Stranci — kako se mogu snaći?
“GLEDAJTE”, uzvratio je 17-godišnji Jaroslav, umoran od zadirkivanja zato što je Ukrajinac, “moji su roditelji došli ovamo [kao] izbjeglice.” Objasnio je da su oni napustili svoju zemlju i, čak ako bi i htjeli, sada se više ne bi mogli vratiti natrag. Ovo iskustvo, koje je autor John Brown dokumentirao u svojoj knjizi The Un-melting Pot, otkriva tipičnu borbu za prihvaćanjem, koju moraju izdržati mnogi imigranti i stranci. Ovaj mladić je na bolan način naučio da mu ništa ne pomaže opravdavati se da je stranac. Na kraju je odlučio koristiti pristup ‘prihvatite me takvog kakav jesam’ — i to je djelovalo!
Predrasuda, sumnja i netrpeljivost su realnosti s kojima se stranci moraju suočiti. Ipak, ako ste stranac, postoje pozitivni koraci koje možete poduzeti a koji će vam pomoći svladati prijelazno vrijeme.
Poticaji i stavovi
Ako ste spoznali da ćete se u svom novom životu suočiti s predrasudom, a možda i s odbijanjem, možete prema tome prilagoditi svoje reakcije. Rosemary, engleska imigrantkinja u Japanu, priča iz prve ruke svoje iskustvo. “Nemojte se uznemiravati kad mještani zajedljivo predbacuju o vašoj domovini”, upozorava ona, dodajući: “Potisnite snažni poriv da branite sebe, svoju zemlju i svoje porijeklo. S vremenom će vas ljudi prosuđivati prema vašem ponašanju u svakodnevnom životu i stavovima i napustit će svoje predrasude. To će možda potrajati godinama.”
Ne zaboravite, mještani su veoma osjetljivi na vaše motive zašto želite živjeti u njihovoj zemlji. Dopisnik Probudite se! iz Njemačke, koja sada ima velik broj imigranata iz Istočne Evrope, kaže: “Problem prilagođavanja životu u novoj zemlji zavisi od nečijeg motiva zašto je emigrirao. Osobe koje za to imaju dobar razlog, željne da novu zemlju učine svojim domom, obično imaju poticaj da nauče jezik i da se prilagode najbolje što mogu. Oni koji svoje preseljenje smatraju samo privremenim ili koji su potaknuti isključivo razmišljanjima o ekonomskim prednostima ubrzo se razočaraju. Oni se zato ne trude mnogo kako bi se prilagodili, što vodi do osjećaja izigranosti i kod njih i kod onih koji s njima kontaktiraju.” Naravno, to ne znači da se imigranti nikada ne bi smjeli vratiti u svoju domovinu ako to žele.
Ipak, stavovi i poticaji stranca mogu pospješiti ili upropastiti proces asimilacije. Ako ste stranac, budite svjesni da među mještanima postoji, kako iznosi U.S.News & World Report, snažno uvjerenje da “stranci rastapaju etničko ljepilo koje nacije drži skupa”. No, ako se kao stranac pokažete vrijednim i date svoj doprinos, vašim će domaćinima biti mnogo lakše da vas prihvate i da vam čak iskažu prijateljstvo. Kao što Rosemary, ranije spomenuta imigrantkinja, objašnjava: “Oni žele da budete stranac, ali također žele da vam se sviđa ono što i njima.”
Neki problemi s kojima ćete se kao imigrant suočiti mogu se spriječiti, ako ne izbjeći, time da što je moguće više saznate o vašem budućem odredištu. Čitanje, proučavanje i razgovaranje s drugima u vezi zemlje, običaja i kulture mnogo će vam pomoći da se pripremite na kulturni šok kojeg ćete neminovno doživjeti.
Naravno, da biste stekli poštovanje mjesnog stanovništva, neophodno je da prijavite svoje preseljenje. U očima mnogih, ilegalni stranci predstavljaju neugodnost i opasnost. U najboljem slučaju ih se smatra jeftinom radnom snagom, koja samo čeka da bude nemilosrdno eksploatirana. Uspješni imigranti kažu da se isplati ako poduzmete sve što je moguće kako biste legalizirali svoju prisutnost. Dok vam nadležne imigracijske vlasti postavljaju pitanja, čista, ugodna pojava je neophodna da bi se stekao povoljan utisak. Surađujte i budite otvoreni.
Ipak, postoji još mnogo toga što vi, kao stranac, možete učiniti da biste ublažili bol prilagođavanja u novoj zemlji.
Raširite se
Većina pridošlica prirodno naginje tome da se zbiju zajedno u svojim vlastitim zajednicama. U New York Cityju postoje, naprimjer, čitave četvrti sa pripadnicima pretežno jedne nacionalnosti — Mala Italija, Kineska četvrt, Židovska oblast, da spomenemo samo neke. Takve zajednice pružaju neophodne olakšice koje kod imigranta stvaraju osjećaj da je kod kuće — polaznu točku za otkrivanje novih obzorja.
Neki se, nažalost, na taj način povlače i odrežu od mogućnosti i prednosti koje bi im doista mogle pomoći. “Ako odbacivanje i udaljavanje od domaće kulture postane omiljen način svladavanja novog (...) načina života”, kaže časopis Psychology of Women Quarterly, “proces prilagođavanja možda nikad neće biti uspješno dovršen.”
Nasuprot tome, većina stranaca koji su bili dovoljno otvoreni da se cijelim srcem predaju društvu svojih domaćina, izvještavaju da je to jako obogatilo njihov život. Grupa američkih studenata, koja je nekoliko tjedana obavljala studiju o povezanosti kultura na mikronezijskom otoku Guamu, komentirala je kako je to proširilo njihovo gledište o drugim kulturama. “Na različitost gledam sa zanimanjem i znatiželjom, a ne kao na opasnost”, priznao je jedan student. Drugi je rekao: “Svoju kulturu počinjem promatrati u pravom svjetlu. (...) Ispitujem vrijednosti i stvari koje sam ranije smatrao nečim samo po sebi razumljivim. (...) Mogao sam to naučiti od ljudi ovdje na Guamu.”
Međutim, da bi se moglo izvući koristi iz mogućnosti koja se nudi, moraju se ispuniti neki osnovni preduvjeti.
Ključevi za uklapanje
“Učenje jezika zemlje domaćina vodi do bržeg i lakšeg prilagođavanja (...) jer ono dozvoljava imigrantu intenzivnije uzajamno djelovanje s glavnom strujom.” Tako preporučuje časopis Psychology of Women Quarterly. Ipak, podsjetite se! Učiti jezik nije lagan proces. “Na početku mi je bilo teško”, prisjeća se George, imigrant u Japanu. “Smijali bi mi se kad bih pogriješio, no ne bi mi pomogli.” George se zbog toga nije dao preplašiti, već je gdje god bi išao nosio sa sobom tranzistor i slušao japanske radioemisije. On dodaje: “Ustanovio sam da mi je mnogo čitanja pomoglo da naučim jezik.”
Jezik jedne nacije predstavlja vrata u njezinu kulturu. Ako ste konačno i naučili jezik, daleko je teže prilagoditi se novoj kulturi. Kod toga se zahtijeva određeni stupanj uravnoteženosti. Stranac koji želi uspjeti mora biti spreman na borbu s upoznavanjem nove kulture, dok istovremeno ne povređuje svoju vlastitu osobnost i samopoštovanje. Kao što je jugoslavenski pisac Milovan Đilas rekao: “Čovjek može ostaviti sve — dom, zemlju, posjed — ali ne može ostaviti sebe.” Naći tu ravnotežu predstavlja veliki izazov.
Obiteljsko jedinstvo
Svatko drugačije reagira na novu sredinu. Razumljivo je da stariji ljudi nalaze kako su njihova domaća kultura i jezik duboko u njima ukorijenjeni. Međutim, djeca mnogo brže usvajaju jezik i kulturu. Ubrzo, ona mogu preuzeti ulogu svojih roditelja, dok se njihovi roditelji često nađu u poziciji učenika. Ova neprirodna izmjena uloga često dovodi do sukoba unutar obitelji. Roditelji možda misle da gube poštovanje, dok djeca postanu srdita što im se naturava ‘staromodna’ kultura njihovih roditelja. Kako mogu, dakle, strane obitelji svladati ove povećane pritiske?
Kao prvo, roditelji bi trebali računati s učinkom kojeg će nova sredina ostaviti na njihovu djecu. To znači da se trebaju potruditi da se uklope zajedno sa svojom djecom — ne očekujući od njih da žive u jednoj kulturi a da ipak budu vjerni drugoj. Ovaj ustupak traži pronicljivost od strane roditelja imigranata, ali to puno doprinosi sprečavanju zategnutosti u domu. Jedno biblijsko načelo ovako kaže: “Mudrošću se zida kuća i razumom utvrdjuje se” (Priče Salamunove 24:3).
Jednako tako, djeca bi trebala shvatiti da su njihovi roditelji, iako su došli iz druge kulture, prošli životnu školu i da su zato daleko iskusniji od njih. Dolično poštovanje koje im se odaje mnogo doprinosi u osiguranju mirnog obiteljskog života.
Dakle, usprkos složenosti uklapanja, postoji mnogo toga što vi, kao stranac, možete učiniti kako biste to iskustvo primijenili u svoju korist. Uspješan mladi portugalski imigrant imenom Tony sažima to na sljedeći način: “Premda sam naišao na mnoge teškoće, naposljetku sam bio obogaćen. Razumijevanje dvaju jezika i dviju kultura jako je proširilo moj pogled na život.”
[Okvir na stranici 10]
Kako se stranci mogu snaći?
Trebate...
▶ naučiti jezik
▶ prihvatiti i upoznati novu kulturu
▶ prilagoditi se mjesnim običajima
▶ proučavati svoju novu sredinu i interesirati se za nju
▶ potruditi se da se uklopite kao obitelj
▶ surađivati s vlastima; učiniti sve što je u vašoj moći da legalizirate svoj status
Nemojte...
▶ povući se od svoje nove sredine
▶ smatrati svoju kulturu nadmoćnijom
▶ staviti novac i materijalni posjed na prvo mjesto u svom životu
▶ očekivati od svoje djece da se drže vaše prvobitne kulture
▶ gledati prezirno svoje roditelje jer su drugog porijekla
▶ migrirati odvojeno od svoje obitelji, ako to možete izbjeći
[Slika na stranici 9]
Ako naučite jezik svoje nove domovine, proširit ćete svoje veze