Iscrpljenost — jeste li vi sljedeći?

OD DOPISNIKA PROBUDITE SE! IZ JAPANA

“Konobarice u Švedskoj, učitelji u Japanu, poštanski službenici u Americi, vozači autobusa u Evropi te radnici na traci po čitavom svijetu pokazuju sve više znakova stresa uzrokovanog poslom” (MAINICHI DAILY NEWS).

NOBUAKI je bio izmoren. Danonoćno radeći, u roku od četiri mjeseca bio je zaposlio 130 namještenika. Bio je šef prodaje u novoj trgovini jednog velikog japanskog lanca supermarketa, te je, budući da je sve radio pod presijom, bio zaposlio ljude koji nisu udovoljili normama koje je očekivao. Oni su se borili jedni protiv drugih i tužili se na svoju situaciju. Povrh toga, jedan je namještenik pobjegao s jednom namještenicom. Nobuaki je svakodnevno imao glavobolje. Uskoro nije bio u stanju ići na posao, a u dane kad se prisilio da ode na posao, odmah bi se vratio kući. Bio je iscrpljen, sagorio poput šibice koja se konačno ugasila.

Domaćice se također suočavaju s iscrpljenošću. Nakon što je dvije godine provela kod kuće sa svoje troje djece, Sarah je s njima postala vrlo nestrpljiva. “Osjećala sam se kao da radim i radim i radim, no to je jednostavno bila rupa bez dna”, izjavila je ona. Kad majka radi na svjetovnom poslu i podiže djecu, onda raste mogućnost da dođe do iscrpljenosti. Betty se, u svojim četrdesetima, našla u situaciji da balansira između majčinstva i karijere, pokušavajući do savršenstva udovoljiti objema ulogama. Nastojala je svakome ugoditi — svom suprugu, svojoj djeci, svom poslodavcu i svojim kolegama. Imala je visok krvni tlak i ljutile su je neznatne nezgode. Patila je od iscrpljenosti.

Iscrpljenost također pogađa žrtve za koje se to ne bi očekivalo. Sposoban kršćanski sluga Shinzo bio je pun snage i ideala. Otišao je pomagati u područje gdje je bila velika potreba za kršćanskim poučavateljima. Međutim, u roku od nekoliko mjeseci počeo se osjećati iznureno i zatvarati se po čitav dan u svoju sobu. Osjećao se kao da se nalazi u tunelu bez izlaza. Bilo mu je teško donositi odluke, čak i o tome što jesti za ručak. Nizašto nije imao volje. Bio je potpuno iscrpljen.

Što je iscrpljenost?

Što je onda iscrpljenost? Herbert Freudenberger i drugi istraživači usvojili su taj termin sredinom 1970-ih pa se njime počelo označavati “stanje iznurenosti koje nastaje uslijed ophođenja s ljudima u situacijama koje su zahtjevne u emocionalnom pogledu”. Također i “fizičku ili emocionalnu iznurenost, naročito onu koja nastaje uslijed dugotrajnog stresa ili neumjerenog života” (American Heritage Dictionary). Međutim, u definiciji ovog termina, ovisno o istraživaču, postoje male razlike.

Iako ne postoji točna medicinska definicija iscrpljenosti, žrtve se prepoznaje po simptomima kao što su umor, pomanjkanje entuzijazma, bespomoćnost, beznađe i osjećaj nevoljkosti. Žrtva iscrpljenosti često se osjeća silno umorna te se razljuti zbog manjih nezgoda. Ništa je ne može potaknuti na akciju. Sve joj se čini nesnosnim i možda će očajnički tražiti pomoć od svakoga na koga naiđe. Svi napori na radnom mjestu i kod kuće mogu joj se činiti besmislenima. Njome vlada osjećaj beznađa. Ukoliko imate ove simptome, popraćene osjećajem nevoljkosti, pomanjkanjem radosti u bilo čemu, onda je lako moguće da patite od iscrpljenosti.

Iscrpljenost se može odraziti na posao i na obiteljski život. Želite je izbjeći. Ali kako? Da bismo to otkrili, pogledajmo najprije koje su osobe sklone iscrpljivanju i uslijed čega.

[Okvir na stranici 4]

Simptomi iscrpljenosti

“Izrazom iscrpljenost uslijed posla označava se stanje psihološke malaksalosti, uzrokovano neprestanim stresom na poslu, koje ima za posljedicu:

1. Ispražnjene rezerve energije

2. Smanjenu otpornost na bolesti

3. Povećano nezadovoljstvo i pesimizam

4. Povećano izostajanje s posla te neefikasnost na poslu.

To stanje djeluje malaksajuće zbog toga što ima moć da oslabi, čak i da uništi, inače zdrave, energične i sposobne pojedince. Osnovni je uzrok tog stanja neprestani stres, onaj koji se proteže iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu” (The Work/Stress Connection: How to Cope With Job Burnout, autora Roberta L. Veninge i Jamesa P. Spradleya).