Stranci — globalni problem
“MI IDEMO u Johannesburg tražiti novac jer ovdje nema posla”, rekao je jedan radnik-migrant iz seoskog područja Južne Afrike. On objašnjava: “Kad bi ovdje bilo posla, ne bismo se gnjavili odlazeći u Johannesburg.” Njegovo dirljivo objašnjenje pokazuje dilemu s kojom se suočavaju mnogi stranci i radnici-migranti.
No, već sama golemost migracije u posljednjih nekoliko desetljeća zabrinjava mnoge. (Vidi okvir na stranici 5.) Španjolske novine El Pais su izvijestile: “Rasizam i ksenofobija su se iznenada opet pojavili u novoj Njemačkoj.” Nasilne bande, koje je tisak opisao kao neonacističke skinheadse, napale su imigrante.
Neki službenici iz ureda za imigraciju priznaju da slijede politiku isključenja. Službenik u uredu za imigraciju u jednoj azijskoj zemlji izjavio je da je njegova dužnost da ‘drži strance vani’. I časopis Time, komentirajući o nedavnom plimnom valu izbjeglica iz jedne istočnoevropske zemlje, navodi izjavu visokog službenog lica: “Ne želimo da se počnu osjećati previše ugodno, jer želimo da se vrate natrag.”
Još nemilosrdnije bile su napomene novinara u Francuskoj koji je bio uvjeren da ‘stranci koji su tamo imigrirali predstavljaju opasnost’. Njegovo obrazloženje? Oni su “druge rase, [govore] drugim jezicima i [imaju] druge vrijednosti”. Njegov zaključak? “Trebali bismo ih deportirati koliko god možemo, [a] ostatak izolirati.”
Kod takvih protustranačkih raspoloženja koja ih okružuju, nije nikakvo čudo da se stranci suočavaju sa zidom predrasude od strane mještana koji se osjećaju ugroženima uslijed iznenadnog vala stranaca. Tipično za to je primjer jednog bijesnog Izraelca koji se žalio nad činjenicom da “kućevlasnici daju prednost sovjetskim imigrantima” jer dobivaju od vlade financijsku potporu kad se dosele u Izrael. Kao posljedica toga, mjesni građani su zbog povećanja najamnina prisiljeni iseliti iz svojih stanova.
Nije tajna da stranci često prihvaćaju niže poslove koje mjesni građani preziru. Dakle, mnogi pridošlice moraju raditi pod teškim uvjetima za jako slabe plaće — naročito ako su ilegalni imigranti. Nadalje, stranci zbog svog statusa često na radnom mjestu podnose mnoge diskriminacije.
Većina se imigranata, bez obzira tko su ili gdje se pokušavaju naseliti, suočava s bolnim procesom liječenja svojih odrezanih korijena i stvaranja novih veza za budućnost. Prema časopisu U.S.News & World Report stranci se “često počinju osjećati isključenima i poraženima”. Za neke je taj napor prevelik. O takvima u izvještaju nadalje piše: “Tragediju zbog gubitka prve domovine pogoršava neuspjeh da se pronađe druga.” Kod mnogih je ovaj osjećaj dislokacije u velikoj mjeri povezan s ogromnim zadatkom hvatanja u koštac s novim jezikom.
Kako se kaže...?
Jeste li ikad morali učiti drugi jezik i prilagoditi se drugoj kulturi? Kako je to djelovalo na vas? Najvjerojatnije je “konačni rezultat vaših napora izjedajući osjećaj nepotpunosti”, odgovara Stanislaw Baranczak, poljski imigrant i pisac u Sjedinjenim Državama. Da, jezik je osnovni preduvjet da bi se moglo postati punovrijednim članom društva. Učenje novog jezika je možda posebno neugodan aspekt uklapanja, naročito za stranca starije dobi.
Za te imigrante učenje jezika često predstavlja začarani krug. Časopis Aging kaže da nemogućnost svladavanja gubitka jezika i kulture kod stranaca često uzrokuje depresiju, koja im opet ne dozvoljava da se koncentriraju na potrebu učenja novog jezika. Stranac konačno sa sve manje volje prihvaća rizik a ponekad i poniženje učenja jezika. Problem se povećava onda kad djeca usvajaju jezik i kulturu mnogo brže nego njihovi roditelji. Zbog toga često dolazi do trvenja kao i do generacijskog jaza u imigrantskim obiteljima, to jest, ako cijela obitelj migrira zajedno.
Razorene obitelji
Jedan od najmanje dokumentiranih a ipak najtragičnijih rezultata masovne migracije je strašni učinak kojeg ona ostavlja na obiteljsko jedinstvo. Nije rijedak slučaj da se obitelji raziđu kad jedan ili oba roditelja ostave svoju djecu na brizi ostalim članovima obitelji, dok oni drugdje traže bolje ekonomske uvjete. Second Carnegie Inquiry Into Poverty and Development in Southern Africa dolazi do zaključka da ovaj način migracije “izopačuje (...) obiteljsku strukturu”. U izvještaju su dokumentirani specifični slučajevi o tome kako su se obitelji raspale kad su pojedini članovi obitelji odvojeno migrirali.
Ovo su samo neki od problema s kojima se stranci po svijetu suočavaju, a da i ne govorimo o trošku migracije, legaliziranju preseljenja i odlukama koje se moraju donijeti što se tiče zdravlja, stanovanja, obrazovanja, te drugih članova obitelji.
Zašto stranci, unatoč svim tim teškoćama, uopće žele migrirati?
[Okvir na stranici 4]
Partneri na poslu
IAKO postoje izvjesni problemi povezani s neobuzdanim valom stranaca, postoje i mnogi dokazi koji pokazuju kako u mnogo slučajeva stranci predstavljaju dobitak za zemlju koja ih prihvaća.
“Zapadna Njemačka i njezini strani radnici su očigledno imali koristi jedni od drugih”, kaže časopis Time, dodajući kako “čeličane Ruhra i tekuću vrpcu Mercedesa izvan Stuttgarta održavaju strani radnici”. A prema National Geographic, “industrija konfekcije u New York Cityju propala bi” bez korištenja imigrantske radne snage.
Ekonomisti uviđaju dragocjeni doprinos koji ti migranti daju njihovim zemljama domaćinima. Turci, Pakistanci i Alžirci u Evropi su, unatoč tome što trpe strašne predrasude, naučili prilagoditi se. “Oni se snalaze”, kaže U.S.News & World Report, i dalje će se snalaziti “sve dok Evropa (...) isključivo iz ekonomskih razloga, bude uviđala da ih treba”.
Stranci, koji su željni uspjeha u svojoj novoj zemlji, općenito su više nego domaći spremni ne zavisiti mnogo od tuđe pomoći i ne obratiti se sistemima državne socijalne pomoći. “Ništa nije tako neosnovano kao optužba da imigranti padaju na teret državne pomoći”, rekao je jedan američki savjetnik iz ureda za migraciju koji je riješio slučajeve više od 3 000 stranaca.
Stranci koji nastoje urediti svoju okolinu često renoviraju čitave gradske četvrti. Kad je u Južnoj Africi, nakon izbijanja rata u Angoli i Mozambiku, došlo do iznenadnog plimnog vala portugalskih izbjeglica, portugalska zajednica je u Johannesburgu preuzela i dotjerala čitava predgrađa.
[Okvir na stranici 5]
Neki značajniji migracijski statistički podaci:
▶ 4,5 milijuna migranata, uključujući 1,5 milijuna Sjeveroafrikanaca sačinjavaju 8 posto stanovništva Francuske
▶ Na samo jednom sektoru meksičko-američke granice, 800 graničnih patrolnih službenika svake noći uhapsi u prosjeku 1 500 ilegalnih imigranata
▶ Otprilike 20 posto stanovništva Australije rođeni su stranci
▶ U Zapadnoj Evropi vjerojatno radi ilegalno milijun Poljaka
▶ Posljednju godinu je u Južnu Afriku po ugovoru o radu legalno migriralo 350 000 ljudi. Broj ilegalnih stranaca iznosi oko 1,2 milijuna
▶ Godine 1990. je u Izrael imigriralo najmanje 185 000 sovjetskih Židova
▶ Od 1975. se u Sjedinjene Države preselilo preko 900 000 jugoistočnih Azijata
▶ Svaki tjedan iz Hong Konga emigrira najmanje tisuću ljudi