Vaši bubrezi — životni filter

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ IRSKE

POSTOJI jedna stvar koja je svojstvena i Zemlji i ljudskom tijelu: da bi se održali na životu i jednom i drugom potreban je filter. Zemlji je potrebna zaštita od štetnih zraka kojima je Sunce neprestano bombardira. Ozonski ih omotač u našoj atmosferi zadržava, a propušta životnu svjetlost koja tako dolazi do Zemlje. A vaše tijelo? Mnogim se kemijskim procesima u vašem tijelu oslobađaju otrovne tvari i otpadni produkti u vaš krvotok. Ako bi se tamo zadržali, prouzročili bi vam ozbiljne probleme, čak i smrt. Zato ih se postupkom filtriranja neprestano mora uklanjati iz tijela.

Zadaća filtriranja jedna je od temeljnih funkcija vaših bubrega. No, kako mogu ovi mali organi prepoznati, izdvojiti i ukloniti štetne tvari i istovremeno se pobrinuti da se zadrže elementi neophodni za život koji vaše tijelo hrane i održavaju u dobrom stanju? I kako možete pomoći svojim bubrezima da vas održavaju zdravima?

Što se nalazi unutar vaših bubrega?

Ljudi normalno imaju dva bubrega — smješteni su lijevo i desno od kralježnice u donjem dijelu leđa. Svaki je oko deset centimetara dugačak, pet centimetara širok te debeo dva i pol centimetra, a težak od 110 do 170 grama. Uzdužnim presjekom bubrega otkrit ćemo nekoliko jasno definiranih cjelina, koje se mogu vidjeti na popratnim grafičkim prikazima.

Da biste imali predodžbu o tome kako radi bubreg, zamislite stadion na koji dolaze tisuće gledalaca da bi pratilo neki događaj. Mnoštvo se najprije mora podijeliti u mnogo malih redova. Zatim, ljudi iz svakog reda dolaze jedan po jedan na kontrolni ulaz, gdje se odvajaju na stranu pojedinci koji nemaju ulaznicu. Gledaoci s ulaznicama prolaze i odlaze do mjesta koja su im označena na ulaznici.

Slično tome, svi mnogobrojni elementi od kojih se sastoji vaša krv trebaju cirkulirati kroz čitavo vaše tijelo. Međutim, dok cirkuliraju, moraju uvijek iznova proći kroz vaše bubrege preko velikih krvnih žila, bubrežnih arterija, od kojih svaka vodi u jedan bubreg. (Pogledajte ilustraciju na 24. stranici.) Nakon ulaska u bubreg, bubrežna se arterija grana na manje krvne žile u unutrašnjim i vanjskim dijelovima bubrega. Razni elementi u vašoj krvi na taj se način usmjeravaju u manje “redove” s kojima je lakše izići na kraj.

Krv na kraju dospijeva u sićušna klupka, a svako od njih sastoji se od oko 40 gusto isprepletenih krvnih žilica. Svako je klupko, koje se naziva glomerul, okruženo dvoslojnom membranom poznatom kao Bowmanova čahura.a Glomerul i Bowmanova čahura tvore prvi dio ‘kontrolnog ulaza’ u vaše bubrege, nefron — osnovnu filtracijsku jedinicu vašeg bubrega. U svakom bubregu nalazi se preko milijun nefrona. No oni su toliko mali da bi vam trebao mikroskop da biste jednoga detaljno pregledali! (Pogledajte jako uvećani grafički prikaz nefrona na 25. stranici.)

Dvofazna filtracija vaše krvi

Krvne stanice i proteini u vašem krvotoku prijeko su potrebni. Oni u vašem tijelu obavljaju funkcije koje su od vitalnog značaja, kao što je doprema kisika te obrana i obnavljanje oštećenih dijelova. Da bi se spriječio gubitak krvnih stanica i proteina, u prvoj fazi filtriranja oni ostaju odvojeni od svih ostalih elemenata. Ovaj specifičan zadatak obavljaju Bowmanove čahure. A kako to one čine?

Krvne žile prilikom ulaska u glomerul granaju se u sićušne kapilare koje imaju vrlo tanke stijenke. Na taj način krvni tlak može silom progurati stanoviti broj molekula vode i drugih malih molekula kroz njihove nježne membrane, to jest prebaciti ih iz krvotoka u Bowmanovu čahuru i zavinutu cjevčicu, koja je s njom povezana. Ta cjevčica naziva se zavijeni kanalić. Veće proteinske molekule i sve krvne stanice ostaju u krvotoku i nastavljaju teći kapilarama.

Sada postupak filtracije poprima još selektivniji karakter. Vaši bubrezi moraju apsolutno osigurati da ništa što je korisno vašem tijelu ne promakne! Tekućina koja prolazi kroz kanalić u ovom je stadiju vodena mješavina, koja se sastoji od otopljenih korisnih molekula te otpadnih i nepoželjnih tvari. Specijalizirane stanice smještene uzduž unutrašnje stijenke kanalića prepoznaju korisne molekule, kao što su voda, soli, šećeri, minerali, vitamini, hormoni i aminokiseline. One se uspješno izdvajaju tako što bivaju ponovno apsorbirane u stijenku kanalića i vraćene u mrežu kapilara koja je okružuje da bi ponovno dospjele u vaš krvotok. Kapilare se ponovno spajaju u male vene koje se potom sjedinjuju i tvore krvnu žilu koja se naziva bubrežna vena. Pomoću nje vaša krv, koja je sada profiltrirana i očišćena, napušta bubreg i nastavlja vas dalje održavati na životu.

Izbacivanje otpadnih produkata

Ali što se događa s tekućinom koja ostaje u kanaliću? Ona očito sadrži tvari koje vaše tijelo ne želi. Dok tekućina nastavlja svoj put niz kanalić prema većoj sabirnoj cjevčici ili sabirnom kanaliću, i ostale stanice u cjevčici počinju otpuštati dodatne izlučine, među ostalim, amonijak, kalij, ureu, mokraćnu kiselinu i suvišnu vodu. Konačni produkt je urin.

Sabirni kanalići raznih nefrona spajaju se i oslobađaju urin preko otvora na vrhu piramida. Urin dospijeva u bubrežnu nakapnicu, a zatim odlazi odatle preko mokraćovoda, cijevi koja povezuje bubreg s mjehurom. Urin se sakuplja u vašem mjehuru prije nego što ga izbacite iz tijela.

I pored mikroskopske veličine, više od dva milijuna nefrona u vašem bubregu obavlja vrlo impresivan posao. The New Encyclopædia Britannica navodi: “Nefroni (...) svakih 45 minuta profiltriraju punih pet litara vode sadržane u krvi.” Dok se raznorazne tvari ponovno apsorbiraju i dovrše mnogi procesi, normalno, zdravo tijelo može svaka 24 sata izbaciti oko dvije litre otpadnih tvari u vidu urina. Kakvog li radišnog i temeljitog filtracijskog sustava!

Pazite na svoje bubrege!

Vaši bubrezi sami se pročišćavaju i sami se brinu za sebe te su u stanju dugo vremena funkcionirati. Međutim, i vi imate svoj udio u pomaganju bubrezima da obavljaju svoj posao. Velika količina vode mora prolaziti kroz vaše bubrege da bi vaše tijelo ostalo zdravo. Zaista, unos vode u dostatnoj količini smatra se prvenstvenim postupkom kojim se sprečava pojava bubrežnih infekcija i stvaranje bubrežnih kamenaca.b Pijenje vode također pomaže vašem probavnom i krvožilnom sustavu, ističe dr. C. Godec, predstojnik urološkog odjela Long Island College Hospital u New Yorku.

Koliko popiti vode? Dr. Godec i mnogi drugi liječnici preporučuju da bi pored uzimanja druge hrane i pića, svaka osoba trebala popiti barem dvije litre vode dnevno. “Većina je ljudi dehidrirana”, rekao je dr. Godec za Probudite se! Dokle god vaši bubrezi ili srce nisu bolesni, spomenuo je on, dotle im voda čini dobro. “No morate dovoljno piti”, rekao je dr. Godec. “A većina ljudi toliko ne pije.”

Nekima je voda pitkija ako joj se malo promijeni okus, naprimjer dodavanjem limuna. Drugi više vole okus izvorske vode ili vode profiltrirane kroz aktivni ugljen. U svakom slučaju, obična voda, ili s malim dodatkom neke arome, bolja je za vaše bubrege od bilo kojeg drugog napitka. Ustvari, šećer u voćnim sokovima i zaslađenim pićima povećava potrebu tijela za vodom. Napici koji sadrže alkohol ili kofein potiču izlučivanje vode iz tijela.

Steći takvu naviku da dnevno popijete dvije litre vode može sigurno predstavljati izazov. U prvom redu, mnogim je ljudima nezgodno ili neugodno ako moraju više puta odlaziti na nuždu nego što je to uobičajeno. Ali vaše će vam tijelo biti zahvalno na dodatno uloženom naporu. Osim što pomaže u očuvanju zdravlja, pijenje vode u dostatnoj količini može čak poboljšati vaš izgled. Liječnici ističu da dobra ishrana i puno popijene tekućine održavaju vašu kožu u dobrom stanju bolje od bilo kakvih kozmetičkih preparata.

Nažalost, naš je mehanizam za žeđ nesavršen i što više starimo to je mehanizam sve manje osjetljiv. Zato se ne možemo osloniti samo na žeđ kao na pokazatelj koliko nam je potrebno vode. Kako možete biti sigurni da pijete dovoljno vode? Neki započinju dan tako da popiju dvije čaše vode te u pravilnim razmacima nastavljaju piti po čašu. Drugi tijekom čitavog dana drže prozirnu posudu s vodom nadomak oka i nadohvat ruke — koja im služi kao podsjetnik da s vremena na vrijeme popiju koji gutljaj. Kojom se god metodom služili, ako pijete mnogo vode, i to čiste vode, na taj način možete pokazati da vodite brigu o svojim bubrezima — izvanrednom filteru koji vas održava na životu.

[Bilješke]

[Okvir na stranici 25]

Nefron — Osnovna filtracijska jedinica

U SVAKOM bubregu postoji više od milijun nefrona. Cjevasti sustav koji se nalazi unutar svakog pojedinog nefrona u prosjeku je 3 centimetra dugačak i jedva oko 0,05 milimetara širok. Ipak, kad bismo mogli izravnati sve cjevčice u jednom jedinom bubregu, njihova bi duljina iznosila oko 30 kilometara!

Bowmanova čahura ustvari je udubljeni kraj zavijenog kanalića nefrona. Ovaj kanalić okružen je mrežom krvnih žilica koje se nazivaju kapilare. Ovaj kanalić vodi do većeg sabirnog kanalića, koji odvodi otpadne i otrovne tvari koje je filtracijom izdvojio nefron.

[Grafički prikaz na stranicama 24 i 25]

Bubrežna vena odvodi tek profiltriranu krv u tijelo

Bubrežna arterija dovodi neprofiltriranu krv u bubreg

Bubrežne piramide stožaste su strukture koje dovode urin u bubrežnu nakapnicu

U kori bubrega nalazi se glomerul svakog nefrona

Bubrežna nakapnica lijevak je koji sakuplja urin i odvodi ga do mokraćovoda

Mokraćovod odvodi urin iz bubrega u mjehur

[Grafički prikaz na stranici 25]

Oko dva milijuna nefrona, mikroskopskih cjevastih filtera, pročišćava krv

Bowmanova čahura

Glomerul

Urin se skuplja pomoću zavijenog kanalića, a zatim odlazi u mjehur

Kapilare