grobu, bio je uskrsnut (Jona 1:17; 2:10; Matej 12:39, 40; Marko 9:31; Djela apostolska 10:40). Ovo su samo primjeri kako je Isus ispunio mesijanska proročanstva. Sve to dokazuje da je pouzdana Jehovina riječ.

Budućnost se može znati

18, 19. a) Zašto nije uzaludno pitati što će donijeti sutra? b) Koja se daljnja pitanja postavljaju?

¹⁸ Isus, Mesija, je sam izrekao proročanstva koja ulijevaju nadu. Na primjer, prorekao je svoju buduću “prisutnost” (Matej 24:3-14). U stvari, razni biblijski pisci su zapisali ohrabrujuća proročanstva značajna za ovo dvadeseto stoljeće. Zato nije uzalud pitati: što donosi sutra? To možemo saznati!

¹⁹ Do sad smo razmotrili neka biblijska proročanstva, koja su se ispunila u prošlosti. A što je s našim danima? Imamo li i dalje uzbudljive dokaze pouzdanosti Jehovine riječi?

[Bilješke]

Možeš li se sjetiti?

□ Što se je dogodilo drevnom Tiru kao što je prorečeno?

□ Kako je Niniva dokazala da je Jehovina riječ pouzdana?

□ Što se je dogodilo u ispunjenju proročanstva Danijela 8:20-22?

□ Koliko je trajalo 69 “tjedana” i kada su počeli a kada završili?

□ Koja su se neka mesijanska proročanstva ispunila u vezi sa Isusom?