Bubrežni kamenci — liječenje drevne bolesti
VJEROJATNO ste čuli za nekoga tko boluje od bubrežnih kamenaca. U Sjedinjenim Državama svake se godine u bolnice primi nekih 300 000 osoba koje boluju od ove bolesti. Bolovi mogu biti grozni, nalik porođajnima.
Neki smatraju da su bubrežni kamenci relativno noviji zdravstveni problem, koji je možda povezan s novodobnom prehranom ili načinom života. Međutim, kamenci u mokraćnom traktu zapravo su stoljećima mučili čovječanstvo. Nađeni su čak i kod egipatskih mumija starih tisuće godina.
Kamenci nastaju kad se minerali u mokraći počnu nagomilavati i rasti, umjesto da se rastope i iziđu iz tijela. Mogu poprimiti različite oblike i biti sastavljeni od mnogih tvari. Clinical Symposia kaže: “U Sjedinjenim Državama otprilike 75% svih [bubrežnih] kamenaca sastoji se u prvom redu od kalcij-oksalata, dok se dodatnih 5% sastoji od čistog kalcij-fosfata.”
Učestalost i uzroci
Prema jednom izvještaju, oko 10 posto muškaraca i 5 posto žena u Sjevernoj Americi u svom će životu dobiti bubrežne kamence. A stopa ponovnog pojavljivanja je visoka. Kod jedne od svakih 5 osoba koje su imale kamenac u bubregu napravit će se još jedan kamen u roku od pet godina.
Pitanje zašto kod nekih ljudi nastaju kamenci u bubregu, a kod drugih ne, već godinama zbunjuje liječnike. Do stvaranja kamenca može doći iz mnogo razloga, uključujući poremećaje u tjelesnom metabolizmu, infekcije, naslijeđene poremećaje, kroničnu dehidraciju te prehranu.
Oko 80 posto bubrežnih kamenaca spontano se eliminira tokom mokrenja. Da bi pomogli kamencima da iziđu, pacijentima se savjetuje da piju velike količine vode. Iako su takvi kamenci relativno mali, često jedva vidljivi, bol koju mogu prouzročiti može biti velika. Ako dođe do začepljenja mokraćnog trakta ili je kamen prevelik da bi izišao sam od sebe (neki mogu narasti do veličine loptice za golf) potrebno je medicinsko liječenje da bi se sačuvalo zdravlje pacijenta.
Nove metode liječenja
Sve do otprilike 1980. za odstranjivanje bubrežnih kamenaca koji nisu mogli izići sami od sebe bio je potreban veći kirurški zahvat. Da bi se došlo do kamena koji je zapeo u bubregu ili u mokraćnom traktu, na boku bi se načinio bolni rez, dužine oko 30 centimetara. Nakon operacije uslijedila bi dva tjedna oporavka u bolnici te približno dva mjeseca kod kuće dok osoba ponovno ne ojača. No, “s novijim tehnološkim napretkom”, primjećuje priručnik Conn’s Current Therapy (1989), “rijetko se javlja potreba za otvorenim kirurškim odstranjenjem”.
Danas se problematični kamenci mogu ukloniti tehnikom kod koje je potreban samo minimalan kirurški zahvat. Jedna druga tehnika koja se danas češće koristi, nazvana izvantjelesna litotripsija šok-valovima (ESWL), ne zahtijeva nikakav kirurški zahvat. Spominjući ove medicinske inovacije, Conn’s Current Therapy kaže da su veći kirurški zahvati “danas vjerojatno odgovorni za uklanjanje svega 1 posto svih [bubrežnih kamenaca]”.
Tehnika koja zahtijeva minimalni kirurški zahvat
Tehnika kod koje je potreban samo minimalni kirurški zahvat ponekad se naziva perkutana ultrazvučna litotripsija. “Perkutana” znači “kroz kožu”, a “litotripsija” doslovno znači “mrvljenje”. Jedini kirurški zahvat koji je potreban jest rez na boku, veličine jednog centimetra. Kroz taj otvor umetne se instrument nalik cistoskopu koji se naziva nefroskop. Pomoću tog instrumenta može se vidjeti unutrašnjost bubrega kao i neugodni kamen.
Ako je kamen prevelik da bi izašao kroz nefroskop, kroz cijev u instrumentu provuče se ultrazvučna sonda koja tako dođe do bubrega. Zatim, da bi se kamen ili kamenci razbili na komadiće, šuplja se sonda priključi na ultrazvučni generator koji uzrokuje da sonda vibrira brzinom od oko 23 000 do 25 000 puta u sekundi. Ultrazvučni valovi prouzroče da se sonda ponaša poput pneumatskog čekića, čime budu razmrskani i najveći kamenovi kojih se dotakne.
Neprestano isisavanje kroz sondu prouzroči da u unutrašnjosti bubrega doslovno ostane samo vakuum, čisteći ga tako od malenih komadića kamenca. Proces mrvljenja i isisavanja nastavlja se sve dok se pažljivim pretraživanjem ne ustanovi da su putem sonde uklonjene sve krhotine kamenca.
Ponekad, međutim, još uvijek postoje komadići kamena koji se ne daju pomaknuti. U tom slučaju, liječnik može kroz nefroskop provući malenu cjevčicu na koju je priključena majušna pinceta. Liječnik tada može otvoriti pincetu, uhvatiti kamen i izvući ga van.
Kako se perkutana kirurgija razvijala, isprobavane su mnoge metode. Prije nekoliko godina u medicinskom žurnalu Urologic Clinics of North America bilo je rečeno: “Čini se da se nove metode perkutanog odstranjivanja kamenaca pojavljuju svaki mjesec, sa svakim novim brojem medicinskih žurnala.” Vjerojatnost uspjeha postupka, primjećuje žurnal, “varira ovisno o veličini i poziciji kamena”. Ali najvažniji faktor, objašnjava žurnal, jest “vještina i iskustvo onoga tko izvodi operaciju”.
Iako je za razbijanje kamenaca potrebna poprilična energija, postupak je relativno siguran. “Krvarenje nije bilo značajniji problem”, kaže se u medicinskom žurnalu Clinical Symposia. Jedan izvještaj ipak kaže da je kod 4 posto pacijenata došlo do većeg krvarenja.
Prednosti ovog postupka uključuju minimalnu neugodnost i skraćeno vrijeme oporavka. U većini slučajeva pacijenti u bolnici provedu tek pet ili šest dana, dok neki idu kući nakon samo tri dana. Ova prednost naročito je značajna za one koji zarađuju za kruh, budući da su spremni vratiti se na posao čim napuste bolnicu.
Liječenje bez kirurškog zahvata
Izuzetan novi način liječenja predstavljen 1988. u Münchenu u Njemačkoj nazvan je izvantjelesna litotripsija šok-valovima. U tom se postupku, bez da se napravi ikakav rez, za mrvljenje kamenaca upotrebljavaju šok-valovi velikih energija.
Pacijenta se uroni u kadu od nerđajućeg čelika koja je dopola napunjena toplom vodom. Pažljivo ga se namjesti kako bi bubreg koji se tretira bio u fokusu šok-valova koji se generiraju pomoću podvodne iskre. Valovi s lakoćom prodru kroz mekano ljudsko tkivo te dopru do kamena bez da izgube imalo svoje energije. Oni nastavljaju bombardirati kamen sve dok se ne raspadne. Većina pacijenata tada s lakoćom izbaci krhotine kamena.
Do 1990, ESWL se koristio kod oko 80 posto slučajeva uklanjanja kamenaca. Australian Family Physician prošle je godine izvijestio da je od uvođenja ove tehnike “preko 3 milijuna pacijenata širom svijeta liječeno na preko 1100 uređaja, koristeći brojne generatore šok-valova za razbijanje bubrežnih kamenaca”.
Iako ESWL stvara određena oštećenja u području bubrega, Australian Family Physician objašnjava: “Rijetko ošteti susjedne organe kao što su slezena, jetra, gušterača i crijeva. Kratkoročno traumatsko djelovanje lako je podnošljivo i prouzročuje minimalnu štetu za pacijente, a većina pacijenata žali se samo na lagani [bol u mišićima i kostima] u trbušnom zidu te nešto malo [krvi u mokraći] 24 do 48 sati nakon terapije.” Čak su i djeca uspješno liječena. Australski žurnal je zaključio: “Nakon 10 godina procjenjivanja, ESWL izgleda kao izuzetno siguran način liječenja.”
Uistinu, liječenje je toliko djelotvorno da je prošlogodišnji Conn’s Current Therapy objasnio: “(ESWL) je omogućio da se simptomatični kamenci uklanjaju s takvom lakoćom i s toliko minimalnim morbiditetom da su pacijenti i liječnici postali manje rigorozni u prevenciji i liječenju bolesti prouzročenih kamencima u mokraćnom traktu.”
Pa ipak, bubrežni su kamenci bolni zdravstveni problem koji sigurno ne biste željeli imati. Što možete učiniti kako biste spriječili njihovo nastajanje?
Preventiva
Budući da se bubrežni kamenci, ako ste ih nekad imali, često ponovno pojavljuju mudro će biti ako obratite pažnju savjetu da pijete puno vode. Preporučuje se da ukupna količina urina iznosi više od dvije litre na dan, a to znači da trebate piti jako puno vode!
Pored toga, mudro je prilagoditi svoju ishranu. Liječnici preporučuju ograničavanje konzumiranja crvenog mesa, soli te hrane koja sadrži visoke koncentracije oksalata, za koju se vjeruje da pomaže u stvaranju kamenaca. Ta hrana uključuje orahe, čokoladu, crni papar te lisnato zeleno povrće, kao što je špinat. Liječnici su nekoć preporučivali i smanjivanje priliva kalcija, no novija istraživanja nasuprot tome pokazuju da porast kalcija u prehrani pomaže u smanjivanju tendencije za stvaranjem kamenaca.
Pa ipak, ako usprkos svim svojim mjerama predostrožnosti dobijete još jedan bubrežni kamenac, može vas na neki način utješiti saznanje da postoje napredne metode za njihovo liječenje.
[Slika na stranici 13]
Liječenje bubrežnih kamenaca bez kirurškog zahvata uz korištenje uređaja koji se naziva litotripter
[Zahvala]
S.I.U./Science Source/PR
[Zahvala na stranici 12]
Leonardo On The Human Body/Dover Publications, Inc.